Putopisi: AUSTRIJA

Planinski vrh Ferlacher Horn (slovenski Grlovec), s nadmorskom visinom od 1840 m, sastavni je dio planinskog lanca Karavanke, iako je izdvojen od glavnog grebena. Ovaj karakterističan i prepoznatljiv vrh odlikuje se strmim padinama na sjeverozapadnoj strani, koje se gotovo okomito spuštaju u klanac Kotle iznad naselja Ferlach, dok je druga strana blaža i prekrivena šumom sve do samog travnatog vrha. Na zapadnoj strani nalazi se duboki klanac Loiblbach / Borovnica, a najslikovitiji dio kanjona poznat je kao Tscheppaschlucht.
U donjem dijelu planine nalaze se brojne alpske livade i farme. Mnoge alpske ceste uspinju se vrlo visoko, ali su zatvorene za javni promet; korištenje je dopušteno samo mještanima koji pristupaju svojim farmama i planinskim pašnjacima. Uspon na vrh Ferlacher Horn (Grlovec) moguć je iz više smjerova, a zajedničko svim stazama je to što su nezahtjevne, dobro označene i svrstane u težinu T2 prema švicarskoj planinarskoj ljestvici. Za ovaj uspon odabrali smo stazu ...

Subota, 24. kolovoz 2024.
Dobratsch je mali planinski masiv s najvišim vrhom (2166 m). Proteže se u smjeru istok-zapad. Dug je 17 km i širok 6 km. Smješten je u najistočnijem dijelu Ziljskih Alpa (Gailtalskih Alpa), zapadno od Beljaka / Villacha. To je ujedno i najstariji prirodni rezervat u Koruškoj. Impresivna južna stjenovita padina strmoglavo, gotovo okomito se obrušava u dolinu prema rijeci Gail/Zilji, najvećeg pritoka Drave.  Sjeverna granica je dolina u kojoj se nalazi Bad Bleiberg. Nekada je to bilo rudarsko naselje (olovo i cink), dok su ostale padine mnogo blaže i predstavljaju pravu alpsku visoravan, područje pašnjaka na kojima susrećemo mnogo domaćih životinja: krava, konja i magaraca. S južne strane ovaj planinski masiv ima najveća klizišta u Alpama.
Ova klizišta nastala su u 14 stoljeću (1348. godine) kada je na ovom prostoru bio veliki potres (procijenjen oko 6,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom u Furlaniji) pri čemu ...

Austrija, 17.03.2024
Preber s nadmorskom visinom (2740 m) jedna je od najviših planina u grupi Niedere Tauern. Planina se nalazi na granici Salzburške i Štajerske pokrajine i jedna je od najpopularnijih planina za turno skijanje u Schladming Tauern-(lanac u srednje istočnim Alpama). Prema sjeveru i sjeveroistoku ima strme i stjenovite padine, dok prema jugoistoku dominira dugački greben s kojeg se prema jugu i jugozapadu spuštaju blage travnate padine. Zapadni obronci Prebera također su strmiji, a dijelom i kameniti.
Ako postoji idealna planina za turno skijanje, onda se to može pripisati vrhu Preber. Njegove skijaške staze su orijentirane prema jugu, ali njegova znatna nadmorska visina osigurava dobre uvjete dugo u proljeće. Zbog brojnih označenih staza planina je popularna i ljeti za planinarenje

Subota, 21. rujna 2019.
Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom – Stolom/Hochstuhl (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana.

Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe. U blizini ovog vrha ...

Großes Wiesbachhorn s nadmorskom visinom 3564 m (prema drugim izvorima 3.570 m) u pokrajini Salzburg je prekrasna, moćna planina, koja nesumnjivo zauzima drugu poziciju u Großglockner grupi i ako u neposrednoj blizini Großglocknera po visini ima viših vrhova, ali nijedna druga stvarno samostojeća planina ne dominira njezinim susjedstvom kao što to čini Grosses Wiesbachhorn. Wiesbachhorn ima sve atribute što visoka planina mora imati. 

