Otok Lošinj smješten je na sjevernom Jadranu u Kvarnerskom zaljevu. Pruža se u smjeru sjeverozapad - jugoistok. Po veličini je 11. otok na Jadranu dug 33 km - širine koja varira između 4.70 km na sredini otoka do 0,25 km kod Malog Lošinja. Dužina obale je 112.7 km
Umjetno je razdijeljen na dva dijela na predjelu Privlaka, gdje je Lošinj najuži. Tu je napravljen umjetni kanal - dug je 70 m i širok 8 m, kako bi se izbjeglo sidrenje u buri izloženim sjevernim lošinjskim uvalama, odnosno da bi se izbjeglo zaobilaženje velikog dijela otoka kada se kanilo s istoka doploviti u Mali Lošinj, bez iskrcavanja robe u Velom Lošinju.
Lošinjski arhipelag obuhvaća slijedeću skupinu otoka: otok Lošinj (74,68 km2), otok Unije (16,77 km), Ilovik (5,88 km2), Susak (3,76 km2), Vele Srakane (1,17 km2), te niz nenaseljenih otočića i grebena. Otok Lošinj je 11. najveći otok na Jadranu dug 33 km širine koja varira između 4.70 km na sredini otoka do 0,25 km kod Malog Lošinja. Dužina obale je 112.7 km
Otok Lošinj raspolaže brojnom mrežom raznovrsnih šetnica, biciklističkih staza, laganih pješačkih do vrlo zahtjevnih planinarskih staza, označenih planinarskim markacijama, ukupne dužine 180 km, protežu se čitavim otokom.
Arhipelag Lošinja od vidikovca Umpljak
PRISTUP AUTOMOBILOM (do uvale Mrtvaška na Lošinju)
Sa lovranskog mula krenuli smo državnom cestom D66 (Rijeka – Pula) do trajektnog pristaništa Brestova i dalje trajektom do Porozine na otoku Cresu. Na putu prema Lošinju imamo dva zaustavljanja. Prvo zaustavljanje na Osoru i obilazak njegove povijesne i stare gradske jezgre. Drugo zaustavljanje na Nerezinama, radi opskrbe hranom i pićem.
Potom, vožnju nastavljamo do Malog Lošinja i dalje glavnom prometnicom do raskrižja - ravno cesta vodi za Veli Lošinj, tu treba skrenuti desno prema Čikatu i Sunčanoj uvali do prvog slijedećeg raskrižja i semafora, na kojem treba skrenuti lijevo prema trgovačkom centru i skladišnoj servisnoj zoni. Stotinjak metara naprijed na raskršću skrenuti lijevo na usku asfaltnu cestu koja vodi do kraja otoka do uvale Mrtvaška, gdje je naša ishodišna točka pohoda. Na putu prema uvali Mrtvaška zaustavljamo se na vidikovcu brda Umpljak (171 m), odakle je najljepši pogled na grad Mali Lošinj.
ISHODIŠTE POHODA ( s karakterističnim putnim točkama)
Uvala Mrtvaška (3 m), uvala Balvanida (1 m), uvala Krivica (2 m), brdo Sv. Ivan i istoimena kapelica (251 m) i parkiralište u Malom Lošinju (2 m). Dužina staze 16,2 km. Aktivno vrijeme hoda 4 h i 30 minuta. Vrijeme stajanja 1 h i 23 minute. Ukupno vrijeme 5 h i 53 minuta. Savladana je visinska razlika pri usponu i spustu 634 m, pri silasku 506 m. Visina polazišta 3 m, visina odredišta 2 m. Minimalna visina 1 m, Maksimalna 250 m.
Izvod iz analize gpx traga
Opis puta
PD Knezgrad Lovran organiziralo je izlet i planinarenje na otoku Lošinj 15. prosinca 2013. Na izlet se prijavilo 30 planinara i planinarki. Prijevoz je organiziran autobusom. Vodič izleta Arijana Ferlan.
Sa lovranskog mula krenuli smo u 6 h prema trajektnom pristaništu Brestova i dalje trajektom do Porozine na otoku Cresu. Na putu prema Lošinju imamo dva zaustavljanja. Prvo zaustavljanje na Osoru i obilazak njegove povijesne i stare gradske jezgre. U Osoru u ljetnom periodu kada je sve otvoreno može se pogledati: Gradski muzej – nekada gradska vijećnica iz 15. stoljeća (ostaci još iz starokršćanskog doba i prije), Muzej sakralne umjetnosti – sakralna zbirka smještena u Biskupskoj palači osnovana je 1997. godine s građom iz riznice osorske katedrale, Katedrala sagrađena 1463 - 1498. Godine, Zvonik katedrale – istočno od crkve – djelo krčkog majstora Jakova Galeta iz g. 1575 Gradske zidine, Crkvica sv. Gaudencija – gotička jednobrodna građevina iz 14. st., Osorski perivoj skulptura „Kiparstvo i glazba“ – niz brončanih kipova na temu glazbe.
Osorska idila u jutarnjim satima i ulazak ribarske brodice u luku
Drugo zaustavljanje na Nerezinama, radi opskrbe hranom i pićem. Potom, vožnju nastavljamo do Malog Lošinja i dalje glavnom prometnicom do raskrižja - ravno cesta vodi za Veli Lošinj, mi skrećemo desno prema Čikatu i Sunčanoj uvali do prvog slijedećeg raskrižja i semafora, na kojem skrećemo lijevo prema trgovačkom centru i skladišnoj servisnoj zoni. Stotinjak metara naprijed na raskršću skrećemo lijevo na usku asfaltnu cestu koja vodi do kraja otoka do uvale Mrtvaška, gdje je naša ishodišna točka pohoda. Na putu prema uvali Mrtvaška zaustavljamo se na vidikovcu brda Umpljak (n/v 171 m), odakle je najljepši pogled na grad Mali Lošinj, na njegov cijeli malološinjski zaljev, otok Susak, Srakane i Unije, te na Osorčicu i Punta Križu, kao i na velebni Velebit.
Od vidikovca Umpljak vožnju nastavljamo do uvale Mrtvaška, gdje dolazimo u 10 h i 45 minuta. Od ove uvale započinje naše planinarenje, bolje reći „obalarenje“ ili „lungomarenje“. Od svega toga ima ponešto. Put kojim ćemo proći je dio lošinjske transverzale ili dio Lošinjskog planinarskog puta -(LPP).
U uvali Mrtvaška - na poćetnoj točki pohoda
Iz uvale Mrtvaška krenuli smo u 10 h i 50 minuta. Staza je dobro označena markacijama i ugodna je za hodanje. Cijelo vrijeme prati obalu i njene što veće, što manje uvale, a sve to na prosječnoj nadmorskoj visini 2 m do zadnje uvale Krivica, gdje započinje uspon prema brdu Sv. Ivan i istoimenoj kapelici.
Na početku staze
Sa ovog dijela puta otvara se prekrasan pogled na otok Sv. Petar i Ilovik.
Otok Sv. Petar i Ilovik
Nakon 15 minuta hoda dolazimo do prve uvale Pećna sa lijepom pješčanom plažom.
Uvala Pećna
Nakon kraćeg zadržavanja u uvali nastavljamo dalje do slijedeće. Na tom putu još nekoliko fotki dobro raspoloženog društva.
Na stazi prema Vinkovoj uvali
Vinkova uvala
Grupna fotografija na Vinkovoj uvali
Na ovoj uvali se ne zadržavamo, već nastavljamo dalje prema slijedećoj većoj tj. uvali Plijeska. Na ovom dijelu staze susrećemo nekoliko dobro očuvanih bunkera i rovova iz II. Sv. rata. Nakon 20 minuta hoda od Vinkove uvale dolazimo do uvale Plijeska.
Uvala Plijeska
Na ovoj uvali postavljeno je spomen obilježje u obliku piramide na kojem piše – citiram „ Na ovom mjestu 24 i 25. rujna, 1943. godine u herojskom naletu borbe za slobodu borci 13 Primorsko – Goranske divizije i drugog Pomorsko – obalnog sektora mornarice izveli su prvi pomorski desant u NOB_u.
Spomen obilježje u čast prvog izvedenog desanta
Nakon kraćeg zadržavanja, nastavljamo put dalje prema uvali Balvanida, gdje dolazimo točno u 12 h. U ovoj uvali odlučili smo napraviti veću pauzu i marendati.
Vrijeme marende u uvali Balvanida
Uvala Balvanida
Na ovoj uvali moguće je kampirati, a ima i restoran koji nosi isto ime kao i uvala. Uvala je dobro zaštićena i pogodna je za sidrenje manjih brodica. Tu je i izgrađen manji mulić. Za odmor i marendu odvojili smo 30 minuta, a potom nastavljamo put dalje do naše zadnje uvale Krivice, od koje ćemo nastaviti uspon prema najvišem brdu Lošinja. Ovaj dio staze koji vodi do uvale Krivica, razlikuje se od dosadašnje – ne prolazi uz obalu, već se udaljava od nje i vodi nas kroz maslinike i gustu borovu šumu.
Na stazi kroz maslinike
Dolazak u uvalu Krivica
Uvala Krivica
Nakon 20 minutne pauze, uspon započinje u 13 h 15 minuta od uvale Krivica do vrha brda Sv. Ivan i istoimene kapelice na nadmorskoj visini 251 m. Dužina uspona je 1,5 km, a savladava se visinska razlika 250 m, za što nam je bilo potrebno 45 minuta hoda.
Na početku uspona
Početak uspona
Od mora staza se postupno uzdiže i vodi nas kroz visoke ograde ograđene suhozidom, gotovo do pred izlazak na asfaltnu cestu.
Kratki predah za osvježenje. Dan je vedar i topao - dovoljan za kratke rukave
Do kapelice Sv. Ivan dolazimo u 13 h i 50 minuta, tu susrećemo veliku grupu planinara. Po starom planinarskom dobrom običaju uvijek je lijepo sresti planinare i s njima proćakulati i razmijeniti mišljenja vezanih za pohode. Tako, doznajemo, da je PD Duga iz Rijeke organizirala izlet i planinarenje po Lošinju. Njihovom izletu pridružili su se članovi iz drugih društava: PD Opatija, Učka, Transverzalac, Elektroprimorje i Kamenjak, svi iz Rijeke - ukupno 54 planinara i planinarke. Voditelj izleta je Bolto Gabrešek, predsjednik PD Osorčica iz Lošinja, član HGSS stanica Rijeka, licencirani vodič, a pored toga aktivni planinar. Jedna zajednička fotografija sa našim članovima društva ispred kapelice Sv. Ivan.
Susret sa planinarima iz navedenih planinarskih društava
Na moju zamolbu - vratili su se do kapelice kako bi napravili zajedničku fotografiju
Zajednička fotka ispred kapelice Sv. Ivan
Nakon fotografiranja pozdravljamo se u nadi da ćemo se sresti još koji puta u planinama ili izvan njih. Na kraju još jedna fotka naše planinarskog društva.
Nismo svi na okupu – nedostaje još 10 članova
Kapelica Sv. Ivana sagrađena 1775. godine (251 m). Na kapelici je postavljena ruža smjerokaza
Pogled sa ovog vidikovca je veličanstven na Veliki Lošinj, na otoke Male i Velike Orjule, planinski masiv Velebita, u daljini se vide i otoci Rab i Pag, sa druge strane horizonta spaja se more i nebo…
Pogled na Veli Lošinj
Nakon razgleda sa vidikovca nastavljamo spust do Velog Lošinja i kroz njegovo središte prelazimo na drugu stranu otoka i po lungomare prema Malom Lošinju, gdje nas čeka mini autobus.
Veli Lošinj
Na ovoj strani otoka šetnice su betonirane i lijepo uređene gotovo sve do Malog Lošinja, osim jednog manjeg dijela. Na ovom dijelu puta prolazimo nekoliko uvala kao što su: uvala Jakovka i Baldarka.
Na obalnom šetalištu prema Malom Lošinju
Lungomare – Valeškura – u pozadini greben Velebita
U Mali Lošinj dolazimo u 15 h i 50 minuta.
Dolazak u Mali Lošinj, a potom nastavljamo vožnju prema doma. Na Osoru se zaustavljamo zbog mosta koji se otvara u 17 h za prolaz plovila.
Prolaz glisera kroz osorski kanal
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu i na topo karti, vertikalni profil staze, link - albuma fotografija.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze