Nedjelja, 28. lipnja 2015.
Četvrti dan našeg boravka na području općine Prozor – Rama, predviđen je za obilazak Ramskog jezera i posjet Franjevačkom samostanu na poluotoku Šćit, te povratak doma.
RAMSKO JEZERO je smješteno u gornjoramskoj kotlini na sjeveru Hercegovine, na području današnje općine Prozor-Rama. Okruženo je strmim vijencem planinskih masiva Raduše, Makljena, Ljubuše i Vrana. Iako je nastalo kao rezultat potapanja korita rijeke Rame 1968. Godine, prizor Ramskoga jezera čini se nestvarnim i svrstava ga u najljepša jezera u Evropi. Dužina jezera je 12, a širina 4,6 km, površina oko 1500 ha, najveća dubina oko 95 metara, dok su oscilacije vode i do 55 metara.
Posebnu, nestvarnu ljepotu, Ramskom jezeru daju otoci i poluotoci, među kojima je najpoznatiji poluotok Šćit, gdje se nalazi Franjevački samostan Rama-Šćit, kojeg ću kasnije detaljnije opisati. Akumulacijskim jezerom potopljeno je 15,5 km2 zemljišta, 1.147 raznih objekata, a iseljeno 283 domaćinstva sa 1.744 žitelja. Dotok vode redovno dolazi sa izvora Rame, Buka i Krupića i nekoliko manjih potočića i izvora. Izvor Rame je ispod površine jezera i ne može se vidjeti dok Buk i Krupić u proljeće izviru, u ljetnim mjesecima presuše. Rama je na izvoru dosta hladna, svega 7,5°C, ali se površina jezera dovoljno zagrije za kupače kojih je sve više kad je jezero pristupačno i puno. Zimi ponekad neki dijelovi jezera zalede, ali nikada nije potpuno zaleđeno.
Pogled na Ramsko jezero prilikom dolaska u Ramu
Pogled na otoke i poluotoke Ramskog jezera prilikom dolaska u Ramu
U obilasku jezera najprije smo došli do brane
Nekoliko osnovnih podataka o brani: korito rijeke Rame je pregrađeno u svom gornjem toku ispod sela Mluše branom od kamenog nasipa. Visina brane je 100 metara. Kruna brane nalazi se na nadmorskoj visini 598 metara. Dužina brane je 230 metara, širina u temeljima je 305 metara. Kameni nasip napravljen je od 1.400.000 m3 materijala. Suhozid je debljine od 3 do 8 metara u koji je uzidano 66.000 m3 kamena. U betonski ekran s kontrolnom galerijom ugrađeno je 19.000 m3 betona. Kapacitet preljeva je 400 m3/s, a temeljnog ispusta 300 m3/s.
Pogled na dio brane s lijepim malim vidikovcem
Pogled od brane prema najširem dijelu jezera
Pogled na poluotok Šćit i Franjevački samostan
Nakon razgledavanja Ramskog jezera odlazimo do Franjevačkog samostana na poluotoku Šćit. U samostanskom dvorištu postavljene su izuzetno vrijedne umjetničke skulpture: Ramski križ i Spomen obilježje ramskim žrtvama akademskog kipara Mile Blaževića, te Posljednja večera, Diva Grabovčeva i Gospina vrata akademskog kipara Kuzme Kovačića. Zahvaljujući Samostanu, Kući mira i Etnografskom muzeju, kao i prekrasnom krajoliku obrubljenim Ramskim jezerom, Šćit je postao kulturno-povijesno i duhovno središte toga kraja i sve je češća destinacija za posjetu turista. Mnogi turisti žele na Šćitu i prespavati, što je omogućeno organiziranim skupinama, a često se zbog prekrasnog krajolika i mira koji tu vlada organiziraju i seminari duhovnih vježbi.
Stara slika Franjevačkog samostana prije potopa
Pogled na perivoj i predvorje Franjevačkog samostana
U perivoju Samostana postavljen je „Ramski križ“
Ramski križ – rad akademskog kipara Mile Blaževića, postavljen 1996 godine u perivoju Samostana. Visok je 4 m i težak 2 tone. Uistinu, Ramski križ danas počiva gotovo u prirodnom ambijentu, kao da je tu oduvijek. Izrasta iz zemlje na malom povišenom humku, za njegovo postolje Blažević je oblikovao kamen (stećak) i na njemu stilizirao ples, kolo, igru života pradjedova u širokim nošnjama. Na prednjoj strani dominira raspeti i istodobno uskrsli Krist – čime potvrđuje temeljnu poruku uskrsne vjere. Druga strana križa predstavlja sažeti Novi zavjet. Sva je u znaku knjiga, a u središtu ponovo Isus Krist. Na drugoj strani na zidu ispod Ramskog križa postavljene su gotovo skrivene i nenametljive ploče s dugim popisom imena poginulih u dva posljednja rata. (1366 i 163). Ploče su u bronci i također su djelo Mile Blaževića.
Ramski križ
Zajednička fotka ispred Križa
Pravilnim i nenametljivim rasporedom postavljena je i brončana kružna skulptura „Posljednja večera“ koju je izradio kipar Kuzma Kovačević (170 X 308 cm). Postavljena je 2000 godine pod jedinstvenim imenom: Jedno mjesto s Isusom za stolom! U mnogim krajevima zadržao se običaj da se za stolom ostavi jedno prazno mjesto za prijatelja, gosta – dobronamjernika. Kada prvi puta ugledate Posljednju večeru Kuzme Kovačevića, odmah vam pogled pada na Isusovu fuguru i nasuprot njemu ostavljeno prazno mjesto.
Brončana skulptura Posljednja večera kipara Kuzme Kovačevića
U perivoju ramskog samostana ima još skulptura. Između crkve i samostana postavljena je velika skulptura Ramske majke (250 cm), također, djelo kipara Mile Blaževića iz 1999. Majka se smjestila ispred crkve kao voditeljica u životu i u vjeri. Dolično je imati takvu skulpturu majke koja se uvijek sklanjala, koja se uvijek pojavljivala u nevoljama iz skrovitosti, ali uvijek sveprisutna u odlučujućim momentima života, uvijek je bila utočište umornim muževima i djeci, molitvom je čuvala pouzdanje, ljubav i vjeru. Skulptura je, doista, monumentalna, ne toliko da prikaže fizičku veličinu ramskih majki, koliko onu unutarnju snagu koju Blažević prenosi kroz oštre i nezgrapne konture nošnje – od krpe na glavi do pregače i opanaka, da bi se sve smirilo u nježnom i odlučnom, zamišljenom i meditativnom licu pravilnih crta (iz knjige „Franjevački samostan – Rama Šćit“).
Ramska majka
Ramska majka u živo
Tu je još i skulptura Dive Grabovčeve o kojoj sam pisao prilikom uspona na Radušu.
Brončana skulptura Dive Grabovčeve – djelo kipara Kuzme Kovačića
Vrlo značajno mjesto u kompleksu Franjevačkog samostana zauzima Etnografski muzej.
Muzej Franjevačkog samostana Rama-Šćit - postavljen u starom samostanu jedinstvena je građevina u Bosni i Hercegovini. Sagrađena je 1857. godine i jedina je takve vrste iz vremena turske vladavine. Muzej je otvoren 2007. godine u povodu obilježavanja dva posebno značajna jubileja za katolički puk Rame – 450 godina od smrti ramskih mučenika i 150 godina od povratka franjevaca na Šćit. Prvobitna namjena je bila rezidencija franjevaca, samostanska škola, danas ova jedinstvena građevina ponovo sja kao dragulj unutar pitoresknog franjevačkog kompleksa na Šćitu.
Na četiri kata jedinog etnografskog muzeja u Hercegovini nalazi se sve vezano sa etnografijom ramskog kraja, od starih zanata preko nekadašnjeg načina života, pa sve do tamošnje flore i faune. Na dvije etaže postavljeni su izlošci starih zanata, gospodarstva, prijevoznih sredstava i stambene kulture. Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost – proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u upotrebi. Četvrta etaža predstavlja floru sa stotinjak najčešćih biljaka sa nazivima i osnovnim karakteristikama, te faunu, obitelji životinja u punoj životnoj formi.
Pa tako u etnografskom muzeju možete vidjeti eksponate oruđa koje je korišteno u privredi i zanatstvu, predmete koji su korišteni u stočarstvu, kao što su alatke za kosidbu, kose sa vodirom, grablje, vile, drvene posude za mlijeko, tucanj za školjenje, škare za šišanje vune, čobanska torbica za nošenje hrane i mnoge druge neophodne stvari.
Kada su u pitanju prometna sredstva možete vidjeti saonice koje su koristili kako bi prevozili vodu i žito zimi, drvena volovska kola i mnoge druge stvari koje su koristili za prijevoz robe. Također, možete vidjeti pokućstvo koje su koristili Ramljani, zatim muške i ženske nošnje.
Od životinja možete da vidite izložene eksponate medvjeda, vuka, srne, divokoze, zeca, lisice, kune zlatice, tvora, vjeverice, velikog puha, jazavca, divlje mačke, vidre, divlje svinje, divlje patke gluhare, patke kržulje, bijele rode, sive čaplje, ćubastog gnjurca, mnogih vrsta riba i ostalih životinja. Kada je flora u pitanju možete pronaći endemičke i ljekovite biljke, aromatične, samonikle i jestive.
Muzej Franjevačkog samostana Rama – Šćit
Otvoreno ognjište (ognjišće) osnovni je uređaj tradicionalne kuće na kome je ložena vatra, na kome se spremala hrana i oko kojeg su se svakodnevno okupljali ukućani
Predmeti koji su se koristili u stočarstvu
Među eksponatima vezanih za kuću, stambenu kulturu u drugoj etaži izloženi su lonci, ćupovi, sicavica sa škipom, kašikar sa čankom i niz drugih pomagalaza pripremu jela. Na istoj etaži postavljene su scene u kojima se pojavljuju figure djelatnika odjenute u svakodnevnu tradicionalnu odjeću, predstavljeni su neke djelatnosti obrtnika, neki vidovi kućne radinosti, kao i svakodnevni poslovi.
Stolarska radionica
Radiona za izradu bačvi
Treća etaža predstavlja tekstilnu radinost – proces proizvodnje i sve vrste proizvoda u upotrebi.
Odjevni predmeti – soba za mladence
U kancelarijskom prostoru muzeja u deset izložbenih vitrina predstavljena je zanimljiva zbirka upaljača, od najstarijih, do najnovijih, koji pričaju priče o paljenju vatre u različitim vremenima. Najstariju priču o paljenju vatre priča čakmak (komad čelika kojim se udaranje o kremen izbijaju iskre), kremen i gubina osušena gljiva koja raste na stablu. Zbirku je sakupio i stalno je povećava fra Mato Topić, zahvaljujući brojnim donacijama.
Raznovrsni dizajni upaljača
Raznovrsna zbirka upaljača i dizajna
Nakon razgledavanja kompleksa Franjevačkog samostana na poluotoku Rama - Šćit, nastavljamo vožnju do Livna i posjet sirani Puđa, gdje smo se opskrbili sa sirom, nakon toga - ručak u sportsko rekreacijskom centru Kamešnica koji su nam pripremili planinari HPD Kamešnica. U Rijeku dolazimo u 23 h i 30 minuta.
LINK - Album fotografija - koje nisu obuhvaćene vim putopisom.