Putopisi: Velebit

Via Ferrata Bat
Subota, 14. listopada 2023.
Osnovne karakteristike via ferrate Bat - Crnopac
Staza posjeduje sve elemente dobre ferrate (u inoks izvedbi) – lak pristup automobilom i brz pristup ferrati. Na putu prema vrhu Veliki Bat, penje se po njegovom zapadnom prozračnom grebenu s kojeg se pružaju nezaboravni pogledi. Prolazi se preko polica, ovalnih, oštrih i nazubljenih vertikalnih atraktivnih stijena, koje se neprekidno izmjenjuju. Ferrata je dobro izvedena sa stajališta sigurnosti, stoga je pogodna i za neiskusne planinare, ali kao i svaka ferrata traži pažnju i koncentraciju.

Subota, 04. lipnja 2022.
Osnovni cilj ovog planinarskog izleta bio je, popeti se na Istočni Babin vrh (1744 m) od Bunovca koji se nalazi na nemarkiranom grebenu (1,5 km) neposredno prije Svetog brda. Naglašeno Istočni, budući da postoji  još jedan Babin vrh koji se nalazi u smjeru zapada od Vaganskog vrha, stoga je isti označen kao Zapadni Babin vrh (1738 m). Na putu po grebenu prema spomenutom vrhu, popeli smo se i na Sveto Brdo (1751 m). 

Na tom grebenu još su 3 izrazita bezimena vrha s nešto manjom nadmorskom visinom. Prva kota iznad Čičine Doli (1657 m), druga kota (1688 m), treća kota Istočni Babin kuk (1744 m), iza kojeg se na istom grebenu nalaze još dva bezimena izraženija vrha – kota (1720 m) i kota (1686 m)

Petak, 26. veljače 2021.
Sveto brdo s nadmorskom visinom (1751 m) je drugi vrh po visini na Velebitu, nadvisuje ga samo 6 m viši Vaganski vrh udaljen desetak km. Nalazi se pri kraju južnog Velebita, a proteže u dužini 50 km od prijevoja Baške Oštarije, pa sve do Zrmanje. Vrh ima jedinstveni piramidalni oblik najupečatljiviji na Velebitu, izrazito vidljiv sa svih strana. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se 1200 m iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže, izdižu se iznad visoravni Libinje i Dušice.

Sveto brdo je vrhunski vidikovac, najbolji na Velebitu i neosporno se može nazvati „Panoramski kralj Velebita“, koji ima 360 ° otvorene poglede u svim smjerovima. Zahvaljujući svojoj jedinstvenoj poziciji blizu kraja Južnog Velebita i najviših vrhova prema sjeveru,  s ovog vrha panoramski vidici su vrlo impresivni i raznoliki. Za lijepa vremena, odavde se može vidjeti cijela dužina Velebita ...

Četvrtak, 25. veljače 2021.
Velebit je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge ...

Srijeda, 24.veljače 2021.
Paklenica je jedan od 8 nacionalnih parkova u Hrvatskoj. Nalazi se na južnim padinama Velebita, površinom od 95 m². Jedini ulaz je iz Starigrada – Paklenica. Dvije osnovne aktivnosti u Nacionalnom parku Paklenica su planinarenje i penjanje. Park obiluje mnogobrojnim pješačkim stazama od šetnica, lakih do vrlo zahtjevnih planinarskih staza. Svatko prema svojim mogućnostima i potreba ima priliku zadovoljiti svoje adrenalinske potrebe. Paklenica je poznato svjetsko penjalište – ima preko 400 opremljenih i uređenih penjališta različitih težina i dužina. Najveći broj odnosi se na kratke sportske smjerove, a koji se nalaze u najužem dijelu kanjona.

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

Ponedjeljak, 09. studenog 2020.
Za ovaj planinarski izlet na Južnom Velebitu osmišljena je slijedeća kružna tura: Stajine – Marasovac – Istočni Babin vrh – Vaganski vrh – vrh Malovan. Od prijevoja Malovan kružno preko  visoravni Bunovac – izvora Vagan do Stajina. Cilj je bio popeti se na spomenuta tri vrha.

Babin Vrh u naravi je izduženi greban u dužini  1 km s tri vrha - zapadni najviši vrh s nadmorskom visinom 1738 m, srednji 1725 m te istočni s 1626 m. Nalazi se na uzdužnom  glavnom grebenskom lancu koji se pruža u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu – od Vaganskog vrha prema Visočici. Ovi vrhovi nisu posebno označeni imenima, već samo nadmorskim visinama na topografskim kartama. Stoga, često dolazi do zablude u visinama. Gore navedene visine nalaze se na službenim kartama Hrvatske geodetske uprave RH - na TK25 i na HOK karti.
Babin vrh je dugi niz godina smatran najvećim vrhom Velebita ...

Subota, 07. studenog 2020.
Vrh Badanj s nadmorskom visinom (1.638 m) nalazi se na južnom dijelu Velebita, između njemu najbližih vrhova - Štirovca sa istočne te vrhova prema sjeverozapadu  Visibabe, Golubnjače i Velike Čelakuše iznad grebena Javornik. Sa Ličke strane iznad Medaka te sa primorske strane iznad Velikog Rujna. Gledano s udaljenosti i s različitih pozicija, vrh mijenja svoj izgled, od  stožastog oblika gledano s istočne strane, oblik posude badnja (kace) sa sjeverne strane, po čemu je (pretpostavka) i dobio ime te izduženi greben s jugozapadne strane, što u naravi i jeste greben dugačak 300-tinjak metara na kraju kojega prema sjeveru s jednom istaknutom točkom koja predstavlja vrh Badanj.

Utorak, 03. studenog 2020.
Velebit je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge ...

Subota, 19.09.2020.
Gotovo svako veće naselje podno Velebita ima od davnina uhodane staze i lijepo građene putove u svojem zaleđu, kojima su pastiri gonili svoja stada u hladnije i plodnije predjele Velebita. Na tim predjelima izgrađeni su ljetni stanovi, u kojima su boravili veći dio godine sve do prvih snijegova. Takve staze ima i malo mjesto Cesarica i Čačići.
Naziv Cesarica pored istoimenog imena sela, predstavlja primorsku padinu srednjeg Velebita koja se proteže od mora do Kurozeba. Ovaj dio srednjeg Velebita za planinare bio je dugo vremena neopravdano zapostavljen i zanemaren, sve dok PD Kamenjak iz Rijeke 2011. godine nije uredio obilaznicu pod nazivom „Podgorske staze na srednjem Velebitu“ i na taj način nama planinarima približili nesvakidašnju iskonsku i divlju ljepotu Velebita.
U planinarskom smislu ovaj predjel srednjeg Velebita za svakog planinara je zanimljiv i poželjan da se na njega dođe. Slika ispred, iza i oko nas je ...

Nedjelja, 23. kolovoza 2020.
Velebit kao destinacija predstavlja mnogobrojne mogućnosti, a mogući motivi obilaska su:  šetnje, hodanje, planinarenje, alpinizam, speleologija, vožnja biciklom, sportska rekreacija, fotografiranje, edukacija,  znanstvena i stručna istraživanja... Naš cilj je bio Zavižan i planinarenje za koje je osmišljena slijedeća kružna tura:
Parkiralište Zavižan – Buljevac – Mali Rajinac – Generalski dolci - Crkva Sv. Ante – Buljevac - Zavižanski – Veliki Pivčevac – Vukušić snježnica - Pl. dom Zavižan.

Nedjelja, 27. listopada 2019.

Badanj i njegov greben je vrh u Baškim Oštarijama koje se  izdiže iznad Prpić polja, iako se ne ističe svojom visinom (1164 m), s njega se pružaju lijepi vidici na najzanimljivije vrhove srednjeg Velebita (Šatorinu, Basaču, Velinac, Prikinuto i Budakovo brdo, Dabarske kukove i dr.), te na otok Pag. U neposrednoj blizini prema južnom Velebitu lijepo se vidi Basača,  Konjevača Veliki i Mali Sadikovac….

Nedjelja, 27. listopada 2019.
Velinac  s nadmorskom visinom (965 m) u zaleđu Karlobaga je manji goli greben koji se proteže u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini 50 m. S njegove južne i jugozapadne strane izdiže se strma kamena glavica iznad šumskog pojasa, dok su mu ostale strane blage i šumovite. Vrh je prepoznatljiv po svojemu neobičnom obliku i stijenama. Mnogo je ovakvih lijepih vrhova u zaleđu  Karlobaga i općenitu u velebitskom prigorju, koji se ne ističu svojom visinom, ali odlika im je što su pristupačni s dobrim vidicima jer su im vrhovi goli i neometani višim vrhovima.
Vrh je izdaleka prepoznatljiv po svojemu neobičnom stjenovitom i vršnom obliku s morske strane.

