Nedjelja, 09. kolovoza 2020.
Pd Knezgrad 09.08.2020. - organiziralo jednodnevni planinarski izlet u Gorski Kotar. Cilj izleta je od Tršća - zaselka Frbežari popeti se na vrh Rudnik i na Sokolske stijene.
Rudnik i Sokolske stijene se nalaze u šumovitom sjevernom dijelu Gorskog kotara, dio su Čabarsko – Prezidskog i Gerovskog kraja, sjeverno od Risnjaka i Delnica, a glavno ishodište za izlet je Tršće s planinarskom kućom u zaselku Frbežarima odakle su najzanimljiviji usponi na Rudnik i Sokolske stijene.
Tršće je središnje mjesto Općine Čabar. Leži na prostranoj visoravni na prosječnoj nadmorskoj visini 830 m. Poznato je po drvoprerađivačkoj djelatnosti (manje pilane, stolarske radnje) i turizmu (skijanje i skijaško trčanje, teniski tereni, sportski tereni za nogomet, rukomet, košarku, atletiku, boćanje i kuglanje, lov i ribolov, planinarske i biciklističke staze). Najstariji zapis o Tršću zabilježen je na crkvenom zvonu 1659. godine, kada je razvoj tog mjesta započeo s početkom iskorištavanja željezne rude.
Vrh Rudnik s nadmorskom visinom (1052 m) je izrazito šumovito brdo koje se izdiže iznad Tršća. Unatoč svom imenu Rudnik,na planini nikad nije bilo minerala, niti ruda. Na istočnoj padini Rudnika tvrtka Hrvatskih šuma sagradila je dvije skijaške staze i žičare, a u dnu je restoran Brvnara. Sam vrh je ravna travnata livada iznad skijaških staza. Vrh je označen čeličnim tuljcem u kojem se nalazi žig i pločom postavljenoj na stablu udaljenom 20 m. Kako je vrh travnat - pogled je ometan visokom šumom, jedino se lijepo vidi Slovenski Snežnik te prilikom uspona sa skijaške staze lijepo se vidi Tršće.
Sokolske stijene su manji izduženi kameniti greben koji se pruža u smjeru sjever-jug, u dužini 1,3 km s istoimenim vrhom s nadmorskom visinom (961 m). Stjenoviti greben izdiže se okomito iznad osamljenog zaselka Sokoli. S vrha se pružaju prekrasni vidici na Svetu goru, Špičasti i Skadarski vrh.
Vrh Rudnik (1052 m)
PRISTUP AUTOMOBILOM (do Tršća zaselka Frbežari)
Do Tršća se može doći iz smjera Delnica ili Gornjeg Jelenja. Oba pravca spajaju se u Crnom Lugu. Kako mi dolazimo iz Lovrana za pristup Tršću odabrali smo put preko Gornjeg Jelenja, od kojeg nastavljamo starom cestom Mrzle Vodice-Crni Lug-Gerovo-Tršće-Frberžari-Pl. Kuća Frberžari- PDKamenjak. Dužina puta 90 km. Vrijeme vožnje 1 h i 45 minuta.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Planinarska kuća Frbežari (825 m), vrh Rudnik (1052 m), Sokolske stijene (961 m), povratak kružno do Planinarske kuće Frbežari (825 m). Ukupna dužina puta 7,6 km. Vrijeme gpx traga 2h i 47 minuta. Minimalna visina 769 m, maksimalna 1.056 m. Visinska razlika pri usponu 546 m, pri silasku 540 m. Visina polazišta 825 m. Visina odredišta (1052 m). Prosječan nagib 16%.
Izvod iz analize gpx traga
Opis puta
Za ovaj planinarski izlet početna i završna točka je Planinarska kuća Frbežari (825 m) koja se nalazi u zaselku Frbežari, 500 m zapadno od središta Tršća, a kojim upravlja Planinarsko društvo “Kamenjak” iz Rijeke. Tu nas je dočekao ljubazni domaćin – domar Vlatko Matić (091/51-46-158). Za dobrodošlicu počastio nas je domaćom rakijom i pokazao lijepo opremljeni i uređeni dom. Naime, to je drvena planinarska kuća s blagovaonicom, dvije kupaonice, 4 WC-a, 3 sobe s 26 kreveta i 20 kreveta u prostranom potkrovlju. Ispred kuće nalazi se veliko parkiralište.
Naša Jadranka u nježnom zagrljaju s domaćinom Vlatkom Marićem
Pohod započinjemo u 10 h i 10 minuta asfaltnom cestom. Nakon prijeđenih 160 m dolazimo do raskrižja planinarskih putova, na kojemu nastavljamo desno za vrh Rudnik (45 min), lijevo staza vodi prema zaselku Sokoli i Sokolskim stijenama (1 h i 35 min). Nastavljamo dalje do Brvnare, gdje napuštamo asfaltnu cestu i ulazimo na planinarsku stazu, koja dalje vodi lijevom stranom skijaške staze kojom se dolazi do pod sami vrh Rudnika s nadmorskom visinom (1052 m). Kao što je u prethodnom u uvodu rečeno - kako je vrh travnat - pogled je ometan visokom šumom, jedino se lijepo vidi Slovenski Snežnik te prilikom uspona sa skijaške staze lijepo se visi Tršće.
