Nedjelja, 21. veljače 2016.
Pd Knezgrad organiziralo je izlet i planinarenje na području Crikvenice – „Ljubavna cesta“. Na izletu je sudjelovalo 12 planinara i planinarki. Naziv Ljubavna cestica je nastao tridesetih godina prošlog stoljeća sve češćim dolascima ljubavnih parova u taj romantični ambijent. Naime, tih godina na području Sopaljske, izrađene su stazice, skupno nazvane Ljubavna cestica. Prepostavlja se da je staza djelo ing. Ante Premužića ili prof. ing. Alfonsa Kaudersa, a na osnovi dokumenata prevladava mišljenje da je autor ing. Premužić.
Ljubavna cestica svoje poklonike ne stječe samo simboličnim nazivom već i njezinom ljepotom. To je poučna – rekreativna staza koja povezuje grad Crikvenicu prema neposrednom zaleđu – zelenom Vinodolu, na kojoj se nalaze mnogi kulturni i povijesni spomenici. Ljubavna cestica sjedinjuje nekoliko sadržaja – pješačenje kroz borovu šumu i područje aromatičnog mediteranskog bilja, upoznavanje s kasnoromaničkom gradinom Badanj, pogled na Vinodolsku dolinu, Kvarner i Velebitski kanal. Na stazi se nalazi nekoliko panoa s opisom povijesti grada i spomenicima kulture, florom i faunom. Tako se na području Ljubavne ceste nalazi gradina Badanj, najstariji primjer srednjovjekovne gradnje utvrde na tom području. U blizini se nalaze ruševine crkve Sv. Duha iz 12. stoljeća. Iznad gornje trase Ljubavne cestice nalazi se vrelo "Pod veli kamik", izvor vode koji je presušio nakon potresa 1916. godine.
Markacija u obliku srca je zaštitni znak i simbol Ljubavne ceste.
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Crikvenice)
Iz Ike krenulo se s tri osobna automobila u 8 h i 30 minuta. U Matuljima ulazimo na autocestu i vozimo se do kraja, gdje autocesta završava iznad Kraljevice. Nastavljamo dalje vožnju Jadranskom magistralom do Crikvenice do parkinga ispod nadvožnjaka zaobilaznice. To je najpovoljnije mjesto za pohod.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama):
Crikvenica – parking ispod vijadukta obilaznice (6 m), gradina Badanj (80 m), Vidikovac (155 m), Lokvica (250 m), Kavranova sten (301 m), povratak kružnom turom – izlaz 5 do špine –spomenik vodovoda (25 m), te nastavak do ishodišta pohoda – parkinga (6 m). Dužina staze 8,2 km. Vrijeme gpx traga 2 h i 57 minuta. Visinska razlika pri usponu 391 m, pri silsku 386 m. Minimalna visina 6 m, maksimalna 304 m. Visina odredišta 301 m. Prosječan nagib 11%.
Izvod iz anaize gpx traga
Pohod započinjemo u 10 h i 20 minuta s parkinga ispod vijadukta obilaznice. Prelazimo most preko potoka Dubračina (nabujalog zbog višednevnih oborina – prava rijeka). Desno po Vinodolskoj cesti za Tribalj 250 m, tu s lijeve strane ceste započinje staza „Ljubavna cesta“. U nastavku staza prolazi po izohipsi u podnožju padine Sopaljske pedesetak metara iznad ceste za Tribalj, slijedeći je sve do gradine Badanj, zatim se staza postupno udaljava od ceste prema Vidikovcu. Na ovom lijepo građenom i položenom dijelu staze na suprotnoj - južnoj strani lijepo se vidi potok Dubračina i padine brda Kotor. Radi boljeg razumijevanja - potrebno je napomenuti: da pri usponu „Ljubavne ceste“ staza ima 5 ulaza s različitih strana. Isto tako, pri spustu staza ima 5 izlaza. Na taj način može se kombinirati (proizvoljno) više kružnih tura, kao što je to ova naša kružna tura u kombinaciji sa izlazom 4 (Sopaljska) do ishodišta. Svih 5 ulaza vode do Lokvice, dalje nastavlja jedinstveni put do vrha Kavranove stene.
Nakon prijeđenih 1,3 km dolazimo do ulaza (5 - Sopaljska) i smjerokaza s desne strane, koji upućuje (180 m) do spomen obilježja crikveničkog vodovoda izgrađenog 1890. godine – ( obilazak pri povratku). U nastavku lijepo građena i blago polegnuta staza prolazi pored ulaza (3 s ceste Crikvenica – Tribalj), te nas uskoro dovodi do gradine Badnja.
Prelazak preko potoka Dubračina
Smjerokaz i mjesto ulaska (2 iz Vinodolske) na Ljubavnu cestu
Na početku staze
Raskrižje putova: ulaz (5 Sopaljska) s lijeve strane staze, desno za spomenik vodovodu, ravno prema gradini Badanj
Na polegnutom dijelu staze
Na stazi – nešto bržim korakom
Na kraju i oni koji zaostaju za ekipom
Pogled prema Vinodolskoj dolini
Raskrižje (ulaz 3 s ceste Crikvenica – Tribalj )
Dolazak do gradine
Gradina "Badanj" (80 m) je najstariji spomenik srednjovjekovnog fortifikacijskog graditeljstva u Vinodolu, koja se nalazi svega 2,3 km od Crikvenice. Nije poznat izvorni naziv utvrde, gradina je napuštena nakon velikog potresa u 14. stoljeću. Dio vojne posade se vjerojatno preselio u obližnje naselje Kostelj, a funkcije nadzora nad ušćem rječice Dubračine je preuzeo drevni Kotor. Utvrda Badanj je nepravilnog kružnog oblika, a sastoji se od prostrane središnje kule, u kojoj se nalaze prostorije za boravak posade i vodosprema. Do središnje kule se moglo pristupiti samo prolazom kroz uski kružni ophod, koji je bio omeđen jakim bedemom, djelomično ojačanim pravokutnim kontraforima. Uz vijugavi pristupni put nalazi se podgrađe s više pravokutnih stambenih objekata. Pojedinačni nalazi antičkih opeka ugrađenih u zidove Badnja mogu značiti da je jezgra utvrde nastala još u antičko doba, odnosno ranobizantsko doba, između 4. i 6. stoljeća. U podnožju Badnja, nad lijevom obalom Dubračine, nalaze se ruševine crkvice Sv. Duha na Duševu, izgrađene u 12. Stoljeću.
S gradine je otvoren vidik na Vinodol od Triblja do Bribira, posebno se lijepo vidi obližnji potok Dubračina koji teče u podnožju Badnja
Nakon obilaska gradine, nastavljamo put blagim usponom prema Vidikovcu, od kuda su pogledi još širi i jednako lijepi, kao s gradine. Od Vidikovca staza vodi kroz gustu borovu šumu s nešto strmijim usponom do slijedećeg raskrižja i ulaza ( 4 od Sopaljske 1,15 km ): ravno nastavlja staza za Poljica – Košuljandići, lijevo izlaz Sopaljska (930 m), desno Lokvica (150 m) i Kavranova stena (380 m). Od Lokvice do vrha preostalo nam je 250 m nešto zahtjevnijeg uspona po oštrom kamenjaru do vrha Kavranove stene (n/v 300 m), gdje dolazimo u 12 h i 5 minuta.
Na stazi prema Vidikovcu
Pogled na gradinu Badanj sa staze prema Vidikovcu
Vidikovac (255 m)
Na Vidikovcu zagrljeni - („Tjedan zagrljaja“ – koji traje do 27. veljače)
Od Vidikovca na stazi uz visoke stijene
Na raskrižju putova
Lokvica
Po kamenjaru prema vrhu
Kavranova stena (n/v 300,2 m) prema službenoj karti TK25 – DGU
Na vrhu se nalazi veliki metalni križ. U njegovom podnožju smješten je reljef (kip) Majke Božje. Isto tako tu je i planinarski žig. Dolaskom na vrh nagrađeni smo s veličanstvenim pogledom prema moru, otocima i grebenu Učke. U neposrednoj blizini prema sjeverozapadu vide se vrhovi Kuk i Sopalj, a prema jugoistoku preko korita Dubračine pogled seže do Drenina vrha, sva tri vrha nalaze se na „Stazi kuša i krša“. Prema sjeveru otvoren je pogled prema vrhovima Gorskog Kotara.
Pogled prema Crikvenici, moru i otoku Krku
Pogled prema otoku Krku i Cresu
Zajednička fotografija na vrhu Kavranova stena (301 m)
Dužu pauzu na vrhu iskoristili smo za marendu i uživanje u prelijepim vidicima. Nakon toga nastavljamo povratak istim putom do raskrižja ispod Jezerca. Ne vraćamo se istim putom kojim smo došli, već pravimo kružnu turu, uzimajući („izlaz – Sopaljska“). Od ovog raskrižja staza vodi kroz borovu šumu uz ograde suhozida, te nas nakon 15 minuta spušta do asfaltne ceste i „vodospreme Sopalj 3“.
Početak spusta s vrha
Na spustu po kamenjaru i niskom raslinju
Na samom kraju spusta po kamenjaru
Na Jezercu
Uz ograde suhozida
Na betonskoj cesti ispod vodospreme „Sopalj 3“
Spuštamo se 150 m po Basaričevoj ulici, a potom nastavljamo šumskom stazom do raskrižja i ulaza 5, gdje se odvaja put do Spomenika vodovodu. Od ovog križanja, 5 minuta laganog spusta dolazimo do „Spomenika vodovodu“.
Naime, radi se o prvom crikveničkom vodovodu. Pod veli kamik je nekadašnji izvor pitke vode i prvi crikvenički vodovod, koji se nalazi iznad gornje staze Ljubavne cestice, koja kreće iz Sopaljske ulice. Danas je taj nekadašnji izvor teško vidljiv i nepristupačan ispod uzdignutog kamena. Godine 1890. je od toga izvora do Vinodolske ulice u blizini rasadnika Podbadanj bila postavljena vodovodna cijev, tako da su za sušnih ljetnih mjeseci, dok u Crikvenici još nije bilo vodovoda, Crikveničani dolazili po vodu. Iako mali, bio je to prvi crikvenički vodovod, kojemu je uz slavinu podignut spomenik, a 1916. godine izvor je presušio od posljedica jakog potresa koji je zahvatio Crikvenicu.
Nastavak spusta po šumskoj stazi, koja izlazi na Ljubavnu cestu
Spomenik vodovodu na mjestu gdje je bila postavljena špina ( 10 m iznad Vinodolske ceste). Vraćamo se istim putom na Ljubavnu cestu, dalje po njoj do ishodišta pohoda, odnosno parkinga.
Na stazi pri povratku prema parkingu
Na mostu iznad potoka Dubračina
Dolazak na parking ispod vijadukta bilaznice
Po starom planinarskom običaju uslijedila je nagrada za uspješan pohod, na Vidikovcu u taverni iznad Bakra uz dobar roštilj.
Vrijeme ručka na Vidikovcu
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, gpx tragovi na topografskoj karti, vertikalni profil staze, te album fotografija, koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topografskoj karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze