Kanjon Triget – otok Krk

MAX
MIN

Srijeda, 18. ožujka 2020.
Kanjon Triget se nalazi na istočnoj strani otoka Krka podno vrha Diviška, smješten unutar zaštićenog područja ornitološkog rezervata Kuntrep. Kanjon Triget je najatraktivniji i najveći otočni kanjon na Jadranu, koji je svojom veličinom i oblikom vrlo sličan Maloj Paklenici na južnom Velebitu. Od vrha Diviška, kanjon se spušta do morske uvale Jasenova u dužini preko 1,5 km, gdje se pri dnu uz more u odjecima visoke klisure izdižu do 200 m.

Biološka raznolikost rezervata ostala je očuvana zahvaljujući teškoj dostupnosti i neprohodnosti kanjona. Iz tog razloga ovoj iskonskoj „divljini“" dana je prilika da se u njoj nesmetano odvijaju prirodni procesi. U naravi Triget se u prvom dijelu sastoji od 3 kraka koji se sastaju u jednoj točki udaljenoj 0,5 km od mora. Od ove točke pa dalje, Triget se  strmoglavo spušta do mora pokazujući  svu svoju opasnu i raskošnu ljepotu divljine. Na ovom dijelu za siguran prolazak potrebno je osiguranje, pri silasku absajl, jer otpenjavanje niz glatke i skliske stijene nije prihvatljivo.

Pogled na kanjon Triget

PRISTUP AUTOMOBILOM (do crkve Sv. Ivan u Baškoj)
Pristup automobilom je vrlo jednostavan. Iz Ike preko Rijeke na Krčki most i dalje cestom 102 preko cijelog Krka do Baške. Dolaskom u Bašku, sa lokalne ceste D102 iznad autobusnog kolodvora i velikog parkirališta, skrećemo lijevo asfaltnom cestom 300 m  do raskrižja putova ispod groblja i crkve Sv. Ivan, od kuda se na Mjesečev plato može stići iz dva smjera. Mi smo  odabrali pohod od crkve Sveti Ivan, od kuda je i početna točka ovog izleta na kanjon Triget. Dužina puta 86 km. Vrijeme vožnje 1 h i 45 minuta.

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Za ovaj planinarski izlet ishodišna točka pohoda je Baška-ispod groblja i crkve Sv. Ivana (125 m), vrh Stražice (372 m), Mrgar (380 m), Lokva Diviška (447 m), vrh Diviška (471 m). Od vrha Diviška spust kroz kanjon Triget do mora i uvale Jasenova (1 m). Dužina gpx traga 15,6 km. Vrijeme gpx traga 6 h i 35 minuta. Minimalna visina 8 m, maksimalna 479 m. Visinska razlika pri usponu 1072 m, pri silasku 1055 m. Visina polazišta 125 m. Visina odredišta 1m. Prosječan nagib  15%.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta
Duže vrijeme Fedor i ja planiramo odlazak na otok Krk i posjetiti kanjon Triget. Konačno, došao  je  i taj lijep i sunčan dan da  odemo na otok Krk. Osobnim automobilom stižemo u Bašku u 7 h i 45 minuta. Sa lokalne ceste D102 iznad autobusnog kolodvora i velikog parkirališta, skrećemo lijevo asfaltnom cestom 300 m do groblja i crkve Sv. Ivan, od tuda kreće planinarska staza poznatija pod nazivom „Šetnica do Mjeseca i nazad“. Tu na zidu su postavljeni smjerokazi na kojima su ispisani nazivi odredišta s nadmorskom visinom i dužinom puta  izražena u km. Tako, Plato Mjeseca (380 m) 3 km, vrh Hlam (461 m) 4,5 km, na Novih i Starih mrgari 5 km, te lokva Diviška (438 m) i vrh Diviška ( 471 m) 6,5 km.

