• BIH_Bogodol_Čabulja (vrh Velika Vlajina)

    Petak, 7. lipnja 2019.

    Planina Čabulja s nadmorskom visinom 1780 m zauzima središnji dio  u hercegovačkim planinama i predstavlja atraktivno i  iznimno kraško područje. Smještena je između rijeke Neretve i pritoka Drežanke s njene desne strane. Duboki kanjon rijeke Drežanke dijeli Čabulju od Čvrsnice. Sjeverne padine Čabulje strmo se spuštaju prema dnu kanjona Drežanke do 1500 m, dok su njezine jugozapadne i južne padine blago položene. Kanjon Drežnice zbog visokih i strmih padina poznat je kao "hercegovački Kolorado kanjon".

    U užem smislu greben Čabulje pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 4 km. Na tom užem grebenu pored najvišeg vrha Velika Vlajina (1780 m), ističu se još nekoliko vrhova iznad 1600 m – Pjeskulja, Mala Vlajina (1686 m ), Velika Kosa ili Ošljar (1682 m), Medvjed (1677 m), Čavkovica (1622 m) i još nekoliko nižih vrhova.

    Čabulja je uglavnom gola, krševita i bezvodna, sa malo obradive zemlje u uskim ...

  • Pl. sklonište Vrutak – Kruna – Velika Kapa – Pl. dom Rapta

    Ponedjeljak, 04. lipnja 2018.
    VELIKA KAPA
    s nadmorskom visinom 2004 m najviši je vrh konjičke Bjelašnice i prekrasnog grebena, s pogledima na  najatraktivnije vrhove centralnog Prenja i okolnih planina, do dolina Tisovice, Rapte, ali i prema dolini Bijele sve do Konjica i dalje. Posebice je upečatljiv pogled na Osobac s druge strane doline, na sjevernu stijenu Otiša i Zelene Glave, te na tandem kamenitih šiljaka Vjetreno brdo i Lupoglav sasvim južno. U neposrednoj blizini lijepo se vidi Crnoglav, Kantar i kraška uvala Zakantar.

    To je ujedno i posljednji viši vrh od 2000 m, a koji se nalazi na sjeveroistočnom dijelu Prenja. Izdiže se iznad doline Tisovica, otprilike na pola puta između PD Rapta i PS Vrutka.

  • PRENJ_Pl. skl. Vrutak – vrh Lupoglav - Pl. skl. Vrutak

    Nedjelja, 03. lipnja 2018.
    PRENJ
    je visoki planinski masiv u sjevernom dijelu Hercegovine, počinje od mjesta Glavatičeva na Neretvi, proteže se sve do Bijelog polja kod Mostara. Na rubovima planinskog područja nalazi se više prirodnih i umjetnih jezera kao što je Boračko jezero (prirodno) te umjetna jezera na rijeci Neretvi: Jablaničko, Grabovičko i jezero Salakovac. Prenj se može podijeliti na 4 osnovne cjeline:

    Sjeveroistočni Prenj: Borašnica (Osobac, 2024 m), Konjička Bjelašnica (Kruna i Velika Kapa, 2004)
    Jugozapadni Prenj: Glavni greben: Botini (2015 m) - Vjetrena brda (Erač, 2076 m) - Lupoglav (2102 m) - Herač (2046 m) - Galić (2035 m) - Otiš (2098 m) - Zelena glava (2155 m). 
    Zapadni-sjeverozapadni Prenj: Sjeverozapadni greben najvišeg planinskog dijela Prenja čine: Kantar - Veliko brdo - Vidovo (1451 m) - Veliki Prenj (odn. Has, 1916 m) - Cvitina-Cetina (1992 m).
    Jugoistočni Prenj : Sivadije (1967 m).

    Među prenjskim vrhovima nalazi se nekoliko visoko planinskih dolina i uvala na visinama iznad 1000 metara. To su: Tisovica, Vlasni dô ...

  • FERRATA OSOBAC - PRENJ

    Subota, 02. lipnja 2018.
    Pren
    j je najljepša planina u BiH_u, a poznat je kao „Bosanski Himalaji“. Upravo geomorfološke specifičnosti su osnovni atributi koji čine Prenj najljepšom planinom BiH-a.  Prenj je mozaik raznolikih oblika reljefa, kao što su: visoravni, zaravni, poljane, zaobljeni, zupčasti, vitki, pločasti grebeni, planinski lanci, okomite stijene, kanjoni, klisure, duge kotline, vrtače i jame… i niz drugih oblika koji se mogu naći samo na planini Prenj. Stoga, svi istraživači, alpinisti, planinari, rekreativci, bilo domaći ili strani, koji su bar jednom posjetili ovu planinu, nepodijeljenog su mišljenja o Prenju. Ne samo da je najljepša i najatraktivnija planina zbog svog visokog planinskog reljefa, nego i zbog svog specifičnog dolomitskog krša, zbog svog mikro reljefa (škrape, vrtače, žljebovi…), zbog specifičnog hidrološkog podzemlja, te zbog svojih 11 vrhova iznad 2000 metara nadmorske visine. Zbog svega navedenog, postoje  čvrsti osnovi da se Prenj, Čvrsnica i Čabulja proglase Nacionalnim parkom prirode BiH_a ...

  • KAMEŠNICA - Donja Korita-Glavaš-Bunarić-Kamešnica-Konj-Gornja Korita-Donja Korita

    Kamešnica,
    je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).

  • KAMEŠNICA_ Gljev-Vrh Glavaš-Bliznički Brig-Garjata-Burnjača-Kurtegića Dolac-Gljev

    Kamešnica,
    je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m). Južni dalmatinski vrhovi na hrvatskoj strani Kamešnice svi su niži od 1600 m, a najviši je vrh na hrvatskoj strani Glavaš (1308 m). (info – Dinarsko gorje).
    Kamešnica je planina koja očarava svojom pitomošću, ljepotom ...

  • T R O G L A V - od Sajkovića (Rosići) - okretište Poparića lokva (Staza Mery)

    Utorak, 08. svibnja 2018.
    Prostorni gorski lanac Dinara – Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Ovaj gorski lanac podijeljen je u 5 logičkih cjelina (opisano u prethodnom blogu – link: GREBEN KAMEŠNICE).

    Troglavska skupina s najvišim vrhom Veliki Troglav (1913 m) kao masiv dugačka je 30, a široka 10 km. Granično je područje između Bosne i Dalmacije i poveznica između Dinare i Kamešnice. Udaljen je svega 2 km od Hrvatske granice i 22 km od naselja Uništa. Troglav je kao i što sam naziv govori, planinski splet koji se sastoji od tri vrha ili tri glave (Mali 1661 m, Srednji 1790 m i Veliki Troglav 1913 m), dok neki u njegovom imenu vide trag pred kršćanskog vjerovanja i staroslavenske ...

  • GREBEN KAMEŠNICE - Rosni dolca-Kurtegić dolac-Burnjača-Garjata-Bliznički Brig-Bunarić-Kamešnica-Konj-Podgradina

    Ponedjeljak, 06. svibnja 2018.
    Prostorni gorski lanac Dinara
    Kamešnica nakon Velebita (145 km), drugo je najduže gorje među Dinaridima koje se pruža smjerom sjeverozapad-jugoistok u dužini oko 110 km, uzduž hrvatsko-bosanske granice od vrela Zrmanje i Ličke Kaldrme pa sve do Buškog blata i Tijarice. Duž toga dugog dinarskog lanca, najsjeverniji veći vrh je Veliki vrh na Vilici (1.654 m) sjeverno od Knina, a najviši je Troglav (1.913 m) sjeverno iznad Sinja i najistočniji Konj na Kamešnici (1.856 m) južno od Livna.
    U tomu dugom rasponu se ovaj dinarski lanac može reljefno podijeliti glavnim poprečnim sedlima s pripadnim cestama na 5 logičnih gorskih cjelina: 1-najsjevernija planina Vilica (1654 m) do ceste Knin-Grahovo, 2-uža planina Dinara (1832 m) do kotline Uništa i sedla Privija, 3-srednji najveći i najviši greben Troglava (1913 m) do sedla Vaganj-Prolog, 4-istočnije planina Kamešnica (1856 m) i 5- od Voštana najjužnija gora Tovarnica (1285 m) kao krajnji jugoistočni ...

  • KAMEŠNICA – Gornja Korita – Zelena Greda - Pištet- Konj_ Gornja Korita

    Srijeda, 09. svibnja 2018.
    Kamešnica
    je najistočnija planina Dinarskog lanca uz granicu BiH i Hrvatske. Njezin glavni greben se pruža smjerom istok-zapad, od sedla Vaganj (1173 m) na cesti Sinj-Livno preko Prologa, a na istoku se strmo obrušava spram akumulacijskog jezera Buško blato. Slično kao i na većini Dinarskog lanca, tako se i na Kamešnici hrvatsko-bosanska granica pruža preko prostranih jugozapadnih padina, pa su svi viši vrhovi iznad 1700 m na bosanskoj strani: Najistočniji i najviši je Konj (1854 m), dalje prema sjeverozapadu nižu se nekoliko značajnijih vrhova - Kamešnica (Kurljaj-1809 m), Bliznički Brig (1690 m), Garjata (1773 m), te Burnjača (1770 m) i još nekoliko nižih vrhova ispod 1700 m – Planinica (1612 m), Kolebajka (1535 m) i Trovrsi (1645 m).
     

  • ZELENGORA – Bregoč – Stog - Orlovačko jezero_23.06.2016.

    Četvrtak, 23. lipnja 2016.
    ZELENGORA
    je posebno lijepa planina. Sa svakog vrha ili  vidikovca pruža se nepregledno prostranstvo veličanstvenih planina, kanjona, rijeka, bujnih šuma i cvijetnih livada, iskonska nenarušena divljina. Bogat i raznovrstan živi svijet upotpunjuje ovu ljepotu, pružajući čovjeku osjećaj izgubljene veze sa prirodom na jednom od rijetkih mjesta gde se taj spoj još može uhvatiti je Zelengora.

    BREGOČ (2014 m) i STOG (1821 m),
    nalazi se u centralnom dijelu planine i predstavljaju nepregledno prostranstvo alpskih livada i visoravni, sačuvani ambijent netaknute prirode, a neznatno udaljeni od putova. Pristup tim vrhovima podrazumijeva hodanje kroz atraktivne krajolike planine, penjanje na sedla i grebene, prolazak pored lokvi, potoka, izvora i jezera, i zbog toga je uspon na ove vrhove vrijedan truda. Ukratko, svaki će planinar penjući se na Bregoč i Stog moći obogatiti svoj duh i oplemeniti dušu i uživati u prekrasnim vidicima na okolne vrhove Zelengore. Stoga, treba ići u ...

  • BESPUĆA ZELENGORE (2. dan) Kružna tura: Pašna poljana-vrh Videž-Orlovačko i Jugovo jezero-Pašna poljana

    Utorak, 23. lipnja 2016.
    ZELENGORA,
    za mnoge planinare i ljubitelje prirode je najljepša planina u BiH-u. Prostrana i nepregledna prekrivena šumama i zelenim pašnjacima. I ako se na njoj uzdižu brojni impresivni vrhovi kao što su (Bregoč, Stog, Orlovac, Planinca, Klek, Uglješin vrh, Velika Košuta, Todor i dr.), Zelengora je pitoma, nježna i blaga planina, sušta suprotnost od Maglića i Volujaka od kojih je dijeli kanjon Sutjeske. Posebnu draž daju joj „Gorske oči“ bistra ledenjačka jezera smještena u samom podnožju njenih vrhova, a najpoznatija su: Kotlaničko jezero, Orlovačko jezero, Štirinsko jezero, Jugovo jezero, Crno i Bijelo jezero, Donje i Gornje Bare. Bogata je velikim brojem izvora bistre, pitke i hladne vode, rijeka, potoka i rječica. Staze na Zelengori ne odlikuju se ekstremno teškim usponima, ali zato nisu ništa manje atraktivne sa stajališta ljepote pejzaža i bogatstva biljnog i životinjskog svijeta. Posebno se ističu svojom ljepotom „katuni“, tradicionalna ljetna pastirska naselja.

  • PO BESPUĆIMA ZELENGORE - NJENIM VRHOVIMA I JEZERIMA (Uspon na Veliku i Malu Košutu, Crno i Bijelo jezero)

    Ponedjeljak, 20. lipnja 2016.
    Najviši vrhovi planina, u svim civilizacijama predstavljali su i danas predstavljaju pojam koji se veže za kulturu, povijest, tradiciju, duhovna bogatstva ljudi i naroda, suverenost država i, u posljednje vrijeme, najviši vrhovi planina su mjesta gdje ljudi dolaze iz raznih krajeva i država, iz mnoštva svojih potreba, a posebno onih koje pružaju mogućnost doživljaja prirodne iskonske ljepote, lijek za  dušu i tijelo , neophodno korisno za svakog. Stoga, sedmeročlana ekipa iz PD Knezgrada – Lovran odlučila je u šestodnevnom planinarenju iskusiti i doživjeti netaknutu iskonsku ljepotu Zelengore.

    ZELENGORA,
    s najvišim vrhom Bregoč 2014 m je planina u Bosni i Hercegovini – nalazi se u sastavu Nacionalnog parka "Sutjeska", zajedno s Lelijom, Maglićem i Volujakom. Velik dio Zelengore ima karakter planinske visoravni (platoa) s koje se uzdižu planinski grebeni. Bogata je velikim brojem izvora bistre, pitke i hladne vode, rijeka, potoka i rječica, stadima divokoza, stadima ovaca i katunima - tradicionalnim ljetnim ...

  • Ramsko jezero i Franjevački samostan na Šćitu

    Nedjelja, 28. lipnja 2015.
    Četvrti dan našeg boravka na području općine Prozor – Rama, predviđen je za obilazak Ramskog jezera i posjet Franjevačkom samostanu na poluotoku Šćit, te povratak doma.
    RAMSKO JEZERO je smješteno u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na području današnje općine Prozor-Rama. Okruženo je strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Iako je nastalo kao rezultat potapanja korita rijeke Rame 1968. Godine, prizor Ramskoga jezera čini se nestvarnim i svrstava ga u najljepša jezera u Evropi. Dužina jezera je 12, a širina 4,6 km, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.

    Posebnu, nestvarnu ljepotu, Ramskom jezeru daju otoci i poluotoci, među kojima je najpoznatiji poluotok  Šćit, gdje se nalazi Franjevački samostan Rama-Šćit, kojeg ću kasnije detaljnije opisati. Akumulacijskim jezerom potopljeno je 15,5 km2 zemljišta, 1.147 raznih objekata, a iseljeno 283 domaćinstva sa ...

  • Greben iznad Ramskog jezera – Ruta: Jaklići-Draševo-Sajina-Makljen

    Subota, 27. lipnja 2015.
    Treći dan našeg boravka u Hercegovini predviđen je na području općine Prozor – Rama i smještajem u Etno selu Remić – Menjik. Naš cilj današnjeg dana (27.06.2015.) je uspon na greben iznad Ramskog jezera slijedećom rutom: Jaklići-Draševo-Sajina-Makljen. Greben se pruža u smjeru sjeverozapad – jugozapad iznad sjeverozapadne obale Ramskog jezera, s prosječnom nadmorskom visinom od 1200 m.

    Najviša visina doseže na prijevoju Saina 1321 m ( granica između Hercegovine i Bosne). Izrazitu prirodnu granicu dvaju vrlo različitih područja u BiH tj. između Bosne i Hercegovine, tvori središnji planinski niz Vran – Raduša – Vranica – Bitovnja – Bjelašnica – Treskavica – Zelengora – Maglić. Gorski prijevoj Ivan Sedlo (959 m) između planina Bitovnje i Bjelašnice povezuje 2 velike cjeline u BiH: šumama i obradivim tlom bogatiju i naseljeniju, ali hladniju Bosnu na sjeveru, te manju, krševitu i topliju Hercegovinu na jugu. I dok se dojmovi još ...

  • Uspon na Tušnicu – vrh Vitrenik

    Četvrtak, 25. lipnja 2015.
    Tradicionalno već treću godinu zaredom PD Obzova iz Krka (kao glavni organizator) u suradnji s još dva planinarska društva: Duga iz Rijeke i  Strilež iz Crkvenice njihovi voditelji Diana Matešić, Ivo Šporčić i Mirjana Mužević,  zajednički su organizirali 4 - dnevni izlet i planinarenje u Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 25. Do 28 lipnja, 2015. godine. Na izlet se prijavilo 49 planinara i planinarki iz 11 planinarskih društava. Od toga broj sudionika (članova) po Društvima izgleda ovako: Obzova 8, Duga 19, Strilež 11, Opatija 4, Kamenjak 1, Osorčica 1, Pljusak 1, Obruč 2, Knezgrad 1, Platak seniori 1. Izlet je protekao u najboljem redu, u dobroj i ležernoj atmosferi bez problema i poteškoća. Stoga se, ovim putem, želim zahvaliti u svoje ime  i u ime ostalih sudionika, organizatorima izleta Diani, Ivi i Mirjani, kao i našim vodičima HPD Kamešnice iz Livna – Magdaleni Čečuri, Marinu Vidoviću i ...

  • Uspon na Radušu - Vrh Idovac

    Petak, 26. lipnja 2015.
    Nakon jednodnevnog boravka u Livnu i uspona na planine Kamešnicu i Tušnicu, slijedeća tri dana našeg boravka u Hercegovini predviđena su na području općine Prozor – Rama i smještajem u Etno selu Remić – Menjik. Naš cilj drugog dana (26.06.2015.) je uspon na planinu Radušu i njen vrh Idovac (1956 m).
    Planinski lanac Raduše  je niz srednje visokih planina, koji se proteže dinarskim smjerom sjeverozapad - jugoistok, od gornjeg toka rijeke Sane i gradića Jajca na krajnjem sjeverozapadu, sve do područja Rame i gradića Prozora, na njegovom krajnjem jugoistoku. Na njegovoj istočnoj i sjeveroistočnoj strani on se pruža paralelno s lijevom obalom gornjeg toka rijeke Vrbas, a prema zapadu i jugozapadu visoravan Janj i Kupreško polje ga odvajaju od glavnog planinskog grebena zapadne Bosne (Klekovača-Cincar). Najviša planina i njezin vrh nalaze se na krajnjem jugoistoku planinskog niza, to je vrh Idovac (1956 m) na planini Raduši.

    Gotovo cijeli planinski lanac je pokriven gustom šumom, i planinarski neistražen i ...

  • Uspon na Čvrsnicu - vrh Pločno - kružna rura od Masne Luke do jezera Blidinje

    Petak, 20. lipnja 2014.
    Drugi dan našeg boravka u Hercegovini na Blidinju, predviđen je za uspon na Čvrsnicu – vrh Pločno.
    Čvrsnica je planinski lanac smještena u sjevernom dijelu Hercegovine, sa najvišim vrhom Pločno 2227 m. Pruža se u smjeru od zapada prema istoku. Čvrsnica je okružena desnom obalom rijeke Neretve na  istoku i njenim pritokom Doljanke, koju dijeli od Prenja,  sa sjevera Dražanka, a sa južne strane Dugo polje i jezero Blidinje, te sa zapadne strane planina Vran.

    Planina se sastoji od nekoliko platoa – Plasa i Muharnice na sjeveru, te Male Čvrsnice na jugu. Ima više od deset vrhova iznad 2000 metara, tu su i poznate vertikalne litice – (Pesti brdo, Veliki kuk, Mežnica stijene, Strmenica….). Ona također, uključuje je i jezera Blidinje, Crepulja i Crvenjak, te kanjon Diva Grabovica, koji se usijeca 6 km u planinu. Zbog svoga položaja Čvrsnica je i u vojnom i strateškom pogledu ...

