Cojzova koča_Kompotela_Mokrica_vrh Košutna_Planina Jezerca, Kompotela

Četvrtak, 13. kolovoza, 2015.
Treći dan boravka (13.08.2015.) u Kamniško-Savinjskim Alpama previđen je za povratak do parkirališta na planini Jezerca slijedećom turom: Od Cojzove koče (1973 m) popeti se na prijevoj između Kalške gore i Kalškog grebena, spust čez Kalce ispod Kalškog grebena i uspon na slijedeće vrhove: Kompotela (1898 m) - Mokrica (1853 m) – vrh Košutna (1974 m), dalje preko planine Košutna (1778), planine Koren (1675 m), Kriške planine (1515 m), te dalje do parkinga na planini Jezerca (1428). Radi pojašnjenja – „planinom“ (kao što su navedene ove 4) u Sloveniji zovu pašnjake – izdvojena planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.

Planinski vrhovi - Kompotela, Mokrica i Košutna nalaze se na sredini grebena Krvavec grupe na sjevernoj strani. Krvavec grupa je mala skupina vrhova na južnoj strani glavnog grebena skupine Kamniških Alpa, ima mnogo lijepih planina s najvišom planinom Kalški Greben (2224 m). To je greben (Krvavec skupine) koji se pruža od Grintovca i Kočni preko Kalškog grebena do Krvavca i nižih planina iza njega.

U podskupini vrhova Krvavec grupe - odvaja se manji greben koji ide od vrha Koren (1999 m) u istočnom smjeru do vrha Kompotele (1898 m), i dalje nastavlja do vrha Mokrica (1853 m). Greben ovih vrhova sa sjeverne strane strmo se obrušava u dolinu Kamniške Bistrice, dok je južna strana prekrivena travom i niskom klekovinom i nije tako strma. Od vrha Kompotele u smjeru juga pruža se još jedan mali greben, na kojem se nalazi posljednja važna planina u ovom području vrh Košutna (1974 m).
S ovih vrhova otvara se široki pogled na sve strane, a posebice na veličanstveni lanac Kamniško-Savinjskih Alpa prema sjeveroistoku, te prema jugu na greben Krvavec skupine vrhova.

Pogled sa vrha Mokrica na vrh Kompotela (1898 m)

ISHODIŠTE POHODA - SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Cojzova koča (1793 m), prijevoj između Kalške gore i Kalškog grebena (2030 m), Kompotela (1898 m), Mokrica (1853 m), vrh Košutna (1974 m), planina Košutna (1778 m), planina Koren (1675 m), Kriška planina (1515 m), te planina Jezerca (1425 m). Dužina staze 14 km. Vrijeme gpx traga 7 h i 14 minuta. Minimalna visina 1425 m, maksimalna 2036 m. Visinska razlika pri usponu 1181 m, pri silasku 1551 m. Visina polazišta 1756 m. Visina odredišta 1898 m. Prosječan nagib 22%.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta
Treći dan našeg boravka (13.08.2015.) u Kamniško-Savinjskim Alpama previđen je za povratak do parkinga na planini Jezerca, kako je napisano u uvodu bloga. Jutro je, 7 h i 20 minuta, mi ispred Cojzove koče spremni za pohod. Lijep i sunčan dan, a toplo jutro daje nam naslutiti da će dan biti više nego topao, stoga, dopunjavamo dodatno zalihe vode. Na Kokrskom sedlu ispod Kalške gore, od sjevera prema jugu započinje skupina vrhova „lanca Grintovci“, a završava na jugu na planini Jezerca. Današnji put je dug 14,5 km. Staza započinje umjerenim usponom iznad doma u smjeru juga po manjem grebenu, nakon toga skreće desno po siparu sa sjevernom stranom Kalške gore. Nakon 30 minuta hoda i prečenja po siparu dolazimo pod strme stijene od kuda započinje zahtjevniji dio uspona.

Ova strma dionica puta prolazi po rahlom i rasutom kamenju, gdje je potrebno pripaziti da ne dođe do odronjavanja kamenja, koje bi moglo ugroziti sudionike ispod sebe. Preostalo nam je još 20 minuta penjanja po strmim stijenama, na kojima ima dosta uporišta za ruke i noge, stoga uspon nije tehnički zahtjevan i lako se savladava. Na težim i zahtjevnijim mjestima postavljene su sajle i klinovi, koji omogućavaju lakši i siguran prolaz. Izlaskom na greben i raskrižje putova na prijevoju između Kalške gore i Kalškog grebena, otvara se prekrasan pogled na Kalšku goru, Kalški greben, prema sjeveru na Grintovec i Kočne, kao i na sve vrhove od Grintovca do Velike planine. Na ovom raskrižju iz smjera dolaska: desno vodi staza preko Kalškog grebena, lijevo na Kalšku goru, te ravno prema istoku čez Kalce prema vrhovima Kompotela, Mokrica i Košutna, što je naš današnji cilj.

Ispred Cojzove koče – spremni za pohod

Na početku uspona po grebenu iznad Cojzove koče

Prečenje po siparu ispod Kalške gore

Po rastresitom i krušljivom dijelu staze

Uspon uz pomoć sajli i klinova

Pogled na Grintovec i Kočne

Raskrižje putova na sedlu između Kalške gore (desno) i Kalškog grebena (2025 m). Uspon od Cojzove koče do ovog prijevoja trajao je 50 minuta

Naš put „Čez Kalce“ kreće ravno strmom travnatom padinom s južne strane Kalške gore. Pri samom kraju spusta dolazimo do manjeg kamenog usjeka, na kojem je prelazak osiguran uz pomoć sajle. Spust traje 12 minuta na dužini od 180 m., gdje se gubi na visini 75 m. Nakon toga, staza, blago polegnuta kreće desno i vodi istočnom stranom podnožja Kalškog grebena približno 5 minuta, a zatim nastavlja siparom, te nas uskoro dovodi do manjeg grebena kroz kamenjar, nisko raslinje i klekovinu (rušje) preko kojeg treba preći i dalje nastaviti po siparu. Usprkos vrućini i dugom toplom ljetu na tom putu nailazimo na ostatke snijega u plitkoj jami - rupi. Ovaj dio puta vodi po izohipsi Kalškog grebena na prosječnoj nadmorskoj visini - okvirno od 1830 do 1900 m, a na dužini 1,5 km.

Na središnjem dijelu ovog puta, staza, prolazi preko manjeg kamenog uskog usjeka i dalje nastavlja po oštrom i nazubljenom kamenjaru punom škrapa. Nakon toga staza se lagano spušta pedesetak metara i dalje nastavlja po raznolikom putu - na mjestima kamenjarom obraslo travom, oblutcima, siparom i većim razlomljenim kamenjem, sve do prije izlaska na križanje „Škrbina“. Nakon toga staza se lagano uspinje do prijevoja i raskrižja, gdje se spaja sa stazom koja desno dalje vodi preko Kalškog grebena do Cojzove koče, lijevo staza nastavlja prema vrhu Koren i Krvavcu. Dolaskom na ovo raskrižje zatvorili smo kružnu turu Kalškog grebena (po grebenu i ispod njega).

Od prijevoja na početku spusta po travnatom dijelu staze

Na strmom spustu kroz usjek po kamenjaru uz pomoć sajli i klinova

Nakon spusta po sajli, staza skreće desno u blago polegnutom položaju, nekoliko minuta vodi kroz travu, zatim nastavlja siparom

Prolazimo preko manjeg grebena koji razdvaja dva sipara – na tom putu uz samu stazu nailazimo na ostatke snijega u manjoj rupi

Na stazi po siparu u podnožju Kalškog grebena

Ponovo, po uskom kamenom žlijebu do slijedećeg sipara

Nakon prelaska ovog kamenog žlijeba staza se lagano spušta do sipara, potom se umjerenim usponom diže do prijevoja između dva sljemena do raskrižja putova (n/v 1886 m).

Prelazak po siparu, oblutcima i manjem razlomljenom kamenju

Pogled unazad na sipar kojeg smo prošli

Pored vrućine i sivila (sipara) pogled na lokvu vode – pravo osvježenje za oči

Na umjerenom usponu do prijevoja i raskrižja putova (1876 m)

Raskrižje putova (1876 m)

Iz smjera dolaska: desno staza vodi za Kalški greben (1 h i 15 min.) i Kokrsko sedlo – grebenska (3 h i 20 min.), lijevo vrh Korena i Krvavec. Na ovom raskrižju završava kružna tura oko Kalškog grebena. Nekoliko minuta dalje nalazi se još jedno križanje na nadmorskoj visini 1870 m: desno odvaja se staza za Planinu Dolga njiva (25 min.), ravno za vrh Korena (30 min.) i Veliki Zvoh – čez Ježa (1 h i 40 min.). Nastavljamo uspon stazom kroz klekovinu i manje travnjake dvadesetak minuta do odvojka, gdje staza skreće lijevo za vrh Korena (2 min.).

Od ovog odvojka 50 m dalje nalazi se još jedno križanje: ravno staza produžava za Veliki Zvoh čez Jež, i Krvavec, mi skrećemo lijevo u pravcu vrha Kompotela i Mokrica i za nekoliko minuta stižemo do ulaznih drvenih vrata ograđenog pašnjaka. U nastavku staza se umjereno spušta kroz rijetku klekovinu uz manje travnate površine prošarane kamenjem, te nakon 300 m stižemo do križanja putova: desno odvaja se staza koja vodi za planinu Koren i Krišku planinu, ravno i lijevo za Kompotelu i Mokricu. Naime, tu nam se pružaju dvije mogućnosti uspona na Kompotelu i Mokricu. Mi se odlučujemo krenuti lijevom stazom, a u povratku vratiti se drugom i na taj način zatvoriti manju kružnu turu do ovog križanja. Što je vidljivo na gpx tragovima.

Od ovog križanja do vrha Kompotela preostaje nam 15 minuta umjerenog uspona na dužini staze od 580 m, gdje se savladava visinska razlika od 75 m.

Pogled unazad na stazu i vrhove Kamniško-Savinjskih Alpa - Kalški greben,Grintovec, Dolgi hrbet, Štrucu i Skutu

Prolaz u ograđeni pašnjak na drugu stranu grebena

Na početku staze prema vrhu Kompotela

Na stazi prema vrhu Kompotela

Raskrižje putova postavljeno pedesetak metara ispod vrha Kompotela. Tu, prema istoku odvaja se staza za vrh Mokrica.

KOMPOTELA sa svojom nadmorskom visinom 1898 m je vrh koji se nalazi u sredini Krvavec grebena prema sjeveru, isto tako, u sredini malog grebena koji se odvaja od vrha Korena u pravcu istoka do Mokrice. Naime, Kompotela je na zapadnoj strani povezana s vrhom Koren, na istočnoj strani s vrhom Mokrica, te na južnoj s vrhom Košutna. Na sjevernoj strani, strme stijene Kompotele spuštaju se u dolinu Kamniške Bistrice. Ovo područje u ljetnoj sezoni vrlo je popularno za planinarenje, a zimi za turno skijanje.

Na vrhu Kompotele našli smo se u 11 h i 15 minuta. Kao i na svim vrhovima ove skupine i na ovom vrhu nalazi se limena kutija s upisnom knjigom pričvršćena na čeličnu cijev na kojoj je ugrađen i žig. S ovog vrha otvara se široki pogled na sve strane, a posebice na veličanstveni lanac Kamniško-Savinjskih Alpa prema sjeveroistoku, te prema jugu na greben Krvavec skupine vrhova.

Pogled na Tursku goru, Branu, Kamniško sedlo, Planjavu i Ojstricu

Pogled na Veliki Zvoh i Krvavec

Zajednička fotka na vrhu Kompotele. U pozadini lijepo se vide vrhovi: Kočne, Grintovac, Dolgi hrbet, Skuta….

Pogled na greben i vrh Mokrica

Nakon kratkog odmora i fotkanja, nastavljamo našim ciljem do vrha Mokrica. Staza, od raskrižja kreće u smjeru istoka po serpentinama - strmim spustom preko travnatih padina i patuljastog bora – klekovine do prijevoja između padina Kompotele i Mokrice. Od tu, staza, uz sam rub grebena umjereno se uspinje prolazeći manjim travnatim dijelovima i kroz klekovinu, te nas dovodi do vrha Mokrica (1853 m). Gledano sa stajališta planinarenja, sam vrh nije zanimljiv – obrastao je patuljastim borom i klekovinom, ali vrlo zanimljiv i popularan u zimskim uvjetima za turno skijanje. Po ustaljenoj matrici – Kristina i Dean žigošu svoje planinarske dnevnike, ja, koristim tu priliku da napravim nekoliko fotki. Zbog velike vrućine na vrhu se zadržavamo kratko vrijeme i nastavljamo povratak do Kompotele istim putom.

Na početku spusta prema vrhu Mokrica

Pogled na prijevoj i sjeverni greben Mokrice, koji se strmo spušta u dolinu Kamniške Bistrice

Stazom između patuljastog bora prema vrhu

Na vrhu Mokrica – Dean se riješio žigosanja i briše znoj s čela i njemu je dosta žigosanja

Pogled na greben i vrh Kompotele

Zmija na stazi prikuplja toplinu sunca za zimske dane

Kako je Dean usporio ritam kretanja, ja sam se na trenutak odvojio i otišao do vrha Kompotela, gdje sam ih čekao. Na vrhu Kompotela sreo sam i upoznao dvije planinarke iz Ljubljane: Alenku Muhič i Silviju Klančar.

Alenka i Silvija na vrhu Kompotele

Nakon dolaska Kristine i Deana na vrh Kompotele, zajednički nastavljamo spust istim putom do slabo vidljivog odvojka od kojeg staza kreće lijevo po kojoj dolazimo do raskrižja, od kuda smo krenuli na Kompotelu drugim putom, te na taj način zatvaramo manju kružnu turu. Od ovog križanja desno odvaja se staza za vrh Korena, mi nastavljamo lijevo u smjeru juga i nakon 5 minuta hoda dolazimo do još jednog križanja: desni odvojak ide za Krišku planinu, mi krećemo lijevo prema vrhu Košutna i planini Košutna.

Umjerenim usponom staza vodi manjim travnjacima i kroz klekovinu, te nakon desetak minuta hoda dolazimo do križanja: Na jednoj stijeni ispisan je naziv „Košutna – žig“ (odvojak lijevo), i na drugoj stijeni stoji naziv „planina Košutna“ (odvojak desno). Od ovog križanja, koje se nalazi na nadmorskoj visini 1900 m trebamo se dignuti 75 m stazom koja vodi kroz klekovinu (rušje) do vrha Košutne (n/v 1974 m), za što nam je trebalo 20 minuta, a za spust istim putom nešto manje od 15 minuta.

Košutna prema sjeveru povezana je manjim grebenom s Kompotelom. Njene padine sa zapadne strane spuštaju se prema planini Koren, dok južne padine u gornjem dijelu su travnate a niži - šumski predjeli spuštaju se do doline Korošica. Na istočnoj strani strme i divlje padine spuštaju se u dolinu Kamniške Bistrice.

Na stazi prema vrhu Košutna

Na vršnoj stijeni postavljena je limena kutija s upisnom knjigom, pored nje je i žig na metalnoj cijevi

Na stazi prema planini Košutna

Pogled na kapelicu i pastirsku kućicu

Krava na ispaši ispred kapelice

Odmor u hladovini pastirske kućice

Staza koja vodi prema planini Koren

Metalni križ na kraju livade planine Košutna

Silazak uz pomoć sajli i klinova

Ispred koče Koren na planini Koren. Koča je obnovljena prije nekoliko godina

Planina Koren, nalazi se između Velikog Zvoha i Košutne. Na rubu planine, od koče Koren pruža se prekrasan pogled na veće pojilište za životinje smješteno u sredini livade u maloj dolini. Nakon podužeg odmora u hladovini koče slijedi nastavak puta do Kriške planine. Staza prolazi sredinom pašnjaka uz umjereni uspon. Izlaskom iz pašnjaka slijedimo put kroz nisko raslinje, zatim nastavljamo uz lagani spust kroz visoku šumu.

Na tom putu dolazimo do neoznačenog raskrižja: lijevo neoznačena staza nastavlja prema lovačkom domu, dolini Korošice i Kamniškoj Bistrici. Mi nastavljamo ravno i nakon nekoliko minuta hoda staza se strmije uspinje, te nas dovodi do razglednog vidikovca, od kuda se otvara lijep pogled prema Križišču , Velikoj planini, a posebno lijep pogled pada na obližnje vrhove Košutne i Velikog Zvoha.

Od vidikovca slijedi kratki spust stazom po kojoj dolazimo do zasađenog drvoreda i ograde pašnjaka na Kriškoj planini. Tu je i raskrižje putova postavljeno uz ogradu pašnjaka: odvojak lijevo vodi na planinu Osredek i na Kamniški vrh. Od ovog križanja nastavljamo sredinom livade Kriške planine do turističke kmetije Planšarija Pr‘ Florjanu (n/v 1515 m). Žedni i umorni jedva smo dočekali osvježiti se hladnom pivom - prvom za žeđ, a drugom za guštiranje.

Pojilište za životinje

Na gornjem dijelu livade planinske Anemone u punom cvatu

Na stazi kroz nisko raslinje

Na polegnutom dijelu staze kroz šumu

Neoznačeno raskrižje. Lijevo staza vodi za lovački dom i dolinu Korošice i Kamniške Bistrice. Ravno nastavlja prema Kriškoj planini

Pogled s vidikovca na Veliki Zvoh

Uz ogradu pašnjaka i drvored

Po sredini livade - između krava, koje odmaraju poslije dobre ispaše

Pogled na skijalište

Na ulazu - Planšarije Florjan

Konačno, došlo je vrijeme da se nazdravimo

Zanimljiva figura zmije

Nakon dužeg odmora i osvježenja, preostala nam je i posljednja dionica puta do parkinga na planini Jezerca. Od kmetije Florjan nastavljamo 1,7 km po makadamskoj cesti prema ishodištu, za što nam je trebalo 30 minuta. Na parking planine Jezerca dolazimo u 17 h i 50 minuta. Tu završava naša trodnevna avantura planinarenja u Kamniško-Savinjskim Alpama.