Ponedjeljak, 07. prosinca 2015.
OTOK BRAČ,
Poznat je kao naš treći otok po veličini na Jadranu (nakon Krka i Cresa), s najvišim vrhom Vidovom gorom 780 m nad morem. Poznat je po mnogo čemu: maslinama, vinu, kamenu, lijepim plažama, prekrasnoj prirodi. Pored toga, Brač nudi mogućnost planinarenja i posjete kulturnim vrijednostima. Jedna od takvih kombinacija je posjeta mnogobrojnim špiljama, kao prvorazrednim znamenitostima. Kako na otoku prevladava kras - vapnenac s karakterističnim kraškim oblicima, tako postoje: kraška polja ispunjena vapnenačkom crvenicom, kamenite zaravni, doci, vrtače, ponikve, škrape, jame i špilje. Do sada je poznato preko 180 jama i oko 40 špilja. Jedna od tih 40 špilja je naš današnji cilj. Za sve one željne planinarenja, avanturizma a i znanja, za manje grupe ljudi posjet Zmajevoj špilji pravi je odabir.
ZMAJEVA ŠPILJA,
skrivena daleko od očiju ljudi na južnim padinama otoka Brača, smjestila se iznad malog sela Murvice, u prekrasnom, još neokrnjenom tipično sredozemnom okolišu. Poznata i pod nazivom Dragonjina špilja (od lat. dragos - zmaj), svojom veličinom, okolnim krajolikom, a posebno klesanim reljefima u svojoj unutrašnjosti, zaslužuje osobitu pažnju. Ime je dobila po zmaju uklesanom u stijeni. Nalazi se na visini od 307 metara nad morem , i oko 1 km zapadno od najvišeg vrha otoka, podno Vidove gore 780 m. Od svih tih samotnih mjesta na otoku najveću pozornost oduvijek je privlačila Zmajeva špilja. Njezina posebnost odražava se u veličanstvenoj unutrašnjosti s uklesanim reljefima, po nekima najvrijednijim djelima na otoku.
Zmajeva špilja spomenik je pećinskog samostanskog života svećenika glagoljaša iz 15. st. Kroz stoljeća je služila kao stan i svetište poljičkih glagoljaša prebjeglih pred turskom najezdom, kako bi u špilji nastavili redovnički život. U špilji je okamenjena povijest jednog prognanog naroda koji je pomirio svoju davnu pogansku vjeru s kršćanskim poimanjem svijeta. Pa tako i u ovoj špilji žive zajedno davni slavenski mitovi o vukodlacima, vilama, morama, vješticama s bosanskim krajevima i prizorima iz apokalipse.
Zmajeva špilja (307 m).
PRISTUP AUTOMOBILOM (do sela Murvica)
Najlakši kolni pristup je iz Bola. Od kružnog toka na Bolu treba krenuti na lokalnu cestu – Put Zlatnog rata i nastaviti do malog sela Murvica (5,5 km) – do manjeg parkinga s lijeve strane ceste, gdje se može ostaviti automobil. Tu je postavljena dobro vidljiva tabela s smjerokazom koja upućuje na Zmajevu Špilju.
ISHODIŠTE POHODA(s karakterističnim putnim točkama)
Murvica (59 m), Zmajeva špilja (307 m),. Povratak istim putom do ishodišta Murvica (59 m). Ukupna dužina staze 1,9 km. Vrijeme gpx traga 1 h i 10 minuta. Visinska razlika pri usponu 274 m, pri spustu 273 m.
Minimalna visina 59 m, maksimalna 309 m. Visina polazišta 59 m. Visina odredišta 307 m. Prosječan nagib 32%
Izvod iz analize gpx traga
Prije opisa puta, potrebno je napomenuti da staza do Zmajeve špilje nije markirana, stoga, se preporuča posjet uz vodiča, a koji ujedno ima i ključeve za ulazak u špilju. No, kako je vodič - Zoran Kojdić bio spriječen – (potrebno se najaviti barem nekoliko dana ranije), odlučili smo posjetiti špilju bez vodiča.
U mjestu Murvica pohod započinjemo u 14 h i 15 minuta. Staza vodi kroz selo, te nas ubrzo dovodi do centra, gdje je nalazi špina – česma postavljena (1975.) u spomen žrtvama fašizma. Tu je postavljena i tabela sa smjerokazima: lijevo odvaja se staza za pustinju Dračeva luka, mi nastavljamo desno za Zmajevu špilju, nakon prijeđenih 50 m pri kraju sela dolazimo do neoznačenog križanja putova. Tu treba skrenuti desno i nastaviti uskom stazom ispod novo sagrađenog visokog zida do kraja sela, gdje staza pod oštrim kutom kreće ulijevo i započinje lagani uspon, te nas uskoro dovodi do žičane ograde. Tu treba preći žičanu ogradu i nastaviti ravno po slabo vidljivoj stazi, koja u nastavku ulazi u borovu šumu.
Ulazak u selo Murvica i početna točka uspona za Zmajevu špilju
U centru sela – osvježenje vodom na špini – česmi
Urušena stara kuća s okruglom tornicom, ispod koje uska staza vodi prema kraju sela
Na uskoj stazi ispod suhozida
Žičana ograda preko koje treba prijeći i dalje nastaviti slabo vidljivom stazom, koja ulazi u gustu borovu šumu
Na stazi kroz borovu šumu
U nastavku staza nastavlja vijugajući kroz borovu šumu. Sve što se više dižemo šumsko raslinje sve je manje. Na mjestima staza je dobro vidljiva, dok na mjestima treba s više pažnje tražiti smjer kretanja, obzirom da na nekoliko mjesta ima neoznačenih odvojaka. Treba slijediti put s desne strane. Sama staza kroz šumu nije zanimljiva. Na nekoliko mjesta otvara se lijep pogled na more i otok Hvar. Nakon 40 minuta laganog hoda i prijeđenih 700 m od ishodišta dolazimo do neoznačenog raskrižja ispod ruševina nekadašnjeg muškog samostana zvanog Silvio – (Dubrović). Lijevo se odvaja, širi i bolje vidljivi put s kojim se dolazi do spomenutih ruševina samostana. Na tom raskrižju treba skrenuti lijevo po slabije vidljivom putu ( kojeg nismo odmah primijetili), koji dalje vodi desetak minuta do Zmajeve špilje. Budući, da smo mi skrenuli lijevo i stigli do ruševina samostana dalje nismo imali alternativu, pa smo zatražili pomoć od vodiča Zorana Kojdića. On nas je uputio da se vratimo na mjesto gdje smo skrenuli lijevo i da tu potražimo put koji će nas dalje dovesti do špilje, što smo i učinili. S tog dijela staza vodi prema istoku, te izlazi na bočni dio grebena od kuda se otvara široki pogled na more, Zlatni rat, Hvar i na Zmajevu špilju. Isto tako, s ovog vidikovca lijepo se vidi Stipančići - ruševni ženski samostan.
Na dobro vidljivoj stazi od kuda se otvara lijep pogled na Hvar
Pogled na napuštene ruševine muškog samostana. Ispod ovih ruševina treba potražiti put s desne strane koji vodi do Zmajeve špilje
Na stazi prema Zmajevoj špilji
Pogled na Hvar i Zlatni rat
Pogled na Zmajevu špilju
Na vidikovcu nekoliko koraka ispred špilje
Zmajeva špilja
Unutrašnji prostor špilje dugačak je oko 19 metara, a tri pregradna zida dijele je na tri nejednaka dijela. Od najšireg prednjeg prostora, špilja se postupno sužava prema unutrašnjosti. Najvažniji je prednji dio sa malom kapelicom na desnoj – istočnoj strani. Iako duga svega oko 3, a široka oko 2 metra, unutrašnjost špilje slijedi na određen način logiku gradnje klasičnih kršćanskih bazilika, s apsidom uklesanoj u stijeni, što joj, s obzirom na vrlo male dimenzije, daje osebujni rustikalni stil. U špilji su uklesani prikazi Gospe s anđelima, mjeseca i zmaja i drugi reljefi za koje istraživači nemaju pouzdanih objašnjenja, ali ih smatraju povezanima s kršćanskom ikonografijom i staroslavenskom mitologijom.
Ispred Zmajeve špilje nalaze se 2 groba, a jedan unutar špilje. Isto tako, muški i ženski samostan imali su svoje groblje. Nedaleko od špilje nalazi se bunar – cisterna (gusterna).
U prednjoj prostoriji s desne strane vidi se kapelica s apsidom uklesanoj u stijeni, što joj, s obzirom na vrlo male dimenzije, daje osebujni rustikalni stil.
Pogled na unutarnji prostor podijeljen u tri zasebna nejednaka dijela
Lijeva i desna strana prve prostorije, a djelomično i druge prostorije, prekrivene su reljefima isklesanim u kamenu od kojih je najvažniji onaj na zapadnom zidu. Reljef predstavlja lik zmaja. Klesana dubina iznosi mjestimično do 85 centimetara, pa pojedini predmeti i likovi izgledaju gotovo kao kipovi, što ga čini jedinstvenim ili barem rijetkim.
Reljef je klesan na način da ga još ni jedan povjesničar umjetnosti nije mogao svrstati ni u jednu epohu, niti mu temeljem stilskih oznaka približno odrediti vrijeme nastanka. Reljef predstavlja lik zmaja. Taj lik u zaletu izlazi iz svog skrovišta i tako ispružen, s rastvorenim raljama, oštrim nazubljenim plamenim jezikom kao da želi progutati lice žene u polumjesecu. Lijevo od žene u polumjesecu isklesano je lice muškarca, a iznad zmaja lik leoparda s otrgnutom lavljom glavom među šapama.
Najdojmljiviji reljef istočne strane s likovima svetaca i zanimljivim likom ptice, pelikanom kako hrani mlade u gnijezdu. Postoji narodno vjerovanje da pelikan u pomanjkanju hrane rastvara svoja prsa te svojom krvlju hrani svoje mlade
Zajednička fotka ispred ulaza u Zmajevu špilju
Nakon duže pauze i uživanja u predivnom danu i u reljefima špilje, povratak nastavljamo istim putom kojim smo i došli, i ako se može napraviti kružna tura – bilo je prekasno da bi istraživali. Naime, od Zmajeve špilje put dalje nastavlja do ženskog samostana Stipančići, od kuda se može nastaviti kružno do Murvica po izohipsi južnih padina Vidove gore. Dužina kružnog puta je okvirno 3,5 km.
Pogled prema istoku na ženski samostan Stipančići
Pri povratku, na vidikovcu ispred špilje još jedna fotka u smiraju dana, pri zalasku sunca
Pri spustu od Zmajeve špilje – pogled na otok Hvar i zalazak sunca.
Na kraju spusta prije ulaska u selo Murvica
Pogled na stazu i ulazak u selo Murvica
U Murvice na parking dolazimo u 16 h i 30 minuta i tu završava naša današnja avantura. Nastavljamo vožnju do hotela Britanida na Supetru, gdje su nam ljubazni domaćini Mate Dragičević sa svojom suprugom pripremili bogatu večeru.
U društvu s gospodinom Dragičevićem za vrijeme večere.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te slideshow albuma fotografija uspona na Zmajevu špilju.
Gpx tragovi na Google Earthu.
Gpx tragovi na topo karti.
Vertikalni profil staze.
