Nedjelja, 13. rujna 2015.
Nakon prethodnog teškog i zahtjevnog dana – kružne ture: Logarska dolina – planinarska koča pod slapom Rinka – Frischaufov dom na Okrešlju – Turski žleb – Turska gora – Brana – Kamniška kočna na Kamniškom sedlu – Frischaufov dom na Okrešlju. Drugi dan (13. 09. 2015.) previđena je lakša tura: Menina planina – vrh Vitrenik, Mala planina i planinarski domovi: Jarški, Črnuški i Kamniški, Velika planina – vrh Gradišče (1666 m), planina Dol - vrh Konj. Planina u Hrvatskoj, nema isto značenje što i planina u Sloveniji. Naime, „planinom“ (kao što su navedene ) u Sloveniji zovu pašnjake – izdvojena pastirska planinska gospodarstva na kojima se tradicionalno od davnina uzgaja stoka i proizvode razni mliječni proizvodi.
VELIKA PLANINA je naziv za kraški planinski plato u Kamniško-Savinjskim Alpama sjeveroistočno iznad Kamnika - površine 5,8 km². Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1500 m, s najvišim vrhom Gradišče 1666 m. Površina Velike planine obuhvaća više manjih planina: Mala planina, Gojška planina, planina Dovja ravan, planina Marjanine njive, planina Konjščina… .Granice Velike planine protežu se od planine Dol na sjeveru do planine Kisovac na jugu. Od vrha Ušivec na istoku iznad planine Raven do vrha Rigalj na zapadu. To je najveća planina i pastirsko naselje u Sloveniji. Naselje posebice oživi u lipnju, kada pastiri izvode stoku na ispašu i drže je do rujna. Pastiri su planinu naselili u srednjem vijeku, što dokazuje najstariji arheološki nalaz iz 16 stoljeća. Pronađena je bajta, dimenzija i oblika gotovo identična trenutnoj „Preskar bajti – kolibi“. Andrej Preskar, 1945. sagradio je bajtu na zgarištu postojeće na isti tradicionalni način. Ta bajta je, sada, jedini sačuvani oblik autohtone arhitekture. Potomci Preskara sagradili su kasnije modernu kolibu, staru na upravljanje 2005. preuzeo je grad Kamnik, i od nje napravio „Pastirski muzej Preskar“.
Velika planina – gpx tragovi i vidljivi vrhovi centralnog dijela Kamniško-Savinjskih Alpa
Velika planina – pogled na dio pastirskog naselja
PRISTUP AUTOMOBILOM (od Logarske doline do Menine planine)
Od parkirališta ispred planinarskog doma pod slapom Rinka vozimo se kroz Logarsku dolinu, dalje nastavljamo cestom 428 za Solčavu– Luče do Radmirja. Od Radmirja cestom 225 prema Gornjem Gradu. Prije ulaska u Gornji Grad skrećemo lijevo za Bočnu cestom 697, zatim šumskom cestom do planinarskog doma na Menina planini (1453 m). Dužina puta 57 km – vrijeme vožnje 1 h i 20 min.
MENINA PLANINA je kraški predjel – pašnjak u jugozapadnom dijelu Kamniško-Savinjskih Alpa na prosječnoj nadmorskoj visini od 1200 – 1450 m. Ime je dobila po redovniku iz Gornjeg Benediktinskog samostana (sada crkve Sv. Mohor i Fortunata). Leži između doline Dreta (Gornji Grad) na sjeveru, Tuhinjske i Motniške doline na jugu, Črnovec na zapadu i prevalom Lipa na istoku.
Proteže se u smjeru istok – zapad 10 km, u smjeru sjever – jug 5 km. Sljeme planine proteže se u smjeru istok – zapad. Preko Črnivca (902 m) se povezuje s Kamniško-Savinjskim Alpama, prevala Slopi (925 m) i Lipe (721 m), pa je dijele od Dobrovljskog platoa. Na vršnom dijelu uzdižu se zaobljeni vrhovi: Goli vrh nad Šavnicami (1426 m), Vetrnik (1448 m) i najviši vrh Vivodnik (1508 m). Na tom kraškom platou mnogo je vrtača, manjih poljana s mnogo izvora i lokvi. Danas je planina zapuštena i zarasla u smrekovu šumu. Menina je uvrštena u evropsku mrežu prirodnih vrijednosti Natura 2000.
Područje – Menina planina
Do planinarskog doma na Menina planini (1453 m) stižemo osobnim automobilom u 10 h i 24 minute. Od doma pružaju se mnogobrojne lagane planinarske šetnice. Kristina i Dean uputili su se do najvišeg vrha Vivodnik (1508 m), najviše radi žiga kako bi dovršili jednu od stotinjak planinarskih obilaznica ( 15 min.). Ja sam odlučio prošetati do prelijepe kapelice Dr. Gregorija Rožmana podignute 2007. na dobrobit pasništva na Velikoj planini. Od kapelice produžio sam do vrha Špic (1499 m), niži 9 m od najvišeg vrha Vivodnik. Vrh Špic nalazi se u neposrednoj blizini doma. Na njemu se nalazi bajta Savez radioamatera Slovenije - (Zveza radioamaterjev Slovenije) s visokim tornjem i odašiljačem.
Dom na Menina planini (1453 m)
Ispred doma postavljeno je raskrižje putova, s mnogobrojnim laganim planinarskim stazama
Kapelica Dr. Gregorija Rožmana
Savez radioamatera Slovenije - (Zveza radioamaterjev Slovenije) – radio klub Domžale – Moravče. S ovog vrha otvara se prekrasan pogled na najviše vrhove Kamniško – Savinjskih Alpa i na planine u središnjem dijelu Savinjske doline.
Pogled s vrha Špic na krajobraz Menine planine i na planinske vrhove
Pogled od kapelice prema domu
Po povratku s Vivodnika i Špica, te osvježenja u domu, slijedi nastavak vožnje do Velike planine. U Gornjem Gradu - kratka stanka radi obilaska grada, kave i žigosanja planinarskih dnevnika u gostilni „Pri Jošku“. Nakon toga nastavljamo vožnju prema Velikoj planini.
V E L I K A P L A N I N A - (opisana na početku bloga)
PRISTUP AUTOMOBILOM - (od Menine planine do Velike planine)
Od Menine planine vraćamo se na Bočnu, dalje cestom 225 za Gornji Grad, Črnivec do Podloma, gdje završava cesta 225. Od Podloma cestom 924 preko Kališe do Kranjskog Raka. Tu cesta 924 nastavlja desno za Podvolovljek i Luče. Mi skrećemo lijevo na šumsku dobro uređenu cestu do parkirališta na raskrižju šumskih cesti na planini Kisovac. Dalje pješačkom stazom na Veliku planinu. Dužina puta 48 km – vrijeme vožnje 1 h i 30 min.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Parkiralište na raskrižju šumskih cesta (Mačkova srednja pot 1445) na planini Kisovac: lijevo cesta vodi do velikog parkirališta na planini Kisovac – desno za Malu i Veliku Planinu (1280 m), Jarški dom (1520 m), Črnjuški dom (n 1526 m), Domžalski dom (1534 m), vrh Gradišče (1666 m), parking – (1280 m). Dužina staze 9,1 km. Aktivno vrijeme hoda 2 h i 11 minuta. Vrijeme stajanja 1 h i 09 minuta. Ukupno provedeno vrijeme 3 h i 21 minuta. Ostvarena je visinska razlika pri usponu 733 m, pri spustu 737 m.
Izvod iz analize gpx traga
Na ovom raskrižju šumskih cesti postavljen je smjerokaz planinarskih putova: lijevo šumska cesta ( 5 min.) vodi do glavnog parkirališta na planini Kisovac, od kud je moguć također uspon na Malu i Veliku planinu. U produžetku ove makadamske ceste dolazi se do planinarskog doma na planini Kisovac. Mi skrećemo desno na šumsku cestu (na kojoj je postavljena rampa – dozvoljen pristup samo za vlasnike koliba) i nastavljamo pješačenje stazom koja krivuda šumskom cestom i nakon 20 minuta izlazimo iz šume na travnati plato Debeli rob (1459 m) na Maloj planini.
Na ishodištu pohoda - raskrižje makadamskih cesta i planinarskih putova
Na početku pješačkog puta, koji vodi šumskom cestom do Male planine
Izlazak iz šume na plato Debeli rob na Maloj planini
Pogled na pastirsko naselje na Maloj planini
Naša planinarska šetnja zamišljena je prvenstveno posjetiti planinarske domove na Maloj planini, popeti se na najviši vrh Gradišče na Velikoj planini, zatim na povratku obilazak proizvoljno kružnom turom po pastirskom naselju, gdje je predviđen posjet kapelici Gospe Snježne, Preskarjevu planinskom muzeju na Velikoj planini, te pastirskom stanu Gradišekovih, gdje se služe razni mliječni proizvodi, kao i u svim planinarskim domovima.
Jarški dom na Maloj planini (1520 m)
Črnjuški dom na Maloj planini (1526 m)
Od Črnjuškog doma nastavljamo preko pašnjaka i dalje širokom stazom ( okvirno 300 m) do Domžalskog planinarskog doma. Na tom putu mimoilazimo se sa velikim brojem šarenih kravica, koje odmaraju poslije bogate ispaše.
Nakon obilne ispaše – kravice odmaraju
Na putu prema Domžalskom domu
Domžalski planinarski dom (1534 m)
Sva tri doma smještena su na Maloj planini u neposrednoj blizini jedan iznad drugog. Otvorena su od početka lipnja do kraja rujna, svakim danom, subotom, nedjeljom i blagdanima. Od ovih domova pružaju se prekrasni pogledi na pastirsko naselje.
Od Domžalskog doma, nastavljamo planinarskom stazom po kojoj se nakratko spuštamo, zatim nastavljamo blagim usponom širokom planinarskom stazom prema Velikoj planini, držeći se zapadnog ruba visoravni. Ubrzo nas staza dovodi do pastirskog stana Gradišekovih, gdje se služe mnogi planinski specijaliteti Velike planine. Taj dio kušanja specijaliteta ostavili smo za povratak. Od tu se staza strmije uspinje krivudajući po bajkovitom pejzažu ukrašen mnoštvom pastirskih stanova – bajti i tako sve do izlaska na najviši vrh Gradišče (1666 m).
Na stazi prema Velikoj planini – susreće se mnogo planinara i izletnika
Susret s Tanjom Malovoz na Velikoj planini -(PD Strilež Crikvenica)
Pastirski stan Gradišekovih
Pogled sa staze na pastirsko naselje – Velika planina
Zajednička fotografija na vrhu Gradišča (1666 m)
Gornja postaja sedežnice
Na vrhu se nalazi okrugli kameni stol na kojem je prikazana ruža smjerokaza na okolne vrhove koji se vide s ove pozicije. Tu je kutija s upisnom knjigom i žigom. S ovog vrha za vrijeme lijepa i sunčana dana pružaju se prekrasni vidici na vrhove glavnog grebena Kamniško-Savinjskih Alpa. Na žalost vrijeme nam nije naklonjeno. Niska naoblaka i sumaglica skrivaju svu tu ljepotu Alpa. Tom prilikom, obećao sam sebi da ću Veliku planinu posjetiti prvom prilikom kada se ukaže lijepo vrijeme. Do ovog vrha može se stići gondolom do Šimnovec-a, dalje sedežnicom koja vozi gotovo do samog vrha. Na vrhu se kratko zadržavamo, obzirom da nas još čeka obilazak pastirskog naselja i znamenitosti Velike planine (kapelica Snježne Gospe, Preskarjeva bajta – Pastirski muzej, a i kušanje specijaliteta). Spustivši se s vrha krećemo prema istoku i na taj način radimo kružnu turu po pastirskom naselju.
Pogled s vrha na pastirske bajte Velike planine
Na svakom koraku susrećemo kravice
Šetnjom pastirskim naseljem
Pogled u nazad prema vrhu Gradišče
Tu smo susreli naše prijatelje – planinare PD Strileža iz Crikvenice
Pogled na lokve i dio naselja Velike planine
Još jedna grupa iz Strileža
Kapelica Gospe Snježne prvobitno podignute 1938. Porušena u 2. Sv. ratu – na zahtjev pastira obnovljena 1988. godine. Ona je posvećena Sv. Mariji i tako svake godine 5. kolovoza poseban je blagdan za pastire.
Pogled na unutrašnjost kapelice
Velika planina je bajkoviti svijet očuvane prirodne baštine. Mnogi pastiri drže blago na planini, ne zbog puke potrebe, već zbog održavanja, čuvanja tradicije i izvorne autentičnosti. Tako dolazimo i do čuvene Preskarjeve bajte ( detaljniji opis dat je u uvodu na početku bloga).
Preskar bajta stoji na rubu visoravni planinskog pašnjaka Velike planine sa svojim prepoznatljivim ovalnim krovom koji se spušta vrlo nisko - prekriven borovom šindrom, bez prozora i dimnjaka, s otvorenim ognjištem. Izvana se razlikuje od susjednih modernijih vikend bajti i apartmana, koje su sagrađene poslije 2. Svjetskog rata, obzirom da je pastirsko naselje bilo u cijelosti spaljeno, uključujući i kapelu Gospe Snježne prvobitno podignute 1938.– obnovljena 1988. godine.
Pastirsko naselje je jedan od rijetkih sačuvanih naselja ove veličine u Europi, te privlači mnoge posjetitelje tijekom cijele godine. Prepoznatljivo je po svojoj autohtonoj arhitekturi, što predstavlja svojevrsni simbol Velike planine. Bajta je danas pretvorena u „Pastirski muzej“.
Preskarjev planinski muzej na Velikoj planini
Nacrt tradicionalne pastirske bajte
Presjek pastirske bajte
Unutrašnjost bajte s otvornenim ognjišćem
Andrej Preskar u svojoj bajti 1958.
Nakon obilaska bajkovitog i skladnog pastirskog naselja na Velikoj planini, došlo je vrijeme da kušamo specijalitete ovog lokaliteta u pastirskoj kolibi – stanu Gradišekovih, kako bi doživljaj bio potpun.
Na ulazu u pastirski stan Gradišekovih
Vrijeme kušanja specijaliteta - pastirski stan Gradišekovih
Puni dojmova napuštamo pastirsko naselje Velike planine - nastavljamo povratak istim putom do ishodišta pohoda na planini Kisovac. Tu završava moja današnja avantura. Kristina i Dean odlučili su popeti se na vrh Konj i dopuniti svoje planinarske dnevnike s još jednim žigom.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te album fotografija koje nisu obuhvaćene putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Gpx tragovi na topo karti