Stijene, na kojem je ispisana povijest alpinizma, jedan od najljepših snježnih grebena grupe Hohe Tauern. Često se u alpskoj literaturi naziva suparnikom Großglockneru. Padine s Istočne i jugoistočne strane spuštaju se u dolinu Fuscher 2418 m, što je najveća razlika u visini između  doline i vrha u Istočnim Alpama.

Uspon na vrh Wiesbachhorn izvodi se po sjeverozapadnom grebenu planine zvanom „Kaindlgrat“. Prvi uspon izveden je na 9. rujna 1867. godine od poznatog alpinista iz Wienera Paul Grohmanna, u pratnji dva planinska vodiča iz Kapruna: Antona i Petera Hetza . Danas ...

Subota, 20. srpnja 2019.
Vorderer Brochkogel s nadmorskom visinom (3565 m) je visoka planina na grebenu Weißkamma u pokrajini sjeverni Tirol i šesti je vrh po veličinu u Ötztal Alpama. Vorderer Brochkogel je oko pet kilometara zračne linije zapadno od Venta i oko dva kilometra zapadno od planinarskog doma Breslauer. Susjedni su mu vrhovi: na sjeveru, odvojeni Vernagtjochom (3400 m), Hinterer Brochkogel (3628 m) i na sjeveroistoku Wildspitze (3774 m). Južno od Vorderer Brochkogel pada u jugoistočni dio doline Rofental.

Izvor: Wikipedia

Nedjelja, 21. srpnja
Großvenediger,
sa svojom nadmorskom visinom od 3666 m četvrti je najviši vrh u Austriji, a drugi u Hohe Tauernu, gdje ga nadvisuje samo Grossglockner. Nalazi se na središnjem dijelu Venediger  grupe (najviši dio Hohe Tauern). Vrh je ujedno i granica austrijskih pokrajina Salzburga i istočnog Tirola. Na tom masivu Venedige grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi. 

Uspon na Großvenediger, bilo kojim putem, zahtijeva iskustvo po ledu i snijegu, uporabu ledenjačke opreme, te dobru fizičku kondiciju jer predstavlja prilično veliki stupanj napora.
Postoje četiri "normalne rute", odnosno četiri pristupa normalnim putom. Ostale rute spadaju u alpinizam. Sve rute se susreću na gornjem dijelu ledenjaka Schlaten-Kees na takozvanom "Bahnhofu".

1) Sjeverna ruta počinje ...

Petak, 19. srpnja 2019.
Hinterer Brochkogel (ranije također nazvan Pröchkogel) s nadmorskom visinom 3628 m, treća je najveća planina na bijelom grebenu u Ötztal Alpama u austrijskoj pokrajini Sjeverni Tirol. I ako je vrh šesti vrh po visini u Austriji, on je planinarski zanemaren zbog višeg i lako dostupnijeg susjeda Wildspitze s visinom  od 3774 m.
Hinterer Brochkogel ima oblik zaobljene piramide. Sjeverne, jugoistočne i jugozapadne strane su izražene  i strme padine, dok je južna strana blaža i preko nje vodi staza na vrh  „Via normale“, i ako nosi naziv via normale, ta staza ima na dva mjesta izražene poteškoće težine  po međunarodnoj ljestvici  (UIAA III+), gdje je potrebno dodatno osiguranje.

 

 

Petak, 14. lipnja 2019.
Hintere Schwärze (talijanski Cima Nera) s nadmorskom visinom od 3628  metara  je četvrti najviši vrh u Ötztal Alpama. Nalazi se na glavnom grebenu u Schnalskammu – grebenu na jugu Ötztal Alpa točno na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Hintere Schwärze nalazi se u trokutu vrhova koji ga okružuju: sjeverno Mutmalspitze (3522 m), istočno Roßbergjoch (3400 m) i jugozapadno Marzellspitze (3522 m).
Vrh je okružen ledenjacima – na sjeveroistoku leži Schalfferner, na jugu Roßbergfernera, koji se smanjuje zbog globalnog zatopljenja, a na sjeverozapadu Marzellferner. Padine koje se spuštaju prema južnome tirolskom dijelu su dio Parka prirode Texelgruppe. Južno od Venta, Hintere Schwärze udaljen je svega 10 km zračne linije, sjeverno 8 km od Karthaus u Val Senales. Zbog svoje visine i geografske dominacije, pogled s vrha je teoretski ograničen samo zbog zakrivljenost Zemlje.  

