Putopisi: Austrijske Karavanke

Subota, 24. kolovoz 2024.
Dobratsch je mali planinski masiv s najvišim vrhom (2166 m). Proteže se u smjeru istok-zapad. Dug je 17 km i širok 6 km. Smješten je u najistočnijem dijelu Ziljskih Alpa (Gailtalskih Alpa), zapadno od Beljaka / Villacha. To je ujedno i najstariji prirodni rezervat u Koruškoj. Impresivna južna stjenovita padina strmoglavo, gotovo okomito se obrušava u dolinu prema rijeci Gail/Zilji, najvećeg pritoka Drave.  Sjeverna granica je dolina u kojoj se nalazi Bad Bleiberg. Nekada je to bilo rudarsko naselje (olovo i cink), dok su ostale padine mnogo blaže i predstavljaju pravu alpsku visoravan, područje pašnjaka na kojima susrećemo mnogo domaćih životinja: krava, konja i magaraca. S južne strane ovaj planinski masiv ima najveća klizišta u Alpama.
Ova klizišta nastala su u 14 stoljeću (1348. godine) kada je na ovom prostoru bio veliki potres (procijenjen oko 6,5 stupnjeva po Richteru, s epicentrom u Furlaniji) pri čemu ...

Subota, 21. rujna 2019.
Planinski lanac Karavanke se proteže u dužini 120 km u smjeru zapad – istok. Počinju od tromeđa Austria-Slovenija-Italija, točnije od Koruškog sedla Thorl-Maglern (Vrata Megvarje) na zapadu i završava istočno na padinama kod grada – Slovenj Gradec. Planinski lanac Karavanke, zajedno s Kamničko-Savinjskim Alpama čine prirodnu granicu između Koruške i Gorenjske. Isto tako, Karavanke su granični dio Slovenije i Austrije s najvišim vrhom – Stolom/Hochstuhl (2236 m), koji dominira i privlači poglede sa svih strana.

Od Stola prema istoku ističe se vrh Vrtača (2180 m) čiji razdrt i strm greben plijeni svojom divljom ljepotom. Taj vrh je nezaobilazan cilj svakog planinara - zaljubljenika u planine koji pohode Karavanke. Prema zapadu od Stola ističu se vrhovi: Golica/Kahlkogel (1835 m.), Hruški vrh- Klek (1776 m.), Dovška Baba/Frauenkogel (1891 m.), te ljepotica Karavanki Kepa/Mittagskogel (2143 m.) i niz manjih  vrhova do tromeđe. U blizini ovog vrha ...

Četvrtak, 22. lipnja 2017.
Šire područje sjevernih Karavanki na Austrijskoj strani naziva se Obir. Četvrti najviši vrh Karavanki je Hochobir s visinom od 2139 m, na Slovenskom Ojstrc (zbog oštrog stožca) ili samo Obir, smjestio se zapadno od Bad Eisenkappele – Željezne Kapele iznad rijeke Drave i nudi jedan od najljepših panoramskih pogleda u grupi Karavanke. Prema jugu travnate padine Hochobira blago se spuštaju do šumskog predjela, prema sjeveroistoku strmo se ruše stjenovite kamene litice. Sjeverni masiv Obira granica je rijeka Drava.

Petak, 02. rujna 2016.
Cjajnik (Lärchenturm) s nadmorskom visinom 1965 m nalazi se na grebenu Košute s austrijske strane. Naime, planinski lanac Karavanke proteže se u dužini 120 km u smjeru zapad – istok, a u sklopu njega nalazi se „greben Košute“ u dužini 10 km, u nizu nekoliko značajnih vrhova: proteže se od Velikog vrha, preko Malog i Velikog Kladiva, Tegoške gore, Užnika, Košutnikova turna, na Tolstu Košutu, i dalje prema nižim vrhovima do planšarije Kofce. To je ujedno i granica između Slovenije i Austrije. Karakteristično je za ovaj greben da se južna travnata strana strmo i terasasto spušta do brojnih gorskih pašnjaka na visini i iznad 1500 m. Cjajnik je kameni toranj – piramidalnog oblika  s glatkim stijenama na kojem je napravljena zahtjevna ferrata sa sjeverne i južne strane, različitih težina.