Četvrtak, 05. Srpnja, 2012
OTOK CRES (čakavski Cris, talijan. Cherso, antičko-latinski: Crepsa) smješten na sjevernom dijelu Kvarnerskog zaljeva - najveći je jadranski otok s površinom od 405,78 km², drugi po dužini 65,5 km poslije Hvara. Najuži dio otoka širok je svega 2 km, a najširi 12 km. Za razliku od drugih otoka koji se pružaju sjeverozapad – jugoistok, otok Cres se pruža u smjeru sjever – jug. Obala otoka je razvedena i duga oko 247,7 km i obiluje mnogim uvalama i šljunkovitim plažama na svom zapadnom i južnom dijelu, dok su sjeverni i istočni dio ovjenčani strmim i surovim stijenama. Najviši vrhovi otoka su Gorice (648 m) i Sis (638 m). Cres karakteriziraju veliki kontrasti između sjevernog submediteranskog dijela s visokim i gustim šumama hrasta medunca, graba, brijesta i kestena i srednjeg i južnog mediteranskog dijela koji obiluje pašnjačkim goletima i gustom makijom.
TRAMUNTANA se nalazi na sjevernom dijelu otoka Cresa i obuhvaća 1/5 ukupne površine sjeverne strane otoka Cresa, sa svojim visokim i strmim obalama, od 200 do 300 m. To je kraj sa rijetkim naseljima i oskudnom vegetacijom i velikim kraškim pašnjacima, gdje danas slobodno pasu polu- divlje ovce. To je oaza jedne skoro nedirnute divlje prirode. Šumoviti dio Tramuntane nalazi se na sjeveroistoku otoka, čija površina obuhvaća cca 5 ha, koja predstavlja iznimno vrijednu prirodnu baštinu. Tramuntana je danas napuštena, vidljivi su ostaci napuštenih sela i pastirskih stanova. Prije 50 godina tu je obitavalo cca 1.200 žitelja, danas obitava cca pedesetak. Za vrijeme ljeta kada se vrate stanovnici koji su otišli trbuhom za kruhom i turisti koji dolaze na more, onda ovaj kraj izgleda kao prije.
PRISTUP AUTOMOBILOM (do trajektnog pristaništa Brestova)
Kolni pristup je vrlo jednostavan. Od Lovrana nastaviti vožnju državnom cestom D66 (Rijeka – Pula) do trajektnog pristaništa Brestova. Dužina puta 25 km. Automobile ili autobus ostaviti na parkingu trajektnog pristaništa. Dalje trajektom do Porozine, od kuda započinje planinarska staza koja vodi do rta Jablanac i druga varijanta do Belog.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Trajektno pristanište Brestova (3 m), selo Niska (297 m), Eko centar (127 m), Plaža na Belom (1 m). Povratak kružnom turom preko sela Rosuja – Rosulja (333 m) i dalje podno vrha Novograjca (375 m) do Porozine (3 m). Ukupna dužina staze 18,9 km. Aktivno vrijeme hoda 6 h i 35 min. Ukupno provedeno vrijeme 11 h i 03 min. Visinska razlika pri usponu 824 m, pri spustu 824 m. Minimalna visinska razlika 3 m, a maksimalna 414 m. Visinska razlika pri usponu 792 m, pri silasku 795m. Prosječan nagib 10%.
Opis puta
Po povratku sa izleta i planinarenja po Bosni i Crnoj Gori proteklo je 5 dana, dovoljno za odmor, već se planira neka nova tura. Sandru ističe vrijeme na kopnu, mora uskoro na brod, poslije Mudne doli i uspona na Hahlić želi još jednu laganu turu u bližoj okolici. Predloženo je nekoliko mogućnosti: Mitska staza Trebišća_ Perun, Brseč_Sisol, Vagabundova koliba_Viševica u Gorskom kotaru, Tramuntana na Cresu i Osorčica na Lošinju. Od svega ponuđenog odlučio se za Tramuntanu na Cresu. Ekipa u sastavu: Sandro Miljević, Dario Crnić, Zoran Šarin i Mirko Bjelan.
Dogovoreno je da se krene iz Ike 05.07. 2012 u praskozorje u 4 h i 50 minuta, kako bi stigli na Brestovu na prvi trajekt koji kreće u 5 h i 30 minuta. Došli smo na vrijeme, parkiramo auto, ulazimo na trajekt. Vožnja trajektom do Porozine traje pola sata.
Prva jutarnja kavica na trajektu
U 6 sati stupili smo na otok Cres na područje Tramuntane, i tu započinje naša avantura od Porozine do Belog i nazad
Za ovu stazu „Porozina - Beli“ može se reći da je lijepa i raznolika, vodi s jedne na drugu stranu otoka. Prolazi kroz šumu hrasta i kestena, kroz napuštena sela, pored lokvi s lijepim pogledima prema poluotoku Istri i Kvarnerskom zaljevu.
Izlaskom iz trajekta započinjemo naš pohod u 6 h i 10 min. Prolazimo kroz naselje Porozina, pri izlasku iz sela dolazimo do prvog križanja. Na drvenom stupu za rasvjetu postavljeni su smjerokazi – ravno: Rt Jablanac - staza br. 200 (3:00 h), Ivanje (1,30 h) i Beli staza - 201 (2,40 h), desno: Filozići staza br. 202 (1:00 h) i Dragozetići (1,40 h.) Na kraju sela gdje završava asfaltna cesta nastavljamo dalje lijepo građenom i dobro markiranom stazom koja vodi kroz niži šumski predjel. Nakon 20 minuta laganog hoda dolazimo do slijedećeg neoznačenog raskrižja: desno odvaja se staza za Beli, ravno za Ivanje i Rt Jablanac. Staza kroz šumu je ugodna i blago se uzdiže. Jutro je, nije prevruće ugodno za početak.
Na početku staze
Na početku staze
Nakon pola sata hoda dolazimo do malog kanjona ili korita koje dijeli dva veća brijega ili brda. Tu već počinje lagani uspon prema Jačevoj peći 196 m n/v.
Lagani uspon
Izlaskom iz gudure otvara se pogled na more i trajektno pristanište Brestova. Ovaj dio staze prekriven je sa smiljem. Nije dan za dobre fotografije - velika je sumaglica.
Pogled prema Učki i Brestovi - U nastavku puta nailazimo na čudne oblike osušenog hrasta.
Nesvakidašnji oblici suhog hrasta
Nesvakidašnji i neobični oblici suhog hrasta
Nakon 1 h i 30 minuta izašli smo na veliku zaravan ispod Poljane na nadmorskoj visini 343 m. Ovdje smo odlučili napraviti kraću pauzu, osvježiti se i odmoriti.
Tehnika gradnje suhozida
Kratka pauza za osvježenje i odmor
Odmoreni i osvježeni na putu prema napuštenom selu Rosuje ( Rosulje), staza vodi kroz gustu šumu hrastova.
U hrastovoj šumi.
Pola sata dalje dolazimo do napuštenog sela Rosuje, n/v 336 m.
Kod ove još dobro očuvane kuće zatekli smo stado ovaca. Malo dalje još nekoliko napuštenih kuća sela Rosuje.
Napušteno selo Rosuje.
U 8 h i 20 minuta izlazimo na makadamsku cestu. Lijevo vodi prema selu Ivanje, nije markirano. Mi smo krenuli desno prema Belom.
Na makadamskom putu.
Uz put rascvali čičak.
Nepresušno pojilo za životinje
40 minuta hoda po makadamu dolazimo do raskrižja putova, nije dobro markirano, trebalo bi postaviti natpise i brojeve staza. Krenuli smo desno prema Niskoj. Zoran je shvatio da nije to taj pravac i vraćamo se do prve plave markacije koja dalje vodi prema Belom. Na ovom mjestu napuštamo narančastu stazu br 10 ili (stazu Orhideja), te prelazimo na plavu stazu br. 9 ( staza masmalića), koja vodi za Beli.
Raskrižje putova.
Od ovog raskrižja čeka nas 7 km puta do Belog, tako, ispred Eko centra našli smo se u 9 h i 40 minuta. Dolazimo do mjesta od kuda se vidi gradić Beli.
Pogled prema naselju Beli
Beli je starovjekovni gradić izgrađen na brdašcu 130 m iznad mora na sjevernom dijelu otoka Cresa. Zbog svog položaja i strmine nad morem i bjeloglavog supa koji tu obitava nazivaju ga i Orlovim gnijezdom. Sa zapadne strane naselja nalazi se stari rimski most dužine 8 m, kao i nekoliko rimskih bunara. Stanovništvo se nekada bavilo poljoprivredom, ribarstvom i stočarstvom. Danas je Beli sve više turistički orijentirano mjesto za obiteljski i kamping turizam, s lijepom šljunkovitom plažom i dobro zaštićenom lučicom. Zaustavljamo se ispred Eko centra, razgledavamo i fotografiramo.
Ispred Eko centra
Ulazimo unutar dvorišta, i u malu trgovinu, gdje nas dočekuju ljubazne djevojke koje volontiraju. Svaki od nas je nešto kupio, ja sam za uspomenu kupio majicu sa oznakom Eko centra i Bjeloglavog supa i kartu sa eko stazama.
U trgovini
Napuštamo Eko centar, usput se zaustavljamo u gostioni „BELI“ u Belom, kako bi se osvježili hladnom pivom. Na ulazu nas dočekujuubazni domaćini i pomažu nam gdje da sjednemo.
Gostiona „Beli“
Dok smo ispijali pivice razmatrali smo mogućnost, da se spustimo da plaže i da se osvježimo i u moru.
Odluka je bila jednoglasna. Na plažu dolazimo u 10 h i 53 minute.
Ispred lučice i plaže
Dolazak na plažu
Na samoj plaži smještene su u nizu jedna do druge ribarske kućice, danas lijepo uređene i služe za male ugostiteljske objekte i druge namjene. Odlažemo naše ruksake, presvlačimo se i ravno u more za osvježenjem. No, more je toliko toplo da se zapravo ne možeš ni osvježiti, ali nam olakšava teret hodanja. Tek nakon dužeg zadržavanja u moru osjetili smo osvježenje i olakšanje. Ovaj odmor na plaži iskoristili smo i za ručak.
Presvlačenje u kupaće gaćice
Hlađenje u moru, u pozadini se vidi otok Krk
Vrijeme ručka pod rascvjetanim oleanderom
Na kraju plaže u kafiću
Napuštamo plažu i kafić u 12 h i 40 minuta, tu od nule nadmorske visine počinje uspon po najjačem suncu po betonskoj cesti. Ne znamo dali više grije sunce odozgo ili sama cesta odozdo, mladi smo mi, možemo to izdržati. Dolazimo do Eko centra i tu u hladovini pravimo malu stanku. Dok smo odmarali Zoran predlaže da se od ovog centra uključimo na crnu stazu br. 9 koja vodi kroz kanjon. Prihvatili smo ideju, krenuli i spustili se u kanjon. Kad je Zoran pokazao kuda se mora penjati, brzo se odustalo od te ideje. Na mjestu gdje smo trebali započeti penjanje po stijenama tu je nekoliko Rimskih bunara.
Rimski bunar
Ovo je neosigurana stijena po kojoj se moramo pentrati, kako Zoran kaže sve je tako do izlaska iz kanjona. Vraćamo se na lakšu plavu stazu br. 9. I ova staza na početku je zahtjevna, neprekidno se uspinje, što dodatno otežava pohod zbog velike vrućine.
Hodamo usporeno i zastajkujemo. U jednom trenutku Sandro razmišlja na glas i kaže da nitko nije lud kao mi, da u ovo doba po najvećoj vrućini 32 do 34 stupnja C. planinari na otoku Cresu. Tek što je to izustio, pojavila se jedna češka mlada obitelj. Muž i žena sa troje male djece, a najmanje dijete u naprtnjači na leđima majke ima najviše 2 godine. Kad je to vidio nije mogao vjerovati, da ima i luđih od nas.
Majka i dijete u naprtnjači na leđima
Nakon 2 h hoda izlazimo na ravni dio puta, slijedimo markacije i dolazimo do raskrižja gdje trebamo skrenuti za Nisku.
Putokaz za Nisku
Tu smo odlučili napraviti manju pauzu, odmoriti se i osvježit.
Vrijema odmora
Ovaj dio staze je vrlo ugodan hodamo po gustoj visokoj šumi i u napušteno selo NISKA stižemo U 14 h i 55 minuta. Nekada lijepo selo a sada zapušteno i napušteno.
Ulazak u selo Niska
Selo Niska
Tu napuštamo plavu stazu koja dalje vodi prema Belom, samo drugim putem, tako da ta staza pravi osmicu. Mi skrećemo lijevo na narančastu stazu br. 10 koja vodi preko prijevoja Velog i Malog vrha do Porozine. Od Niske malo se uspinjemo, poslije toga postaje sve lakše. U pravcu prema odredištu nailazimo na zanimljiv prizor.
Ovca se skrila u hlad. Komentar je pao da je blago pametnije od nas
Ovaj dio staze prema Porozini nije težak manje_više hoda se po ravnom ili je blagi spust. I na ovom dijelu puta nailazimo na ne svakidašnje prizore.
Stablo raste iz sredine osušenog hrasta
Suhi hrast
Gledamo na uru 16 h i 40 minuta, nastojimo požuriti kako bi stigli na trajekt u 17 h.
Pustili smo korak brže, kako bi stigli na trajekt u 17 h
Na Porozinu stižemo u 16 h i 50 minuta, trajekt je krenuo zakasnili smo 10 minuta. Slijedeći trajekt je u 19 h. Prestaje nam 2 h slobodna vremena. Prvo odlazimo da se odmorimo i osvježimo pivom, a potom kupanje.
Vrijeme počinka
Kupanje na Porozini
U 19 h ulazimo na trajekt i vožnjom pola sata dolazimo do Brestove.
U trajektnoj luci Porozina
Pogled na Porozinu sa trajekta
Dolaskom na Brestovu sjedamo u auto i pravac Sveta Jelena u restoran Slamnjaki.
Vrijeme večere
Konačno, naša avantura završava u 22 h u Iki na jednoj putnoj za rastanak. U nastavku slijedi: gpx tragovi na topo karti, Google Earthu, vertikalni profil staze te link - album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
GPS tragovi na topo karti
Gpx tragovi na Google Earthu pohoda na Tramuntanu
Vertikalni profil staze Tramuntane
3D - profil staze