Nedjelja, 31.03.2019.

Na Podgorju Velebita iznad Živih Bunara, smjestile su se Male Brisnice na prosječnoj nadmorskoj visini 515 m. Selo je orijentirano  u pravcu sjeverozapad – jugoistok u dužini okvirno 500 m, gledano od ulaska u selo do Božine kuće – (koju uz dopuštenje vlasnika koriste lovci, pa se često naziva i Lovačka kuća). Selo je smješteno na rubu plodne zaravni koja se nekada obrađivala – danas, zaraslu samoniklom borovom šumom. Omeđena je sa sjeverne strane kamenjarom i manje poznatim vrhovima, glavicama i kukovima. S primorske strane omeđena je izduženim hrptom s najvišim Jadrijevim vrhom (523,5 m). Do Malih Brinica od Živih Bunara  laganim hoda stiže se za 2 h.

Velebit: “Najveća i najdulja naša gora, simbol i znak hrvatstva, čuvar hrvatskog obzorja, veličanstven u svojoj gordosti, opjevan u tisućama pjesama, utkan u tisućama priča, sanjan u snoviđenjima slobode. Paradigma neuništivosti, životnosti i vječnosti”. Često znamo izreći tvrdnju: “Što je Grcima Olimp, Slovencima Triglav, to je za nas Hrvate Velebit”. Dugačak oko 145 km, spaja tri hrvatske pokrajine, Primorje, Liku i Dalmaciju. Napisao: Pero Budak.

 

Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, koji se protežu oko 10 km u blagom luku od vrha Bačića kuka (1304 m) na sjeverozapadu do Ljubičkog brda (1320) na jugoistoku iznad Baških Oštarija. Bijeli, kameni tornjevi nepravilnih oblika, izranjaju, iznad šumskog zelenila  ( što plićih -  što dubljih) Duliba i Dabrova. (Dabar je stari uvriježeni naziv za duboku šumsku dolinu ili provaliju u obliku korita, dok su Dulibe manje ili veće zaravni omeđene šumskim zelenilom).

 

Dabarski kukovi su stjenoviti greben na srednjem Velebitu, koji se protežu oko 10 km u blagom luku od vrha Bačića kuka (1304 m) na sjeverozapadu do Ljubičkog brda (1320) na jugoistoku iznad Baških Oštarija. Bijeli, kameni tornjevi nepravilnih oblika, izranjaju, iznad šumskog zelenila  ( što plićih -  što dubljih) Duliba i Dabrova. (Dabar je stari uvriježeni naziv za duboku šumsku dolinu ili provaliju u obliku korita, dok su Dulibe manje ili veće zaravni omeđene šumskim zelenilom).

 

Unutar planine Velebit postoje strogi i botanički rezervati, spomenici prirode, te 2 nacionalna parka (Paklenica i Sjeverni Velebit). U kategoriju posebne zaštite spada i uvala Zavratnica.
Zavratnica je sigurno jedna od najljepših uvala hrvatske obale. Izgledom podsjeća na minijaturu norveških fjordova. Po svom postanku Zavratnica je potopljena bujična dolina s kanjonskim liticama visokim oko 100 m. Zbog svojih prirodnih vrijednosti i iznimne ljepote još 1964. god proglašena je zaštićenim krajolikom, a od 1981.god sastavni je dio Parka prirode Velebit.

 

Na jugoistočnom dijelu Velebita nalazi se manje poznata planina Tremzina. Pruža se polukružno u smjeru sjeverozapad - jugoistok od Vučjaka do Trnovačkih brda u dužini 3,5 km, s dva istaknuta vrha međusobno povezana manjim prijevojem. Na sjeverozapadnom dijelu nalazi se Čardak (1175 m), a na jugoistočnom Oklinak ( 1187 m). Udaljenost između ova dva vrha 1 km.

 

Tulove grede, (kako ih narod naziva još i Tulo, Tulovice), sa najvišim vrhom 1120 m su stjenovit greben izrazito strmih kukova izgrađen od vapnenačkih stijena koji se proteže u dužini od oko jednog kilometra, a sastavljen je od niza okruglih tornjeva, stupova, pukotina, procjepa, škrapa, žljebova, uskih prolaza, ponikvi i niza drugih neobičnih kraških oblika, što im daje posebnu čar i ljepotu.