Ponedjeljak, 10. rujna 2018.

Već se duže vrijeme u našim međusobnim razgovorima provlačila  ideja o odlaska na Großvenediger. Bolje reći, ideja je sazrela nakon višekratnog odlaska u Ötztalske Alpe i penjanja ledenjačkih vrhova iznad 3500 m. Naime, Jure je imao jednu vrlo izazovnu i zanimljivu ideju i predložio mi da je zajedno ostvarimo – ove godine popeti se na 10 najviših vrhova u Austriji. Ta ideja mi nije bila strana pa sam je objeručke prihvatio, napraviti tih 10 najviših vrhova, među njima bio je i  Großvenediger. Konačno, došao je i taj dan da se popnemo  i na taj vrh.

Subota, 11. kolovoza 2018
Fineilspitze (talijanski „Punta di Finale“) s nadmorskom visinom od 3514  metara nalazi se u Schnalskammu - glavnom grebenu na jugu Öetztal Alpa na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Taj grebenski lanac pruža se od istoka prema zapadu.

Sa zapadne i sjeverne strane okružen je ledenjakom Hochjochferner, koji se prostire gotovo do samog vrha. Vrh Fineilspitze ima oblik piramide s posebno izraženim sjeveroistočnim i jugozapadnim grebenom. S jugoistočne strane odvojen je dolinom Niedertal, sa sjeverozapadne strane dolinom Rofental. Zbog svoje visine i geografskog položaja, pogledi s vrha su neograničeni na sve strane.
Ovaj vrh značajan je i po tome, što se u njegovom podnožju s jugoistočne strane nalazi  spomenik - Ötzi Fundstalle (Ötzi ili ledeni čovjek – 3210 m) gdje je pronađena glečerska mumija iz bakrenog doba stara 5300 godina. Prvi uspon na ovaj vrh zabilježen je 08. rujna 1865. – (Franz Senn, Cyprian Granbichler i Josef Gstrein).

Srijeda, 08. kolovoza 2018.
Hintere Schwärze (talijanski Cima Nera) s nadmorskom visinom od 3628  metara  je četvrti najviši vrh u Öetztal Alpama. Nalazi se na glavnom grebenu uSchnalskammu – grebenu na jugu Öetztal Alpa točno na državnoj granici između austrijske pokrajine Tirol i talijanske provincije Južni Tirol. Hintere Schwärze nalazi se u trokutu vrhova koji ga okružuju: sjeverno Mutmalspitze (3522 m), istočno Roßbergjoch (3400 m) i jugozapadno Marzellspitze (3522 m).

Vrh je okružen ledenjacima – na sjeveroistoku leži Schalfferner, na jugu Roßbergfernera, koji se smanjuje zbog globalnog zatopljenja, a na sjeverozapadu Marzellferner. Padine koje se spuštaju prema južnome tirolskom dijelu su dio Parka prirode Texelgruppe.

Južno od Venta, Hintere Schwärze udaljen je svega 10 km zračne linije, sjeverno 8 km od Karthaus u val senales. Zbog svoje visine i geografske dominacije, pogled s vrha je teoretski ograničen samo zbog zakrivljenosti Zemlje.

 

Petak, 10. kolovoza 2018.

Kreuzspitze s nadmorskom visinom (3455 m) nalazi se u Schnalskamm skupini Ötztal Alpa, odvojen od glavnog grebena prema jugoistoku. To je zapravo manji zaseban greben „Kreuzkamm“ koji se pruža u smjeru jugoistok – sjeverozapad u dužini 10 km. Jugoistočno od Venta odvojen je dolinom Niedertal, dok je sa sjeverozapadne strane odvojen dolinom Rofental sve do podnožja ledenjaka Hochjochferner podno vrha Fineilspitze. To je najviši vrh na grebenu i općenito, spada u grupu najviših vrhova u  Ötztal Alpama.  Južno od vrha Kreuzspitze nalaze se još 2 vrha viša od 2400 m, to su: Talleitspitze (3406 m), te Hörnie  s istom nadmorskom visinom (3406 m) iznad Venta. Prema sjeveru ima nekolika značajnijih vrhova iznad 3000 m, to su: Kreuzkogel (3338 m), Sennkogel (3396 m), Saykogel/Sikgel (3355 m).

Srijeda, 11. srpnja 2018.

Ötzi ili ledeni čovjek, je glečerska mumija iz bakrenog doma, koji je, zahvaljujući izvanrednim okolnostima, sačuvana do danas. Živio je prije oko 5300 godina, pronađen je u rujnu 1991. kada je dvoje alpinista u blizini Similaunskog Ledenjaka u Otzalskim Alpama, u južnom Tirolu na granici Austrije i Italije, otkrilo njegovo mrtvo tijelo na visini  od 3210 m. U početku se pretpostavljalo da je riječ o nesretnom alpinistu, ali je kasnije utvrđeno da je to arheološki nalaz. Četiri dana nakon pronalaska, Austrijanci su tijelo premjestili na sveučilište u Innsbrucku sa svim drugim pronađenim predmetima. Obzirom da je pronađen u Ötztal Alpama po tome dobiva popularni nadimak Ötzi ili Ledeni čovjek. Preciznim mjerenjem, kasnije je utvrđeno da je ležao 90 m unutar Italije, pa je 1998. prenesen u Muzej u Bolzano. 

Ponedjeljak, 09.07.2018.
Planina Saykogel (također Seikogel) sa istoimenim vrhom od 3360 m nadmorske visine, spominje se i druga visina od 3355 m, nalazi se na području Kreuzkamm između vrhova Fineilspitze i Kreuzspitze, nasuprot grebena Mercellkamma u Ötztal Alpama . Uspon na ovaj vrh nije težak, u koliko je bez snijega a predstavlja vrlo lijepu visoko-gorsku turu.

Na vrh Saykogel može se popeti istočnom stranom od sela Vent preko pl. doma Martin-Busch-Hütte ili zapadnom stranom od Venta preko sela Rofen i pl. doma Hochjoch-hospize. Uspon na Saykogel u zimskim - snježnim uvjetima vrlo je zahtjevan. Vrh je dostupan bez snijega u ljetnom periodu i početkom jeseni. U koliko se izvodi u jednom danu zahtjeva dobru fizičku pripremljenost zbog dužine puta. U većini slučajeva uspon na ovaj vrh izvodi se u 2 dana (ležerno).

Nedjelja, 24. lipnja 2018.
Urkundkolm sa svojom nadmorskom visinom od 3134 m ne strši i nije dominantan vrh, jer se nalazi u neposrednoj blizini većih tritisućnjaka. Za njega se s pravom može reći da je to grebenski vrh, jer od njegova vrha produžava greben  do Ötztaler Urkund vrha s visinom od 3554 m. Unatoč tome, ovaj vrh je dobro posjećen i cijenjen u planinarskom smislu. Planinarski dom Breslauer Hütte smješten je na južnoj padini planine  podno vrha na nadmorskoj visini od 2844 m, stoga, gotovo svi planinari koji posjećuju ovaj dom naprave rekreativni izlet na ovaj vrh. Za uspon od doma na vrh potrebno je 1 h laganog hoda, gdje se savladava visinska razlika  okvirno 300 m. Sam vrh je smješten na kamenitom grebenu, a označen je velikim križem. Vidici s ovog vrha podjednako su lijepi kao i s ostalih vrhova koji ga okružuju.

