Putopisi: Dalmacija

Subota, 13. svibnja 2023.
Rijeka Bijela i njen kanjon, još uvijek je nedovoljno poznata krška rijeka iako po svojoj ljepoti ne zaslužuje takav status, ali zbog svoje ljepote i atraktivnosti postupno postaje okupljalište mnogobrojnih izletnika, planinara, penjača i ostalih ljubitelja prirode.Gledano uzvodno s lijeve-zapadne strane korita, stijene su vrlo atraktivne, visoke i strme s prevjesima - idealno je mjesto za penjača željnog adrenalina. Ima više označenih smjerova. Kanjon nije dugačak, ali je impresivan i pruža pravi užitak. Duga je 3 km. Svoj tok započinje od špilje od kuda izvire na nadmorskoj visini (180 m), a završava u Karinu na ušću gdje utječe u Karinsko more.

Količina vode ovisi o godišnjem dobu i količini padalina. Duž čitavog svog kratkog toka prepuna je brzaca i slapova koji čine jednu neprekinutu vijugavu bijelu liniju. Upravo iz tog prizora nosi današnji naziv. U ljetnom periodu kada rijeka presuši, njeno korito je bijelo uslijed taloženja ...

Nedjelja, 21. lipnja 2020.
Mosor,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Vrh Kozik ili Sv. Jure (kako ga u narodu zovu), s nadmorskom visinom 1319 m, najviši je vrh na istočnom dijelu Mosora. Zbog svog istaknutog piramidalnog oblika smatra se najljepšim vrhom i s najljepšim panoramskim pogledima  na Mosoru. Na vrhu je izgrađena kapelica 1868. godine u spomen na pobjedu Poljičana nad Turcima u Docu donjem, a obnovljena je 2005. godine ...

MOSOR,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na ...

MOSOR,
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare.

Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža i na ...

Mosor
je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora. Predstavlja prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovo s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina i najvišim vrhom - Veliki Kabal (1339 m).  Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol” (brdo) i “sor” (izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo - izvor. Iako nije među najvišim planinama u Dinaridima ili na Jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare: položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode.

Četvrtak, 25. siječnja 2018.

Popeti se na neku planinu, a ne reći ništa o njoj i njenom okruženju bilo bi podjednako neobično kao da na njenom vrhu zatvorite oči i ništa ne vidite niti doživite. Stoga, mnogo je razloga da se posjeti Omiška Dinara. Jedan od razloga je i nova ferrata koja vodi od Omiša na tvrđavu Fortica. Nadaleko ne postoji ovakav mali prostor sa tako puno ljepote, izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet koji treba posjetiti i u njega zaviriti. Omiška Dinara, je jedinstveni spoj planine, mora i rijeke, kombinacija kamena, borove šume, lijepih vidika i bogate kulturne baštine. Priroda je ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva.

 

Subota, 11. ožujka 2017.

Treći dan našeg boravka na Kozjaku predviđena je kružna tura središnjim grebenom Kozjaka. Tura je osmišljena na slijedeći način: ishodišna točka pohoda je pl. dom Putalj – crkvica Sv. Luka, - najviši vrh Kozjaka Veli vrj, Orlovo Gnijezdo - spust po Koludar ferrati – pl. kuća pod Koludrom, te povratak do pl. kuće Putalj.
Kako sam u prethodnom blogu napisao da je Kozjak jedinstven masiv, mogli bismo ga prema najvišim vrhovima podijeliti na tri dijela: zapadni dio s vrhom Sv. Ivan Biranj i pl. domom Malačka, središnji dio s najvišim vrhom cijelog Kozjaka Veli vrj ,  pl. domom Putalj i pl. kućom pod Koludrom, te istočni s vrhom Sv. Juraj i s klinčanim putom kroz stijenu i dalje do Markezine grede i Klisa.

Petak, 10. ožujka 2017.
Drugi dan našeg boravka na Kozjaku predviđen je za pohod istočnim grebenom od ishodišne točke planinarskog doma Putalj preko kapelice Sv. Jurja, vrha Tureta, Bobanove grede, Markezine grede, te spust s Markezine grede do centra u Klisu.

Iako je Kozjak jedinstven masiv, mogli bismo ga prema najvišim vrhovima podijeliti na tri dijela:
zapadni s vrhom Sv. Ivan Biranj i pl. domom Malačka, središnji s vrhom Sv. Luka i pl. domom Putalj i pl. kućom pod Koludrom, te istočni s vrhom Sv. Juraj i s klinčanim putom kroz stijenu i dalje do Markezine grede i Klisa.

Većina uspona je zanimljiva po tome što na razne načine svladavaju Kozjakovu stjenovitu barijeru, a uz to pružaju vidik na more i Kaštela koji se širi sa svakim korakom. Dvije su od njih osigurane klinovima i čeličnim sajlama, pa predstavljaju prave atrakcije jer su nalik minijaturnim alpskim ferratama.

Četvrtak, 09. ožujka 2017.

Četvero člana mala ekipa u sastavu: Zoran, Matija, Marjan i ja, Mirko odlučili smo se na trodnevnu avanturu planinarenja na području Dalmacije u zaleđu Kaštela – planini Kozjak. Planinarske ture osmišljene su na slijedeći način:
Prvi dan - četvrtak (09.03.2017.):
Prijevoj Malačka – ishodište pl. dom Malačka – Pl. kuća Česmina – kapelica Sv. Ivan Biranj – Pl. sklonište Orlovo Gnjezdo – Pl. kuća pod Koludrom – Pl. dom Malačka. Transfer do  pl. doma Putalj.
Drugi dan - petak (10.03.2017.):  
Pl. dom Putalj – Kapelica Sv. Juraj – vrh Tureta – Bobanova greda -  Markezina greda – Klis. Transfer do pl. doma Putalj.
Treći dan – subota (11.03.2017.): 
Pl. dom Putalj – prijevoj Vrata – kapelica Sv. Luke – Veli vrj – Debelić – Pl. sklonište Orlovo Gnjezdo, te spust po ferrati Koludar – Pl. kuća pod Koludrom – Pl. dom ...

Utorak, 08. prosinca 2015.

Mnogo je razloga da se posjeti Omiška Dinara. Nadaleko ne postoji ovakav mali prostor sa tako puno ljepote, izazova i odredišta koja su svako za sebe jedan čudesni svijet kojeg treba posjetiti i u njega zaviriti. Omiška Dinara, je jedinstveni spoj planine, mora i rijeke, kombinacija kamena, borove šume, lijepih vidika i bogate kulturne baštine. Priroda je ovdje bila izdašno kreativna, pa je i povijest ovog kraja izuzetno zanimljiva.

Omiška Dinara, obalno gorje Dinarskog planinskog lanca ili Dinarida uzdiže se iznad Omiša. Ova mala srednjo-dalmatinska planina duga je 16 km i široka 1 km, s najvišim vrhom Kulom 864 m. Proteže se od Omiša do planinskog prijevoja Dubci. Ona je prirodni nastavak Poljičke planine razdijeljene rijekom Cetinom u davnoj geološkoj prošlosti. Dok je sjeverni i sjeverozapadni dio planine strm i ograđen kanjonom Cetine, koji je dijeli od Mosora i Poljičke planine, južni i jugozapadni dio se ...

Srijeda, 20. svibnja 2015.

 Za treći dan našeg boravka na planini Mosor predviđena je slijedeća tura: planinarski dom Umberto Girometta, sklonište Kontejner, Botajna, Sv. Jure ili Kozik, te spust preko „Tepla Pola“ do Dubrave (zaselka Ćotići).
Krševiti masiv planine Mosora proteža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok u dužini od oko 25 km, a u smjeru sjeveroistok-jugozapad u širini od oko 12 km. Njegov najviši vrh, Veliki Kabal, visok je 1339 m n/m. Planinom Mosora dominira kameniti hrbat s kojeg se na obje strane spuštaju krševite padine s jako razvijenim krškim reljefom. Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Prema Poljaku legenda kaže da Mosor svoje ime duguje Rimljanima, koji su ga zvali Mons aureus (Zlatno brdo).

Utorak, 19. svibnja 2015.

Mosor je planina duga 25 km. Pruža se u smjeru sjeverozapad – jugoistok od prijevoja Klis do rijeke Cetine, koja polukružno obuhvaća istočni dio Mosora i čini prirodnu granicu s najvišom dalmatinskom planinom Biokovom s relativno uskim glavnim grebenom strmih padina a najviši vrh je Veliki Kabal (1339)
Ime je dobila iz složenice ilirskih riječi ”mol”(brdo) i “sor”(izvor) što u slobodnom prijevodu znači brdo-izvor. Iako nije među najvišim planinama  u Dinaridima ili na jadranskoj obali, Mosor ima dosta atraktivnih atributa koji privlače planinare: Položaj pored velikog grada i prometnog središta (Split), prekrasan planinarski dom i nekoliko skloništa, dobro označene i obilježene staze, te nekoliko izvora vode. Osim toga,  divan pogled prema moru i otocima, na urbana područja - Split, Solin, Trogir, Kaštela, Omiš -  na obalne planine poput Biokova i Omiške Dinare ili prema unutrašnjosti na planine poput Dinare, Troglava, Kamešnice i Čvrsnice. Pogled se pruža ...

Ponedjeljak, 18. svibnja 2015.

Mala ekipa od 5 članova (3 člana PD Knezgrad iz Lovrana i 2 člana PD Učka  iz Rijeke), odlučila se na trodnevni izlet i planinarenje na Mosoru od 18. do 20. svibnja, 2015.  Trodnevna avantura osmišljena je na način, da se prođe najvećim dijelom greben Mosora - od Sitnog Gornjeg preko doma Umberto Girometta – vrh Ljubljan – Vickov stup – Veliki Kabal –„sklonište Ljuto kame“ (  kontejner ) - Botajna – Sveti Jure (Kozik) – Sošice. Cilj prvog dana (18. 05. 2015.) bio je stići automobilom do naselja Gornje Sitno i dalje nastaviti uspon do planinarskog doma Umberto Girometta. Drugi dan: (19. 05. 2015.) od doma Girometta na Ljubljan – Vickov stup – Veliki Kabal – sklonište kontejner – planinarski dom Umberto Girometta. Treći dan: (19. 05. 2015.) pl. doma Girometta – sklonište Kontejner – Botajna - Sveti Jure (Kozik) – Dubrava (zaselak Sošice).