Putopisi: Grobničke Alpe i zaleđe Rijeke

Nedjelja, 21. veljače 2016.

Pd  Knezgrad organiziralo je izlet i planinarenje na području Crikvenice – „Ljubavna cesta“. Na izletu je sudjelovalo 12 planinara i planinarki. Naziv Ljubavna cestica je nastao tridesetih godina prošlog stoljeća sve češćim dolascima ljubavnih parova u taj romantični ambijent. Naime, tih godina na području Sopaljske, izrađene su stazice, skupno nazvane Ljubavna cestica. Prepostavlja se da je staza djelo ing. Ante Premužića ili prof. ing. Alfonsa Kaudersa, a na osnovi dokumenata prevladava mišljenje da je autor ing. Premužić.
 

Petak, 05. veljače 2016.
Nakon Dolomita i Julijskih Alpa, po treći puta ove godine - nastavljam obilazak manje poznatih vrhova i planinarskih putova u zaleđu Rijeke.  Mala , heterogena ekipa od 8 članova  - sastavljena iz 3 planinarska društva (Knezgrada, Učke i Viškova).  Ovog puta odabrali smo „Hermanov put“. Izvorno, staza započinje u Krasici, a završava na Škrebutnjaku.  Staza je dobila ime po poznatom riječkom planinaru, ljubitelju prirode i planina, zaslužnom za razvoj planinarstva  gosp. Hermanu Žudiću, članu PD Kamenjak iz Rijeke, kasnije i članom Seniora iz Rijeke –(sekcija HPD Platka). Staza je koncipirana na način da nema uspona niti na jedan vrh, već prolazi između njih. Stoga, s Hermanovog puta mogući su usponi na Velu Piš, Veliko Lukovište, Svib, Matusajnu i Trebestin.

Srijeda, 13. siječnja 2016.

Mala ekipa od 5 članova PD Knezgrada i 1 člana iz PD Učka, odlučila je lijepi i sunčan zimski dan provesti u prirodi na  manje poznatim vrhovima. Naime, u našoj neposrednoj blizini na području između Učke, Grobničkih Alpi, Gorskog Kotara i Velebita (svima nama poznatih gorja i njihovih vrhova) smjestio se manje poznati gorski predjel koji ljepotom ni malo ne zaostaje za već spomenutim planinama i njihovim vrhovima. Na granici između Gorskog Kotara i Primorja nalazi se nekoliko vrhova, koji sa svojim položajem i prelijepim vidikovcima nadmašuju mnoge poznatije vrhove to su: Svib (613 m), Ljubibelj (705 m),Trebestin (542 m), Matusajna (610 m) i Veliko Lukovište (656 m). Vidici s tih vrhova možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što oni pružaju toliko je drugačije i raznolikije što ...

Panoramski Put
U širem zaleđu Bakarskog zaljeva, neposredno iznad Krasice i Meje nalazi se prelijepi „Panoramski put“ s kojim se obilazi nekoliko vrhova, a koji sa svojim položajem i prelijepim vidikovcima nadmašuju mnoge poznatije vrhove to su: Trebestin (541 m), Matusajna (610 m) i Veliko Lukovište (656 m). Naime, radi se o kružnoj turi – kombinaciji Panoramskog puta i manjim dijelom Hermanovog puta u dužini 8,2 km. Panoramski put započinje 200 m prije Sokolićeva dvora s Hermanovog puta, koji vodi od Krasice do Škrebutnjaka.

Petak, 22. siječnja 2016.

Mala 6-člana ekipa (5 članova PD Knezgrada i 1 član PD Učka) po drugi puta u zaleđu Rijeke pohodila je manje poznate vrhove. Ovog puta odabrali smo „Greben Kičerina“ i Seniorski planinarski put, te  vrhove na njemu: vrh Kičer (949 m), Drenovi vrh (542 m), te Suhi vrh (547 m). Vidici s ovog grebena i njegovih vrhova možda se ne mogu mjeriti s onima što se pružaju s Učke, Snježnika ili Risnjaka niti se njihove znamenitosti ne mogu uspoređivati, ali ono što oni pružaju toliko je drugačije i raznolikije što im daje posebnu draž i osebujnu ljepotu. Greben Kićerina pruža se u smjeru od jugoistoka prema sjeverozapadu u dužini  5 km, od zaselka Plosne iznad Kukuljanova do vrha Jezeva vrha iznad Glogova, odnosno, Kikovice. Grebenska staza dalje nastavlja prema Cerniku.

Srijeda, 18. veljače 2015.

Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj.  Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i  prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.

Četvrtak, 09. travnja 2015.
U našoj neposrednoj blizini, lijep i sunčan dan mala ekipa od 3 člana (Matija, Denis i moja malenkost), odlučili smo provesti na području Grobničkih Alpi i popeti se na vrh Pakleno 1340 m (H 7) , sjeverni vrh Pakleno 1331 m (H 6), te vrh Obruč 1376 m. Pohod je zamišljen kružnom turom: od Potkilavca, odnosno, od raskrižja ( pod Kolci) iznad OPG-a – ovčarije - Podplaninu - vrh Pakleno (H 7) - sjeverni vrh Pakleno (H 6) - vrh Obruč, te spust do doma i niz kolci do parkinga. Za one koji nisu upoznati, područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga često nazivaju Grobničke Alpe. To je skupina vrhova koji se niži jedan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama:
Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, sjeverni vrh Pakleno ...

Petak, 12. prosinca 2014.

Matija i moja malenkost, odlučili smo provesti lijep i sunčan dan,  u našoj neposrednoj blizini na području Hahlića, ili kako to planinari rado nazivaju Grobničkim Alpama. Ovog puta odabrali smo slijedeću rutu: Od Podkilavca, odnosno, od „Ovčarije“ -  kuće za uzgoj ovaca – Pod Planinu – Ćunina glava – dom Hahlić – Pakleno Južni vrh – Napa – Špilje, te povratak po Kolci. Prije dvadesetak dana posjetili smo područje Hahlića i vrhove sa istočne strane, ovog puta odlučili smo posjetiti vrhove sa zapadne strane. Posebnu zanimljivost ovog područja predstavlja kanjon Mudne doli i Pakleno. Budući sam u nekoliko blogova opisivao područje Hahlića, ovog puta nema potrebe, a posebice zbog toga što je područje Grobničkih Alpi opisano na mnogim blogovima, web stranicama, a i u literaturi. Dobar opis cijelog područja Hahlića , njihovih vrhova i kolnog pristupa možete potražiti na web stranici Jadranka Popovića „Gpx-om po hrvatskim

Petak, 21. studeni 2014.

Nakon jednomjesečne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, stoga, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala ekipa od 3 člana (Matija, Slavko i ja, Mirko) odlučili smo 21. studenog dan provesti u prirodi i svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 4 vrha: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m i Nebesa 1131 m.
Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama: Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1250, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava 1157, Nebesa 1131 i Hahlić 1097 m. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon ...

Petak, 08. velječe 2013.

Zimsko vrijeme nije naklonjeno za češće izlaske u planinarenje i planinarenje. Stoga, čim se ukaže jedan lijepi dan bez padalina želimo ga iskoristiti i otići u planine. Petak, 08. 02. 2013., Zoran Šarin i ja, ovog puta odabrali smo područje Hahlića. Za one koji ne znaju područje Hahlića nalazi se u zaleđu Rijeke, a planinari ga često nazivaju Grobničke Alpe. To je skupina vrhova koji se niži jadan za drugim, a svaki je drugačijeg sastava i izgleda što tom području daje posebnu draž i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama:
Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1280, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava 1157, Nebesa 1131 i dom Hahlić 1097 m.

 

 

Četvrtak, 14. lipnja 2012.
Već duže vrijeme Sandro je doplovio doma u Iku. Voli prirodu i planinarenje i jedva čeka da krene u planine. U potrazi za atraktivnim usponom odabrali smo područje tvz. Grobničke Alpe, a u njima najatraktivniju i najtežu rutu Podkilavac_ Mudna  dol_dom Hahlić, te povratak preko Kolci. Ekipa u sastavu Zoran Šarin, Sandro Miljević, Fedor Nalis i ja, Mirko Bjelan. Okupljanje i prvo ispijanje kave u Iki 8 h. Do polazne točke u Podkilavcu dolazimo u 9 h i 22 minute.
Podkilavac je mjesto u zaleđu Rijeka udaljeno 20 km. Na kraj sela parkiramo auto pored mosta i suhog korita potoka. Tu je i raskrižje putova: Lijevo za Hahlić_Čeka 2 h, Hahlić-Kolci 2,15 min, Hahlić-pod planinu 2 h i 30 min, zatim Obruč i Fratar. Desno:  Mudnu dol, Platak, Crni vrh i Klek.

Kako se svakog vikenda planira neki pohod u planine ili neka radna akcija, na tjednom redovnom sastanku, ovog puta nije se pokazao interes za planinarenje. Razlog tome je,  svakako, trodnevni izlet na Pelješac, kao i fešta za cijelo PD Knezgrad koja je isplanirana za subotu 19 ožujka. Ipak, je jedan prijedlog pao, da se pođe na neku lakšu turu. Izbor je pao na kombiniranu  trim stazu, šetnicu, biciklističku stazu, a ujedno je i planinarska staza, na kojoj se može posjetiti nekoliko manji vrhova, a sve to na području grada Kastva.  I konačan dogovor: Tko želi poći, okupljalište na parkingu restorana Rivijera u Lovranu u nedjelju u 8 sati. Na okupljalištu se pojavio Zoran i Neia Šarin, Ksenija Marčenić, te moja malenkost. Grad Kastav uredio je tri staze i to:

1. Žuta staza:
Kastav-Eko staza-Majevi vrh-Kastav. Dužina staze 5,27 kn. Vrijeme hoda 1 h i 40 minuta.

2. Plava staza ...