Wildspitze (3774 m),

je najviši vrh Ötztalskih Alpa u sjevernom Tirolu, a druga planina po visini u Austriji (nakon Grossglocknera 3798 m), a četvrti vrh po posjećenosti u Alpama. Nalazi se na jednom od grana koja se od glavnog lanca odvaja prema sjeveroistoku na Bijelom grebenu - Weisskamm grebenu (WhiteCrest). Južne i istočne padine planine Wildspitze izdižu se iznad dolina Venter i Ötztal. Zapadna i sjeverna strana ove planine završava u dolini Pitztal. Na sjevernoj strani je glečer Taschachferner ulazi u dolinu Pitztal, na jugozapadnoj strani je glečer Mitterkar, dok se na istok prostire Rofenkarferneru u dolinu Venter.

Petak, 22. lipnja 2018.

Wildes Mannle – (Divlja ruža 3023 m) nalazi se u okrugu Imst u Tirolu, dio je Ötztal Alpa.  Uzdiže se iznad naselja Vent, jugoistočno od Wildspitze (3774 m drugi vrh po visini u Austriji – nakon Grossglocknera). Naselje Vent je poznato tradicionalno alpsko planinsko selo s dugom poviješću. Nalazi se na nadmorskoj visini 1900 m. Ovo selo je polazište za mnogobrojne pješačke staze koje vode do mnogobrojnih planinarskih domova i koliba, savršene su za lagane planinarske izlete i ugodne šetnje. Pored toga, za one zahtjevnije, željnih izazova, tu su mnogobrojna alpska odredišta za višednevne planinarske ture, kao što su planine: Wildspitze, Similaun, Hintere  Schwärze, Weisskugel… i još mnogih drugih.

Utorak, 10. srpnja 2018.

Similaun, s nadmorskom visinom od (3606 m) jepeti vrh po visini u Ötztal Alpama, a šesti vrh po redu u Austriji. To je ujedno i najjužniji tritisućnjak u Austriji. Nalazi se u središnjem položaju u Ötztal Alpama između Sjevernog i Južnog Tirola na granici između Austrije i Italije.  Similaun je vjerojatno najlakši i najpopularniji 3606 m visoki Alpski vrh. Najpoznatiji je kao planina na čijim je padinama između Similauna i Fineilspitze na visini 3210 m otkrivena najstarija sačuvana prirodna mumija, nazvana  Ötzi Iceman – (ledeni čovjek), neposredno iznad najviše točke prijelaza Niederjoch Pass na austrijsko-talijanskoj granici na 3.019 m, gdje se nalazi i planinarski dom Rifugio Similaun-(Njemački: Similaunhütte).

Srijeda, 30. kolovoza 2017.
Grossglockner, sa svojom visinom od 3798 m je najviši planinski vrh Austrije, a ujedno i cjelokupnog masiva Glockner grupe u središnjem djelu Hohe Tauern i istoimenog nacionalnog Parka.  Leži na granici provincija ("Bundeslaender") između istočnog Tirola (Južni Tirol pripada Italiji od 1919.) i Koruške (Kaernten) na sjeveroistoku.

Planina ima oblik piramide (zvona) s dva vrha: veći Grossglockner (3798 m) i manji Kleinglockner (3770 m), međusobno su odvojeni uskim i ispostavljenim sedlom po imenu Glocknerscharte s 3766 m najviši usjek Austrije, a ujedno vrlo izložen dio uspona i prelaska preko njega. Na tom masivu Glockner grupe nalazi se najveći i najstariji Nacionalni park Hohe Tauern, koji se proteže preko saveznih pokrajina Tirola, Koruške i Salzburga i predstavlja doista raznovrsno čudo prirode. Sliku njegovog alpskoga krajolika čini preko 300 vrhova iznad tri tisuće metara, veliki alpski travnjaci, potoci, ledenjaci i slapovi.