Raskrižje putova
Dok hodam po asfaltnoj cesti prema Brvnaru u podnožju skijaške staze, od kuda započinje uspon prema vrhu Rudnik, uz susretljive pozdrave domaćina ovog mjesta, Jadranka izrazi želju da vori traktor. Ljubazni domaćin izlazi joj u susret i dozvoljave da Jadranka sjedne za volan traktora i da skrati put do Brvnare.
Bistro Brvnara u podnožju skijaške staze
Na početku uspona po skijaškoj stazi
Dobro ugažena i vidljiva staza (bez markacija), nije problem za snalaženje i orijentaciju
Pogled unazad sa skijaške staze na sela Crni Lazi i Ravnice
Nešto oštriji uspon pri vrhu skijaške staze
Dolazak na vrh Rudnik (1052 m) - Zajednička fotografija – Platforma Bike Park Tršće.
Vrh je travnata glavica označena s čeličnim tuljcem, biciklističkom platformom te 20 metara dalje prema zapadu pločom pričvršćenom na stablu bukve s nazivom imena vrha i visinom. Rubni dio livade obrastao je crnogoričnom šumom te nema vidika s vrha. Na rubu livade sa zapadne strane udaljenom 40-ak metara od kontrolne točke na blagoj padini neometan je vidik prema slovenskom Snežniku. Po jednoj od skijaških staza izgrađena je 2017 godine, prva hrvatska Downhill i Enduro staza - Bike Park Tršće.
Na bukvi na limenoj tabli - vrh je označen nazivom imena i visinom
Tu smo napravili dužu pauzu za odmor i marendu, a nakon toga nastavljamo prema Sokolskim stijenama. Prelaskom preko vršnog dijela livade staza ulazi u visoku mješovitu šumu jele i bukve, nastavlja blagim spustom po šumskoj stazi, koja nas ubrzo dovodi do raskrižja planinarskih putova:
lijevo Frbežari, mi nastavljamo ravno za Sokolske stijene. Staza dalje nastavlja po šumskoj vlaki, a nakon prijeđenih 2 km, napuštamo šumsku vlaku i slijedimo planinarsku stazu koja nastavlja po grebenu zvanom „Sokolske stijene“ u dužini 1,3 km do istoimenog vrha Sokolske stijene koji se nalazi na 961 m nadmorske visine. Na prvoj trećini grebena nalazi se vidikovac, koji se ne smije zaobići, jer se s njega pružaju prekrasni panoramski vidici na obližnja naselja.
Na početku staze prema Sokolskim stijenama
Na raskrižju putova, od kuda dalje nastavljamo šumskom vlakom
Slijedimo šumsku vlaku do smjerokaza, koji nas upućuje na grebensku stazu
Smjerokaz za Sokolske stijene. Tu napuštamo šumsku vlaku i nastavljamo grebenom do samog vrha Sokolskih stijena.
Pogled s vidikovca na Frbežare
Uz visoke kamene blokove prema vrhu
Vrh Sokolske stijene (961 m)
Vrh je označen manjom kamenom grotom na kojoj je postavljena mramorna ploča- spomen obilježje iz 2. Sv. rata. Podno stijene nalazi se čelični tuljac s upisnom knjigom. Na manjoj stijeni ugrađen je žig.
S vrha se pružaju prekrasni vidici na Svetu goru, Špičasti i Skadarski vrh, na obližnji zaselak Sokoli…
Pogled prema Sv. Gori i graničnim vrhovima Slovenije
Mali zaselak Sokoli
Zajednička fotografija na vrhu Sokolske stijene
Od vrha Sokolskih stijena vraćamo se kroz kamenjar do raskrižja putova, na kojemu skrećemo lijevo na stazu koja se strmo spušta po serpentinama i vodi kroz mješovitu gustu šumu bukve i jele. Na ovom dijelu staze nema nikakvih vidika. Tek na jednom dijelu staze vide se strme litice Sokolskih stijena i na njima natpis „Tito“. Pri kraju silaska put nakratko vodi šumskom vlakom, kojom se izlazi na asfaltnu cestu iznad zaselka Sokoli.
Od ove točke nastavljamo asfaltnom cestom preko zaselka Sela do planinarskog doma Frbežari, gdje i završava ova kružna tura planinarenja.
Pri silasku s vrha kroz kamenjar do raskrižja planinarskih putova
Zanimljiv pogled sa staze između litica na zaselak Sokoli
Pogled sa staze ne vertikalne stijene grebena Sokolskih stijena
Izlazak iz šumske vlake na asfaltnu cestu, po kojoj dalje nastavljamo do planinarskog doma Frbežari
Smjerokaz na ulasku u zaselak Selo
Dolazak u planinarski dom Frbežari
3D – profil staze