  • Uspon na Veliki Vran - od Kedžere

    Četvrtak, 19. lipnja 2014.
    Vran je izdvojeni planinski lanac, koji se proteže u smjeru od jugozapada  prema sjeveroistoku u obliku raširene (izdužene) potkove. Planina Vran izdiže se između Čvrsnice i Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugog polja, u četverokutu između naselja Rame, Tomislavgrada, Jablanice i Posušja. Postoje dvije priče koje se vezuju kako je Vran dobio ime. Jedna govori da se tako zove zato što planina ima izuzetno taman izgled kada se gleda iz Polja. Druga priča vezuje se za ptice Vrane, koje su nekada u velikom broju naseljavale podnožje planine. Ime Vran, često se veže uz narodnog junaka - hajduka Mijata Tomića, čiji je život i djelovanje usko povezano sa ovom planinom u kojoj je nalazio svoje utočište.

    Poznata je i po legendi o Divi Gabrovčevoj. Preko Vrana su vodile mnoge (duhanske) staze, kojima su Ramljanci nosili duhan iz Hercegovine i tako pokušali nešto zaraditi za svoju obitelj. Najviši vrh planine ...

  • Na putu do Blidinja – motela Hajdučke Vrleti

    Četvrtak, 18. lipnja 2014.
    PD Obzova iz Krka i PD Duga iz Rijeke i njihovi voditelji Diana Matešić  i Ivo Šporčič,  zajednički su organizirali 4 dnevni izlet i planinarenje u Bosnu i Hercegovinu u razdoblju od 19. Do 22 lipnja, 2014. godine. Na izlet se prijavilo 50 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora ( sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovalo je još 9 planinarskih društava i to: PD - Strilež Crkvenica, Planik Umag, Osorčica M. Lošinj, Opatija iz Opatije, Knezgrad iz Lovrana, te iz Rijeke PD - Kamenjak, Učka, Pljusak i Obruč. Izlet je protekao u najboljem redu, u dobroj i ležernoj atmosferi bez problema i poteškoća. Stoga se, ovim putem, želim zahvaliti u svoje ime  i u ime ostalih sudionika, organizatorima izleta Diani i Ivi na dobro odrađenoj i uspješnoj organizaciji. Veselim se najavi, da će iduće godine u isto vrijeme ista ekipa, organizirati izlet i planinarenje u Hercegovini.  Prijevoz ...

  • Staza – Vitlenica - Hajdučka Vrata – Veliki i Mali Vilinac - Risovac

    Subota, 21. lipnja 2014.
    Treći dan našeg boravka na Blidinju, predviđen je za uspon kružnom turom od Vitlenice na Hajdučka Vrata, Veliki Vilinac, te spust preko Malog Vilinca, Janine plane do skijališta  Risovac. Ova staza je najzanimljivija  i najatraktivnija za sve planinare i ljubitelje prirode. Hajdučka Vrata , nalaze se na istočnom dijelu planine Čvrsnice.  To je nesvakidašnji prirodni fenomen neobične ljepote, koji izaziva čuđenje i divljenje. Stoljetni atmosferski utjecaju (vjetrovi, kiše i sunce…) u stijeni su načinili kružni otvor - čarobni prsten promjera  okvirno 5 metara.

    Nažalost, zbog nastavka djelovanja erozije, koja je i napravila Hajdučka vrata, ovo čudo prirode iz dana u dan sve više nestaje.  Stoga, u strahu da bi se skoro mogao srušiti, planinari ga sa posebnom čašću i štovanjem pohode, kako bi vidjeli to čudo, te pokušali inicirati djelovanje države da ga zaštiti. Kameni prsten, poznat kao Hajdučka vrata, kaže legenda, bio je mjesto na kojem su ...

  • «
  • 1 (current)
  • 2
  • »