Od crkve Sv. Ivan nastavljamo ugodnom i lijepo građenom šetnicom kroz gustu borovu šumu, koja će nas nakon 3 km dovesti na Mjesečev plato. Put se umjereno uspinje vijugajući kroz borovu šumu uz nekoliko oštrih zavoja – na tim mjestima postavljene su ploče sa natpisom „korner“ .  Takva su 3 izrazita oštra zavoja. Na nekoliko mjesta na stazi su postavljene klupe za odmor. Laganom šetnjom, nakon 40 minuta hoda dolazimo do križanja: desno odvaja se staza za vidikovac i vrh Stražica (0,5 km), kojeg smo odlučili posjetiti. Sa vrha Stražica pruža se lijep pogled na Bašku, otoke i more, kao i na masiv Velebita. Vraćamo se s vidikovca i nastavljamo stazom do ruba šume i početka Mjesečevog platoa, gdje dolazimo u 9 h. Tu na rubu šume postavljeni su smjerokazi, informativni pano, kao i drvena baraka za odmor.

Na parkiralištu ispod crkve Sv. Ivan – pripreme za pohod

Ruševina crkve Sv. Duha

Na početku staze

Pogled sa staze na Bašku

Na polegnutom dijelu šetnice prema Mjesečevu platou

Smjerokaz prema vidikovcu Stražica

Vrh Stražice (372 m)

Napuštamo borovu šumu kroz jedan otvor u suhozidu (zatok) izlazimo na nesvakidašnju slikovitu kamenitu zaravan nastalu djelovanjem erozije, prirodnih sila, prije svega, kiše, jake bure i čovjeka koji je u tom škrtom okruženju tražio mogućnost svog opstanka, a koju su turisti nazvali „Mjesečeva površina“ ili „Planina Mjeseca“. Nakon nekoliko minuta hoda po krškoj goleti dolazimo do križanja putova: lijevo odvaja se put za Zakam i Bašku (zelena markacija), desno za Hlam i lokvu Diviška (plava i žuta markacija). Od ovog križanja dvjestotinjak metara u smjeru jugoistoka dolazimo na makadamsku cestu i još jedno križanje. Lijevo se odvaja staza (plavo markirana) za vrh Hlam, ravno za lokvu Divišku (žuta markacija). Nastavak puta slijedi po makadamskoj cestu, te nas uskoro dovodi do lokve – betoniranog pojilišta sagrađenog 2005 godine. Iznad ovog pojilišta nalazi se prirodna lokva „Kalić“. Put nas dalje vodi preko Resetina, nastavlja preko predjela zvanog Drage, te nas dovodi do posebno zanimljivog fenomena gradnje „mrgara“ - na smjerokazima, kao i na kartama i turističkim vodičima označen „novo – stari mrgari“

Mrgari su više prostorne građevine  u obliku cvijeta - rožice. Služe za prikupljanje i razvrstavanje ovaca. Pastiri ih par puta godišnje utjeruju kroz središnji prostor koji se naziva "sala"  nakon toga se odvajaju u "mrgare" - svaki vlasnik ima svoj. Tamo ih obilježavaju, prebrojavaju, strižu vunu, pregledavaju i slično, a nakon toga opet ih ispuštaju kroz salu na zajedničke pašnjake. Ti ogromni suhozidni cvjetovi, desecima metara u promjeru, ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega triju mjesta (Baška, Jurandvor i Batomalj) na najjužnijem dijelu otoka Krka, u kojima se još zadržao tradicijski običaj kolektivnog čuvanja i spravljanja ovaca. Na Krku ima deset mrgara, od čega su mnogi napušteni, a nekoliko se djelomično koriste, kao što je ovaj – „novo-stari mrgari“. Najveći od njih mogu primiti i do 1500 ovaca.  

Izlazak iz borove šume kroz otvor na suhozidu (zatok) na Mjesečev plato

Pogled na kamenitu visoravan nazvanu „Planina Mjeseca, ili samo Mjesečev plato“

Smjerokaz –  ispisan na kamenoj stijeni: lijevo mrgar, ravno lokva Diviška

Glavna prostorija ili sala u koju se ugone ovce. Tu vlasnici razvrstavaju svoje ovce, te ih utjeruju u svoj mrgar, u kojima se obavlja prebrojavanje, šišanje, obilježavanje, zatim ih puštaju kroz male otvore na zajedničku ispašu.

Svaki vlasnik imao je svoj mrgar – tor u obliku latice. Njegova veličina određena je – ovisno, o broju ovaca, stoga, su latice mrgara različite veličine. Ovo je jedan od mrgara koji je u funkciji.

Pored ovog mrgara nalazi se ova betonirana lokva koja služi kao pojilište za ovce

Pogled na vrh Hlam

Na stazi prema vrhu Diviška (471 m)

Lokva Diviška

Lokve, kao što je Diviška su male slatkovodne oaze u kamenitoj pustinji neophodno važne za život ljudi, ovaca i ostalog živog svijeta. Lokva Diviška podijeljena je na 5 vlasnika. Pastirski zidovi sastaju se u lokvi i dijele je na njihove vlasnike i usmjeravaju ovce na svoj dio pojila, kako ne bi došlo do nekontroliranog prelaska s jednog na drugi pašnjak. Lokva se nalazi na području posebnog ornitološkog rezervata Kuntrep. Rezervat se proteže uz sjeveroistočnu obalu otoka Krka od rta Glavina do Male Luke te u unutrašnjost otoka do jednog kilometra.

Zajednička fotografija na vrhu Diviška

Sa ovog vrha prekrasan je pogled na Velebitski kanal, masiv Velebita, Senj, te na more i otoke. Nakon kraće pauze na vrhu slijedi avantura u nepoznati kanjon Triget. Znamo samo jedno da prolazak kroz kanjon nije moguć  bez alpinističke opreme. Za tu svrhu uzeli smo jedno uže 60 m, 8 traka (gurtni), 8 karabinera (sponki), 2 prusika i 2 spravice za osiguravanje i dvije zamke.

S vrha Diviške gledamo kojim pravcem krenuti. U daljini vide se naznake kanjona duboko ispod nas. Kanjon Triget kao što je u uvodu rečeno u prvom dijelu sastoji od 3 kraka koji se sastaju u jednoj točki udaljenoj 1 km od vrha Diviška i 500 m od mora.

Kanjon Triget se može podjeliti u tri dijela u odnosu na težinu.

Prvi dio odnosi se na spust po krušljivom kamenjaru u kombinaciji oštrih, nazubljenih  manjih čvrstih stijena i nestabilnog pokretnog kamenja koji se izvrće i odronjava pod nogama, pri čemu je potreban veći oprez, jer pri svakom koraku pri strmini nismo sigurni dali ćemo stati na čvrsti ili pokretani kamen koji klizi ispod nogu. Tome se treba dodati u drugom dijelu spusta, sitno kamenje i busenji trave jednako klisko i opasno.

Drugi dio odnosi se na ulazak u jedan od 3 kraka kanjona koji započinje okvirno na 300 m nadmorske visine. Mi smo odabrali lijevi krak koji u početnoj fazi ulazi u plitku jarugu koja se pri spustu postupno produbljuje sve do točke na nadmorskoj visini 160 m, gdje se sastaju sva tri kraka. Ova dionica puta nije zahtjevna, jedina prepreka je kupina koju treba obilaziti ili pregaziti.

Treći dio odnosi se na duboki i najatraktivniji dio kanjona, koji započinje u točki gdje završavaju njegova 3 kraka s nadmorskom visinom od 160 m. Kao znak da ste na dobrom putu je velika smokva pored koje započinje strmi spust 5-6 m kojeg treba oprezno odpenjati.

S vrh Diviška, duboko ispod nas  nazire se ulazak u kanjon

Pri spustu prema kanjonu

Ulazak i lijevi krak kanjona. Sam početak predstavlja plitku jarugu, koja se postupno produbljuje

Na širem dijelu lijevog kraka – skače se od grote do grote

Na ulasku u dublji kanjon

Smokva predstavlja mjesto ulaska u duboki i atraktivni kanjon. Tu, na samom početku kanjon pokazuje svoje pravo nepristupačno lice divljine. Gledano odozgo nije bilo moguće procijeniti težinu stijene. Treba se spustiti neki 5-6 m. Fedor kreće prvi i daje mi znak da mogu krenuti . Uz malo opreza savladali  smo prvu prepreku. Nakon toga nastavljamo po davno odlomljenom kamenu, skačući  s grote na grotu.

U dubokom dijelu kanjona

U nastavku spusta slijedi naizmjenični prolazak preko djela obraslog kupinom, neprekidno otpenjavanje što manjih što većih stijena, sve do dolaska na mjesto gdje se ukazala potreba za absajl po glatkoj i skliskoj stijeni 8 m. Odlažemo ruksake vadimo opremu, navlačimo pojaseve i započinjemo pripremama za absajl. Oko kamene grote stavljamo dvije povezane trake na koje montiramo uže i započinjemo absajl. Nakon silaska skupljamo uže i nastavljamo silazak dalje. Sve što se više spuštamo kanjon je dublji i uži, na mjestima širok svega 1 m.

Mjesto prvog absajla, Fedor se spušta prvi, ja za njim

Pri spustu na prvom absajlu

Skupljamo uže i nastavak spusta

Prolaz kroz uski dio kanjona uz visoke i okomite litice

Uski prolaz obrastao kupinom i trnjem. Za sve one koji planiraju poći na Triget – preporučam uzeti sa sobom vrtne škare za rezanje kupine. Mi smo na  mjestima presijecali kupinu kamenjem kako bi mogli proći. Nakon nekog vremena neposredno prije izlaska na plažu dolazimo do mjesta gdje treba napraviti drugi absajl po glatkoj i kliskoj stijeni nekih 25 m. Sa ove pozicije ukazao se pogled na manji dio plaže.

Zadnja prepreka, prije dolaska na plažu, gdje je potreban absajl 25 m

Na početku absajla

Pri kraju absajla

Detalj silaska po užetu

Kada smo pomislili da je sve gotovo pred nama se ukazala još jedna prepreka – lokva vode duboka oko pola metra stoji u jednoj kamenoj udubini nalik kotliću. Odlučili smo izbjeći vodu i popeti se s desne strane kanjona po krušljivoj stijeni i spustiti se na plažu.

Mala lokva vode

Da bi izbjegli lokvu – penjemo se nekoliko metara s desne strane kanjona, te silazak na plažu

Dolazak na plažu u uvalu Jasenova

Pogled s plaže na more i greben Velebita

Pješčana plaža je prekrasna, čisto i bistro more, prekrasan pogled na greben Velebita prava je poslastica i nagrada za uloženi trud. Na plaži smo napravili dužu pauzu za marendu i odmor te uživali u lijepom i sunčanom danu i nesvakidašnjoj prirodnoj ljepoti. Na cijelom ovom putu mogli smo vidjeti pokoju ovcu i prelijetanja bjeloglavih supova. Jedini trag čovjeka mogao se vidjeti na plaži - nekoliko dasaka koje je more naneslo. Tu se može doživjeti potpuni osjećaj divljine, zahvaljujući nepristupačnosti i teškoj prohodnosti kanjona.

Zajednička fotografija

Nakon duže pauze uslijedio je povratak istim putom, samo što je uspon bio puno lakši i brži. Pri silasku trebalo nam je 2 h i 40 minuta, a uspon je trajao svega 1 h i 30 minuta, gdje je potrebno savladati visinsku razliku uspona od 471 m.

Uspon pri povratku

U povratku - Uspon na mjestu prvog absajla

Pri povratku ponovo smo na vrhu Diviška  - lijep pogled na Velebitski kanal i greben Velebita

Pri kraju puta još jedan pogled na dio Baške i otok Prvić.

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze te link na album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

3D – profil staze

LINK – Album fotografija