Staza kamenih stupi – kružna tura : Grižane-vidikovci-Klamaruša, Pridva-kuk Baba- Karlova peć- Grižane, Staza Kamenih stupi

Srijeda, 18. veljače 2015.

Područje Općine Vinodolske – obuhvaća četiri glavna naselja - Bribir, Drivenik, Grižane-Belgrad i Tribalj. Čitava Vinodolska dolina je jedna prekrasna priča, satkana od bogate povijesti, brojnih kulturnih i povijesnih spomenika, prirodnih ljepota i tradicije. To su stara naselja i gradovi, obrambene gradine, kule i kašteli, sakralna zdanja i riznice, tradicionalna seoska arhitektura, glagoljski natpisi, zavičajne zbirke, kiparska i slikarska ostvarenja, markirani planinarski putovi, šetnice i biciklističke staze, omogućit će svakom putniku i planinaru, da se upozna s kulturnom ostavštinom ovog kraja, a pritom uživajući u planinarenju i prekrasnoj prirodi punoj kontrasta – mora, zelenila i krša.

Jedno je Vinodol doživjeti putujući kroz njega, a drugo ga je sagledati iz »ptičje perspektive«. Najviši dijelovi Vinodola: Medviđak (1.027 m), Kobiljak (1.119 m), Zagradski vrh (1.187 m) te Viševica (1.428 m) kao i niža brda primorskog bila visine od 300 do 600 m pružaju mnogobrojne mogućnosti za aktivni odmor između ostaloga za planinarenje odnosno šetnju. Na čitavom tom području odabrano je šest lokacija vidikovaca, poznatih pod nazivom „OČI VINODOLA“od kojih tri (3) na području Vinodolske općine, dok, su ostala (3) na samom području grada Novi Vinodolski. Vidikovci su : iznad naselja Drivenik – vidikovac "Mahavica", iznad naselja Grižane/Tribalj – vidikovac "Pridva", iznad naselja Bribir – vidikovac "Slipica", iznad naselja Ledenice – vidikovac "Gradina", ispod Svibe – vidikovac "Sviba", te kod Krmpota – vidikovac "Kuk". Pri samoj izgradnji vidikovaca vodilo se računa o atraktivnostima vidikovaca tj. posebnim pejzažnim vrijednostima, sa širokim vidicima koji daju ukupnu pejzažnu cjelinu cjelokupnog prostora, a da su u blizini cestovnih komunikacija (po mogućnosti asfaltiranih) te da je do njih nesmetan pristup autobusom ili mini busom. Svaki vidikovac ima adekvatnu signalizaciju, parkirališni prostor i okretište/ili okretište u neposrednoj blizini te određen broj klupa i posuda za otpatke.

Pored vidikovaca tu su još osam (7) pješačko – turističkih i planinarskih staza:
STAZA VALOVA – staza uz samu obalu od Novog Vinodolskog do Jadranova.
STAZA KRŠA I KUŠA – staza od Novog Vinodolskog preko prvog brdovitog grebena Sv. Jurja, Drenina, Gavranove stijene, Soplja pa sve do Jadranova.
STAZA LITICA – od Viništa preko ledeničke gradine te uz vinodolske litice sve do Zebra iznad Drivenika
ZELENA STAZA – od Luke Krmpotske preko planinskih vrhunaca Rujnika, Sitovnika, Zagradskog vrha, Kanculove glave do Medviđaka.
NEBESKA STAZA – od Luke Krmpotske pa preko najviših vrhunaca tog područja do Medviđaka.
STAZA DEGENIJE – od Sibinja kroz Vodnu dragu do Kozice.
STAZA RIMLJANA – od Crikvenice do Čandrli iza Drivenika prateći većim dijelom tok Dubračine.
STAZA KAMENIH STUPI – Grižane - Klamaruša – Antovo – Baretići - Belgrad - do Grižana. Staze su dobro obilježene, a razlikuju se težinom, duljinom i visinom uspona.

Naša ekipa u sastavu: Desa, Zdrave, Zoran, Matija i ja, Mirko – ovog puta za planinarenje odabrali smo „Stazu kamenih stupi“ u kombinaciji sa jednim dijelom planinarskog puta koji vodi od Crikvenice preko Grižana do Zagradskog vrha i Stazom litica, koja vodi po grebenu od Viništa do Zebra.

Pogled na Vinodolsku dolinu

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Grižana)
Od Ike vozimo lokalnom cestom 66 do ulaska na autocestu A7 u Matuljima – izlazak na čvorištu za Križišće. Nastavak vožnje lokalnom cestom preko Drivenika, Triblja do Grižana, našeg krajnjeg odredišta, od kuda započinje i završava „Staza kamenih stupi“. Dužina puta 50 km. Vrijeme vožnje 1 sat.

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Grižane (248 m), vidikovac Klamaruša (578 m), vidikovac Kuk Baba (573 m), vidikovac Pridva (573 n), Karlova peć – gornja (480 m), donja (455 m), Baretići (300 m) Gradina Belgrad (320 m), te Grižane (248 m). Ukupna dužina staze 8,8 km. Vrijeme gpx traga 4 h i 26 minuta.. Visinska razlika pri usponu 564 m, pri silasku 574 m. Minimalna visina 238 m , a maksimalna 613 m. Visina polazišta 248 m. Visina odredišta 576 m. Prosječan nagib 20%

Izvod iz analize gpx traga

Naselje Grižane smješteno je podno ruševina frankopanskog grada i krševitih litica “Griža” po kojima je naselje i dobilo ime. Na slavnu prošlost Grižana, danas, podsjećaju ostaci zidina grižanskog kaštela. Stari kaštel je imao oblik nepravilnog četverokuta sa okruglim kulama na uglovima. Gradnja je dirigirana oblikom litica na kojima je sagrađen. Kaštel je stradao 1323. godine u jakom potresu, nakon potresa je obnovljen. Danas je sačuvana jedna kula, dok su ostaci jednog obrambenog zida prije nekoliko godina otklizali s litice. Na kraju naselja uz cestu koja vodi kroz Grižane, smješten je trg sa parkom. Ne zaboravljajući svoju prošlost i kulturu, Grižani su podigli nekoliko spomenika posvećenih ljudima koji su svoje živote dali za slobodu Hrvatske, kako u 2. Svjetskom, tako isto i u Domovinskom ratu. No, sjećaju se stanovnici i Juraja Julija Klovića - slavnog slikara, ali i svih žena koje su u brentama na leđima dolazile ovdje po vodu. Tako su na malom trgu prožet poviješću i kulturom smješteni spomenici iz 2. Svjetskog rata, Domovinskog rata, spomenik Juraju Juliju Kloviću, )- u svijetu poznatog kao Michelangela minijatura. Tu je i brončani kip žene sa brentom na leđima.

Žena sa brentom, autor Zvonko Car – profesor, akademski kipar i slikar iz Crikvenice

Naša ekipa u sastavu: Desa, Zdrave, Zoran, Matija i ja, Mirko – ovog puta za planinarenje odabrali smo ishodište pohoda Grižane i „Stazu kamenih stupi“ u kombinaciji sa jednim dijelom planinarskog puta koji vodi od Crikvenice preko Grižana do Zagradskog vrha i Stazom litica. Ovaj put izabrali smo iz razloga što najveći dio staze vodi preko grebena, bribirskog bila i područja ljetne ispaše, danas, odmorišta i lijepih vidika u osebujnoj prirodi kontrasta bijelog vapnenca i crnogorične šume.

„STAZA KAMENIH STUPI“ (stepenica)
Gotovo svako veće naselje na obali ima od davnina uhodane staze i putove u svoje zaleđe, kojima su pastiri gonili svoja stada, seljaci obrađivali poneku njivu, a svi skupa razmjenjivali plodove svoga rada s ljudima s druge strane. Takvih staza ima i malo mjesto Grižane, a jedna od njih je staza kamenih stupi. Naime, riječ je o kružnoj stazi koja počinje i završava u centru Grižana. To je oživljeni nekadašnji stari put koji je vodio preko brda Klamaruša iznad sela Baretići, a koji je u minulim vremenima bio jedna od poveznica naseljenih mjesta sa šumskim predjelima i Gorskim Kotarom. Staza je duga okvirno, 10-tak km. Na njoj se osim 1300 isklesanih i izgrađenih stepenica, nalazi niz kulturno-povijesnih spomenika te veći broj stijena za alpinističke uspone.

Sa trga u centru Grižana krenuli smo u 8 h i 50 minuta pored muzeja Klovića, stazom koja vodi na Zagradski vrh. Dobro označena staza umjereno se uspinje po serpentinima, uz dva oštra zavoja sve do izlaska na greben i raskrižja putova, gdje se spaja sa stazom Litica. Gledano iz pravca dolaska: desno nastavlja staza za Zagradski vrh i Bribir, lijevo vodi staza Litica, koja nakon nekog vremena nastavlja istovremeno sa Stazom kamenih stupi. Izlaskom na greben savladana je visinska razlika 250 m - vrijeme hoda 50 minuta.

Nakon 20-tak minuta hoda pred nama se otvorio lijep pogled na Grižane, Vinodolsku dolinu i ostala naselja u njoj

Na stazi prema grebenu

Raskrižje putova

Sa grebana pruža se prekrasan vidik na Vinodolsku dolinu, Crikvenicu, more i otoke

Izlaskom na greben, nastavak puta vodi nas gotovo po polegnutom dijelu staze sa malim oscilacijama u visini sve do vidikovca Pridva. Cijelo vrijeme hoda po grebenu pratimo Vinodolsku dolinu i njena naselja, te nekadašnja lučka pristaništa, danas znamenita turistička središta. Nakon jedan sat hoda uz povremena zastajkivanja i kratku zakusku dolazimo do vidikovca Klamaruša (573 m). Od tuda se uključujemo na Stazu kamenih stupi, koja istovremeno sa stazom Litica vodi dalje do odvojka za Antovo – Staza kamenih stupi -put Lučac. Staza Litica produžava dalje do Zebra, gdje i završava. Mi smo produžili stazom Litica do Vidikovca „PRIDVA“ (573 m).

