Grobničke Alpe_vrhovi: Sljeme_Grleš_Gornik i Nebesa

Petak, 21. studeni 2014.

Nakon jednomjesečne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, stoga, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala ekipa od 3 člana (Matija, Slavko i ja, Mirko) odlučili smo 21. studenog dan provesti u prirodi i svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 4 vrha: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m i Nebesa 1131 m.
Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu. Evo tih 16 vrhova sa njihovim imenima i nadmorskim visinama: Obruč 1377, Fratar 1353, Pakleno 1340, Osoje 1338, Grleš 1331, Gornik 1318, Sljeme 1263, Suhi Vrh 1250, Trstenik 1243, Štulac 1212, Dnić 1190, Vidalj 1184, Ćunina Glava 1157, Nebesa 1131 i Hahlić 1097 m. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon Mudna dol, lokve, a centar te predivne oaze i odmor za svakog planinara je planinarski dom Hahlić.
Između istočnog i zapadnog dijela te skupine je udolina kojom vodi stara makadamska cesta Kamenjak (selo) - Kripanj (područje s lovačkom kućom) - Gorničko (lugarnica) - Previjak (križanje) - Trstenik (livada s jakim izvorom i napuštenom zgradom odmarališta) - Gomance (livada uz slovensku granicu). Istočno se od nje uzdižu brda s vrhovima Sljeme (1263 m), Grleš (1331 m), Gornik (1318 m), Nebesa (1131 m), Crni vrh (1335 m), Klek (primorski) (1210 m), a uz njen južni dio je slikoviti Kuk (1082 m). Osobine vrhova tog dijela odlikuju se strmim padinama, a s nekih nema vidika jer su im vrhovi šumoviti (Sljeme, Gornik i Grleš). Zapadni dio skupine je svakako atraktivniji, jer se vidici sa svih vrhova šire na sve strane. U tom se dijelu nalazi i najviše brdo Obruč (1376 m). Većina vrhova tog neobično lijepog područja su kontrolne točke obilaznice "Planinarski putovi Hahlića kroz Pakleno do Nebesa". 
Pogled sa vrhova Grobničkih Alpi prema jugu seže sve do Velebita i dalmatinskih otoka, prema istoku na vrhove Gorskog Kotara, prema zapadu na Učku i Kvarnerski zaljev, te prema sjeveru na Julijske Alpe i Dolomite. Svi ti vrhovi i prilazi njima sa ucrtanim gps tragovima prikazani su na slijedećoj karti.

Pogled na Grobničke Alpe od restorana „Putniku“

Markirani putovi i pristupi Grobničkim Alpama sa ucrtanim GPX tragovima. Kartu izradio Jadranko Popović

PRISTUP AUTOMOBILOM ((do parkirališta na cestiKripanj – Platak iznad Špilje)
Od Škurinja autocestom A7 i A6  do naplatnih kućica Kikovica. Izlazak sa autoceste, dalje nastavak starom cestom D3 Rijeka – Zagreb do skretanja na asfaltnu cestu koja vodi za Platak – do Cestarnice ( 23,5 km). Od tu nastavljamo po staroj makadamskoj cesti Kripanjski put, koji vodi prema Platku – (7 km) do odredišta u blizini Špilje – Partizanski logor.

Pogled na Grobničke Alpe od restorana „Putniku“

Prikaz kolnog puta na Google karti

ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Parking u blizini Špilje – Partizanski logor (1050 m), vrh Sljeme (1263 m), vrh Grleš (1332 m), vrh Gornik (1318 m), vrh Nebesa (1131 m), Špilja – Partizanski logor (985 m), te parking (1050 m). Dužina staze 13 km. Visinska razlika pri usponu 853 m, pri spustu  871 m. Aktivno vrijeme hoda 3 h i 47minuta. Vrijeme stajanja 2 h 48 minuta. Ukupno provedeno vrijeme 6 h i 35 minuta. Minimalna visina  960 , a maksimalna 1331 m.

Izvod iz analize gpx traga

Na putu prema ishodištu pohoda zaustavljamo se na nekoliko mjesta kako bi napravili pokoju lijepu fotografiju:

Pogled na Kamenjak – sa ceste prema Platku

Lovačka kuća  - na putu prema ishodištu pohoda

Pogled na Grobnik i Učku

Po lijepom sunčanom danu, sa parkinga naš pohod započinjemo u 9 h i 30 minuta markiranom stazom br. 16.  Poslije dužeg kišnog razdoblja, dan je stvoren  za planinarenje i boravak u prirodi na svježem zraku. Prvi dio staze vodi nas širokom šumskom vlakom, gotovo polegnutom (10 min.) do prvog raskrižja. Smjerokazi su postavljeni na tri različita mjesta na dužini od 100 metara. U osnovi, smjerokazi upućuju na slijedeće pravce iz smjera dolaska - lijevo na kamenoj stijeni ispisan je naziv Špilja RT. Malo naprijed na bukvi postavljen je smjerokaz sa nazivom odredišta i potrebnim vremenom hoda: polu desno Nebesa (5 min.), dom Hahlići (1 h i 50 min.), ravno RT dom Hahlići ( 1 h i 40 min.), sasvim desno RT Crni vrh, te lijevo Špilja (10 min.). Špilju smo odlučili posjetiti u povratku.

Na početku staze po šumskoj vlaki

Smjerokaz i pravci odredišta sa potrebnim vremenom hoda

Od ovog raskrižja ulazimo na lijepo građenu stazu, koja vodi po izohipsi vrha Nebesa. Prvi dio staze je potpuno ravan, dok se u drugom dijelu strmo spušta do izvora vode „Živica“ i pojilišta. Na tom mjestu izgrađeno je betonsko korito sa stupom iznad njega, na kojemu su ispisani smjerokazi. Lijevo odvaja se staza  br. 20 za Podkilavac i staza br. 14 koja vodi na Potkilavac istočnim grebenom Mudne doli. Desno produžava staza br. 16 za Hahlić. Sa ovog mjesta pruža se lijepi pogled na Kvarnerski zaljev i Učku. Skrećem sa staze i odlazim na istočni greben Mudne doli, kako bi vidik bio širi i potpuniji na kanjon Mudne doli i Učku. Napravio sam nekoliko fotografija, a potom se vraćam od izvora Živice i dalje nastavljamo put prema našem cilju. U nastavku, sa otvorenim vidicima prema Mudnoj doli - staza se lagano uspinje i prolazi preko područja Gorničko iznad koga se izdiže vrh Gornik, te nas uskoro dovodi do slijedećeg križanja putova: lijevo odvaja se staza br. 4 za kanjon Mudne doli, ravno za Hahlić nastavljamo stazom br. 4 i 16. Nekoliko fotki do ovog raskrižja koje karakteriziraju ovaj opisani put.

Na stazi br. 16 koja vodi po izohipsi vrha Nebesa

Na izvoru i pojilištu Živica

Pogled na kanjon Mudne doli, Grobnik i na Učku

Pogled na Vidalj

Kanjon Mudne doli

Na stazi prepunoj bukova lišća

Raskrižje: lijevo Mudna dol – ravno Hahlić

Od ovog raskrižja put nastavljamo šumskom vlakom, bolje reći vododerinom i nakon desetak minuta hoda dolazimo do slijedećeg raskrižja. Lijevo, smjerokaz upućuje na: H1 dom Hahlić, H2 Dnić, H3 Vidalj, H10 Fratar i H11 Osoje, dok lijevo: H15 Grleš, H16 Gornik, Platak, Previjak i Gorničko suho. Na ovom raskrižju staza skreće oštro desno i vodi nas šumskom vlakom, koja se na početku lagano uspinje, a potom se spušta, te nas uskoro dovodi do makadamske ceste koja vodi za Platak. Nastavljamo tom makadamskom cestom umjerenim usponom u dužini 2 km i ostvarujemo visinsku razliku od 110 m, i nakon 25 minuta hoda, napuštamo makadamsku cestu gdje markirani put skreće desno na šumsku vlaku. Nakon desetak minuta hoda napuštamo šumsku vlaku i nastavljamo uspon markiranom stazom sa sjeverne strane prema vrhu Sljeme. Na stazi nailazimo na prve ostatke snijega i mraza koji se nije otopio. Na vrh Sljemena stižemo u 12 h i 10 minuta. Tu smo odlučili napravit pauzu za odmor i marendu, napraviti pokoju fotku, a potom nastaviti put prema Grlešu.

Na šumskoj vlaki – vododerini

Na raskrižju putova: lijevo dom Hahlić, desno Platak i Previjak

Na makadamskoj cesti prema Previjaku i Sljemenu

Na šumskom putu prema vrhu Sljeme

Na vrhu Sljemena (1263 m)

Vrijeme marende

Nakon 40 minutne pauze za odmor i marendu, napuštamo vrh Sljeme i nastavljamo prema našem slijedećem cilju vrhu Grleš. Spuštamo se dobro markiranim putom po razbacanom kamenjaru obraslom bukovom šumom. Nakon spusta uslijedio je oštar uspon do vrha Grleš (n/v 1331 m). Od vrha Sljeme do vrha Grleš trebalo nam je 1 h i 10 minuta. Na vrhu se zadržavamo samo toliko, koliko nam je bilo potrebno udariti žigove u svoje planinarske dnevnike i napraviti zajedničku fotku. Karakteristično je za ova tri vrha (Sljeme, Grleš i Gornik) da nemaju nikakve vidikovce. Njihovi vrhovi su šumoviti, a sa druge strane njihove padine se vrlo strmo spuštaju do podnožja, za razliku od ostalih vrhova Grobničkih Alpi. Sa vrha nastavljamo vrlo strmim spustom do sedla – prijevoja između Grleša i Gornika, gdje se izlazi na šumsku cestu. Tu je i raskrižje putova: lijevo staza vodi za Platak ( 2 h i 30 min.), ravno prema vrhu Gornik (30 min.) i desno za dom Hahlić (1 h ). U nastavku uslijedio je vrlo oštar uspon po grebenskoj stazi do vrha Gornik, gdje dolazimo u 14 h.

Na stazi pri spustu sa Sljemena

Zajednička fotka na vrhu Grleš (1331 m)

Raskrižje putova na prijevoju između Grleša i Gornika

Na grebenskoj stazi pri usponu na Gornik

Dolazak na vrh Gornik

Vrh Gornik (1318 m)

Ni na ovom vrhu se ne zadržavamo mnogo, obzirom da je vidik nikakav. Vrh je šumovit i skriva vidike. Nastavljamo  nešto blažim spustom od uspona grebenskom  stazom po kamenjaru i bukovoj šumi. Nakon toga nastavljamo šumskom stazom prema četvrtom vrhu Nebesa  (1131 m), gdje dolazimo u 15 h i 5 minuta. Za razliku od prethodna 3 vrha, sa ovog vrha otvara se pogled na sve strane svijeta –prema jugu na Velebit, prema istoku na Gorski Kotar, prema zapadu na Učku i Kvarnerski zaljev, te prema sjeveru na dio vrhova Grobničkih Alpi. Sam vrh obilježen je imenom i nadmorskom visinom, kao i ostala 3 vrha. Nakon žigosanja dnevnika nastavljamo spust desetak minuta i dolazimo do raskrižja putova. Desno staza vodi za Špilju - Partizanski logor. Matija i ja, posjetili smo Špilju, a nakon toga nastavljamo do parkinga, gdje i završava naš današnji pohod.

Grebenska staza pri spustu sa Gornika

 

Na polegnutom dijelu staze prema vrhu Nebesa

Na stazi pored lokve u blizini vrha Nebesa

Na vrhu Nebesa. (1131 m)

Pogled na Guslicu

Pogled prema jugu moru i otocima

Na stazi pri spustu sa vrha Nebesa

Pogled na ploču – spomen obilježje Partizanskog logora i na otvor – ulazak u Špilju

Pogled na Učku i zalazak sunca

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google earthu i topo karti, vertikalni profil staze, video snimka gpx tragova na Google Earthu, te link - album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

Gpx tragovi na topo karti

Vertikalni profil staze

LINK - Album fotografija