Srijeda, 12. Prosinca, 2012.
Labinski planinarski put (LPP) je linijska obilaznica, koja povezuje najljepše planine Labinštine i južni dio Učke. Proteže se u dužini 40 km od Crne Punte preko Labina, Plomina do Brseča i može se proći lagano u tri jednodnevne etape. Labinski planinarski put (LPP) započinje u Crnoj Punti, sastoji se od 7 kontrolnih točaka: KT1 Crna Punta 0 m, KT2 Skitača, KT3 Oštri 531m, KT4 Labin, KT5 Standar 474m, KT6 Plomin, KT7 Sisol 835 m a završava pristupom u Brseču.
Već duže vrijeme čekam da se ukaže jedan lijepi dan i da napravim izlet u Istru i pohod po Labinskom planinarskom putu. Ukoliko se kreće iz Labina, razdjelnica Labinskog planinarskog puta je Podvinje ( to je oveća kraška vala ispod trga San Marko u starom Labinu). Lijevo, prema sjeveru put vodi preko Plomina na Sisol i do Brseča. Mi smo se odlučili na južni krak puta, koji od Podvinja skreće desno preko Skitače do svjetionika Crne Punte i dalje do Brovinja. No, nismo krenuli iz Podvinja, već nešto niže od gradskog groblje sa ceste koja vodi od Labina do Prtloga, na mjestu gdje je presijeca planinarska staza. Tu smo ostavili automobil i započeli pohod po južnom dijelu Labinskog planinarskog puta. Ekipa u sastavu Fedor Nalis, Zoran Šarin, i ja, Mirko Bjelan.
Crna Punta
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Labina u Istri)
Od Ike državnom cestom (Rijeka - Pula), preko Lovrana, Labina (stari grad) do Podvinja, od kuda je i polazna točka. Dužina puta 42 km. Vrijeme vožnje 50 minuta. Za ovaj dio puta trebala su nam 2 automobila. Jedan ostavljamo u Brovinju, s drugim se vraćamo do Labina ishodišne točke Podvinja, od kuda je naša polazna točka ovog planinarskog izleta.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodište pohoda_parking na cesti koja vodi od Labina do Prtloga (267 m), Vidikovac ( 412 m ), Sv. Matej (396 m), Skitača (425m), Crna Punta (5 m) i Brovinje (78 m). Dužina staze 19,1 km. Vrijeme gpx traga 6 h i 32 minute. Visinska razlika pri usponu 810 m, pri spustu 1003 m. Visina polazišta (268 m). Minimalna visina 1 m, maksimalna 505 m. Prosječan nagib 12%
Spremni za pohod
Od mjesta gdje smo parkirali automobil krenuli smo na pohod točno u 8 h i 30 minuta ( 276 m ). Sam početak staze vodi nas kroz gustiš dobro očišćene staze. Spuštamo se po Prtloškoj jarugi, te se ponovo uzdižemo i dolazimo do druge asfaltne ceste koja vodi od Labina do Sv. Marine. Planinarska staza presijeca asfaltnu cestu i dalje nas vodi u pravcu odredišta.
Na početku staze
Izlazimo iz Prtloške jaruge, nastavljamo uspon prema selu Majli i dalje prema selu Tominovići i Bontauli. Sve što se više uspinjemo snijega je sve više, a njegova visina kreće se od 10 do 20 cm.
Na snježnoj stazi
Nakon jedan sat hoda dolazimo na plato između sela Majala i Tominovići od kuda se pruža prekrasan pogled na stari grad Labin i na Učku i njene vrhove Sisol i Vojak.
Pogled na Učku
Staza vodi pored sela, a mi nastavljamo put prema slijedećem selu, gdje se nalaze klupe za odmor i od kuda se pruža prelijep pogled na Kvarnerski zaljev, na otok Cres i Lošinj, na Velebit, Rijeku, Gorski Kotar, u daljini čak se vidi Slovenski Snežnik. Nekoliko fotka sa vidikovca:
Dolazak u selo i na vidikovac
Zajednička fotka na vidikovcu
Pogled na Rabac i Učku
Pogled na otok Cres
Nakon kraće pauze nastavljamo put po hrptu, gdje je neprekidno otvoren pogled na Kvarnerski zaljev i otoke. Tako, u 10 h i 50 minuta hoda dolazimo do posljednjeg napuštenog sela Šikuli. Od sela Škarpoci do Šikuli ovaj dio puta naziva se put kuša, samo što je sada to nemoguće vidjeti, budući je sve pokriveno snijegom.
Napušteno selo Šikuli. Snijega je sve više i markacije su slabo vidljive. Lagano se uspinjemo prema vrhu Oštri
Na stazi prema vrhu Oštri (531 m)
Ne penjemo se na vrh Oštri, već pored njega prolazimo i potom se lagano spuštamo po stazi koja nas dalje vodi do crkve Sv. Matej. (396 m).
Pogled sa staze prema moru
Na stazi prema crkvi Sv. Matej.
Dan je prekrasan ugodan za planinarenje, nema ni daška vjetra a sunca je sve više što je dan odmicao dalje. Do crkvice Sv. Matej dolazimo u 12 h i 45 minuta.
Crkvica Sv. Matej. (396 m)
Najveći dio markacija na ovom LPP postavljen je nisko, a i nisu česte, neke su izblijedile i teško su uočljive, a tim više što je pao snijeg i pokrio veliki dio markacija. Ovdje smo izgubili desetak minuta da pronađemo markacije, i ako znamo da staza vodi pored crkve. Nakon kraćeg traženja put nastavljamo preko Velikog Kola do Skitače. Ovo područje obiluje bogatim pašnjacima, ljekovitim biljem kadulje, smilja i kovilja. Potrebno je napomenuti da ovom području daje posebnu draž kada u proljeće cvjeta dren, brnistra, te rujevina u jesen. Na čitavom ovom putu od crkvice Sv. Matej do Skitače pruža nam se pogled prema cijelom Kvarnerskom zaljevu.
Pogled prema Raškom kanalu
U selo Skitaču dolazimo u 13 h i 45 minuta. Skitača se nalazi na istočnom dijelu Istre, a na jugu Labinskog poluotoka. Smjestilo se između 4 planinska vrha: Goli - 536 m, Oštri - 531 m, Brdo - 475 m i Orlić - 470 m. Sa rubova tog sela po lijepom vremenu, otvara se veličanstven pogled prema Medulinu, Puli i Veneciji.,otocima Lošinjskog arhipelaga, Cresu, Krku. Velebitu, Gorskom Kotaru, Rijeci. Ispod tog sela nalazi se cijeli Kvarnerski zaljev. Selo Skitača je danas skoro napušteno, u njemu stalno žive tek 4 čovjeka iako ga svakim danom posjećuje sve više izletnika i hodočasnika tokom cijele godine. Ovdje civilizacija nije ostavila svoj dublji trag, stara arhitektura, kuće zidane u kamenu, suhozidi i staze u kamenoj goleti okružene tišinom, svježim zrakom i predivnim pogledom što čine ljepotu koju treba vidjeti i osjetiti.
Prema tvrdnjama poznatog i priznatog labinskog povjesničara Hermana Stemberger-a (1884.- 1971.) Skitača je nastala u isto vrijeme kada i Šušnjevica a to je bilo 1460. godine. Dio karavane Istro_Rumunja koji su bježali pred Turcima sa Balkanskog poluotoka prema Zapadu odvojio se i na ovoj prelijepoj uzvisini stvorio selo. Ime Skitača je vlaškog porijekla a dolazi od riječi »skitnja« – označava ljude koji se sele – skitaju. U selu se nalazi župna crkva sagrađena 1616 i posvećena Sv. Luciji. Ona je zaštitnica vida. Skitača ima svoj fenomen, svoje čudo, svoj misterij kojeg svakog dana posjećuje sve više hodočasnika iz svih krajeva Europe i šire. Legenda koja se predaje iz koljena na koljeno već stoljećima govori da je Sveta Lucija hodajući svijetom došla do stijene na rubu sela Skitače. Umorna je sjela na stijenu gdje je i zaspala. Kada se probudila iduće jutro opazila je kraj sebe tek nastali izvor na kome je umila svoje oči. Od tada taj izvor neprestano teče a vjernici su uzimali tu vodu i prali svoje oči, pogotovo oni koji su bili slabovidni.
Druga legenda govori da je Sveta Lucija hodajući svijetom jednog dana došla na vrh »Brdo« na rubu sela Skitača i kada je vidjela predivan pogled sa koga se vidi čitavi Kvarnerski zaljev i Venecija u daljini, da se od milosti rasplakala. Kako su suze klizile sa njenog lica tako je u zemlji nastao potok- izvor iz kojeg voda teče već stoljećima. Legende govore jedno a činjenica jeste da se svega nekoliko metara ispod jednog od najviših vrhova,- vrh Brdo- 475m. nalazi mali izvor vode koji izvire iz jedne stijene koji nikada ne presušuje čak ni u vrijeme najjačih žega usred ljeta. Voda sa tog izvora se skuplja u jednom malom udubljenju u stijeni i tu je udubinu narod nazvao »školnica«
U selu se nalazi i planinarska kuća istoimenog naziva kao i selo „Skitača“ (425 m). To je stara zidana kamena katnica. Otvorena je prema potrebi i dogovoru. Kuća raspolaže sa 50 ležaja, posjeduje sanitarni čvor. Voda iz šterne.Ovdje smo odlučili napraviti dužu pauzu i to vrijeme pored obilaska sela iskoristili smo da ručamo.
Zajednička fotka u selu Skitača
Planinarski dom Skitača (425 m)
Vrijeme ručka
Selo Skitaču napuštamo u 14 h i 25 minuta i spuštamo se po asfaltnoj cesti koja vodi za Brovinje. Nakon 5 minuta hoda skrećemo sa ceste i ulazimo na planinarsku stazu koja vodi prema moru do svjetionika Crna Punta.
U odlasku još jedan pogled na selo Skitača
Na putu prema moru nailazimo na uređeno solište i pojilište za divlje životinje. Ovo nije jedino pojilište, mi smo ih vidjeli na tri mjesta.
Pojilište i solište za divlje životinje
To nas upućuje, da je ovo područje, uključujući poluotok Ubas na zapadu, te Škvaranska i dalje do Drenja prema sjeveru domovina divljači: divlje svinje (vepar), jeleni, srne, zečevi, kune, lisice, čagljevi i razne ptice. Nakon 40 minuta hoda dolazimo na rt do svjetionika Crna Punta (5 m).
Svjetionik Crna Punta
Svjetionik Crna Punta
Svjetionik Rt Crna Punta
Svjetionik je izgrađen 1873. godine na istoimenom rtu na najistaknutijem dijelu istočne obale Istre. Sastoji se od izdvojene kule visoke 5 m sa svjetlom i zgrade koja uključuje prizemlje i prvi kat. ukupne površine 160 m2. U sklopu svjetionika nalazi se skladište i motornica. Pred objektom je manji pristan i dizalica za brodice. U zgradi nema električne energije, dok se vodom opskrbljuje iz vlastite cisterne. Sa svjetionika je povučena svjetioničarska posada te je automatiziran i uključen u sustav daljinskog nadzora.
Uz Crnu Puntu se veže legenda o skrivenom zlatu te o tragačima za tim blagom koji su pod morem otkrili tajanstvene hodnike. U njima, nažalost, nije nađeno zlato već kamene ploče s čudnim i nerazjašnjenim simbolima. Tako i danas ti tajanstveni hodnici ostavljaju mnoga pitanja na koje nemamo odgovor.
Zajednička fotka ispred svjetionika
Pogled od svjetionika na more
Poslije kraćeg zadržavanja put nastavljamo uz obalu, kroz gustu črniku do sela Brovinje. Na putu do sela zaustavljamo se pored još jedne crkvice, za koju ne znamo ime.
Crkvica nepoznata imena. Tako, laganom šetnjom dolazimo do sela Brovinje u 16 h i 23 minute, gdje nam je parkiran automobil
Sa parkinga pogled na Koromačno
Vožnju dalje nastavljamo do Labina do drugog automobila, zatim slijedi osvježenje u kafiću u centru starog Labina.
U kafiću na osvježenju poslije duge ture. Tu završava naša avantura i pohod po Labinskom planinarskom putu
U nastavku slijedi GPX tragovi na Google Earthu i na topografskoj karti, vertikalni profil staze, te link fotografija koje nisu obuhvaćene ovim blogom.
Gpx tragovi na Google Earthu pohoda po LPP_u
Gpx tragovi na topo karti pohoda po LPP_u.
Vertikalni profil staze pohoda po LPP_u.
3D - Profil