Po grebenu na polegnutom dijelu staze prema vidikovcu Klamaruša

Pogled na sjeverozapadni dio grebena

Smjerokaz za vidikovac Klamaruša

Na vidikovcu Klamaruša

Pogled sa vidikovca na Tribaljsko jezero, Krčki most, te na Učku

Na vidikovcu Klamaruša

Napuštamo vidikovac Klamaruša – nastavljamo dalje i nakon 10 minuta hoda dolazimo do smjerokaza i križanja putova. Lijevo odvaja se Staza kamenitih stupi – put Klamaruša ( jedna od varijanti). Nastavljamo dalje do slijedećeg putokaza, koji nas upućuje na „Kuk Baba“ (n/v 573 m) i špilja Babina jama. Za ovu stazu se navodi da je to rekreativna – turistička, što se ne bi moglo tako tumačiti. Staza je na pojedinim dijelovima i zahtjevna, posebice se odnosi na uspon Kuk baba, gdje je neophodna uporaba ruku i nogu. Isto se to odnosi na uspon do špilje Karlove peći – gornju i donju.

Po oštrom kamenjaru prema Babina špilja i Kuk Baba

Kuk Baba (573 m)

Po dobro označenoj i ugaženoj stazi za 35 minuta stižemo do slijedećeg raskrižja putova. Lijevo odvaja se Staza kamenih stupi za Antovo – put Lučac (druga varijanta). Na ovom odvojku završava Staza kamenih stupi. Od ovog križanja nastavljamo stazom Litica do vidikovaca „PRIDVA“ udaljen svega 5 minuta, gdje dolazimo u 12 h i 2 minute.

„VIDIKOVAC PRIDVA“ (n/v 573 m), naziv je dobio po obližnjem vrhu. Smješten je uz cestu Antovo-Lič, tako da se do njega lako dođe. S ovog vidikovca otvara se pogled kao iz ptičje perspektive. Prema sjeveru, u neposrednoj blizini uzdižu se vrhovi Zebar, Veliki i Mali Tič, stožasti vrh Medviđak. Zapadno se prostiru prekrasne planinske livade Razromira prošarane kamenim blokovima, na jugozapadu planinski masiv Učke, Kvarnerski zaljev s otocima Krkom, Cresom, Rabom i Pagom, obrubljeni masivom Velebita. Jugoistočno se proteže pogled na Planinu koja strmo pada u Vinodolsku dolinu sve do Novog Vinodolskog.

Na vidikovcu Pridva

Za povratak do Grižana odlučili smo se spustiti Stazom kamenih stupi – po putu Klamaruša (prva varijanta), obzirom da se na tom putu nalaze vrlo zanimljive i atraktivne špilje – Karlova peć – gornja i donja, do kojih se dolazi uz pomoć sajli – čeličnog užeta. Nakon kraćeg zadržavanja na Pridvi, vraćamo se istim putom do smjerokaza na kojem je ispisan naziv „ Staza kamenih stupi“ – put Klamaruša. Na ovoj stazi je 407 kamenih stepenica – stupi , kako se nazivaju u griškom kraju, koje su nastajale stoljećima, a dio ih je uklesan i u stijene. Isklesali su ih nekadašnji stanovnici sela Baretići i ugradili u stazu.

Spust Stazom kamenih stupi – put Klamaruša

Uz pomoć sajli do špilja Karlova peć – Gornja i Donja

Karlova peć – Gornja špilja. Pogled u špilju

Pogled iz špilje

Spust od Gornje prema donjoj špilji. Postoje dva – težI i lakši put. Lakši put je uz pomoć sajle, a teži uz uporabu ruku i nogu. Nakon obilaska špilja ponovo smo na kamenim stepenicama.

Kamene stupi – stepenice

Staza u podnožju stijena

Na mjestu gdje smo se spustili na kamenoj stijeni ispisan je naziv staze iznad sela Baretići, od kuda se može krenuti na uspon u koliko se dolazi iz Grižana ili iz Baretića

Za spust usjekom Klamaruše uz obilazak špilja - Karlovih peći do sela Baretići trebalo nam je 1 h i 10 minuta. Od sela Baretići nastavljamo Stazom kamenih stupi – put Klamaruša preko Belgrada, kaštela – gradine do Grižana, za što nam je bilo potrebno još jedan sat vremena. Staza se lagano uspinje, te nas uskoro dovodi do sela Belgrada iznad kojeg se nalazi srednjovjekovna crkva Majke Božje Snježne iz 16. stoljeća podignuta na temeljima starije crkve. Crkva je pregrađena u 17. stoljeću što je vidljivo iz glagoljskog natpisa na nadvratniku. Sačuvala je veliki broj glagoljskih natpisa u kamenu. Nakon razgledavanja i fotkanja crkve slijedimo markirani put do kaštela, gdje se neko vrijeme zadržavamo obilazeći kaštel. Od kaštela staza se strmo spušta do centra Grižana gdje i završava naša današnja avantura. Nekoliko fotografija: