Nedjelja, 23. studenog 2014.
PD Učka iz Rijeke organiziralo je jednodnevni izlet i planinarenje na otoku Krku 23. studenog, 2014 godine. Na izlet se prijavilo 58 planinara i planinarki. Pored Društva organizatora (sa najviše članova), na izletu i planinarenju sudjelovala su još 3 planinarska društva: PD Elektroprimorje iz Rijeke, PD Obzova iz Krka, te PD Knezgrad iz Lovrana. Organizator i voditelj izleta je Matija Perić. Prijevoz je organiziran autobusom i jednim osobnim automobilom. Podijeljeni smo u 3 grupe: Grupa „A“, „B“ i „C“: Grupa „A“(29 članova) započinje uspon od prijevoja Treskavac, preko Velog vrha, Brestovice, Obzove, Zmine, Velog Hlama i spust u Staru Bašku. Grupa „B“ (16 članova) od Punta – Svjetionik do Stare Baške i grupa „C“ (13 članova) obilazak franjevačkog samostana na otoku Košljun.
Otok Krk (400 km²) smješten je na sjevernom djelu jadranskog mora u Kvarnerskom zaljevu nedaleko od Rijeke, sa kopnom je povezan Krčkim mostom. U središnjem i zapadnom dijelu otoka prevladavaju šume, te uzgojene kulture mediteranskog voća i povrća, vinograda i maslinika. Sjeverni i južni dio otoka čini kamenjar i pašnjaci.
Brdovita ali pitoma unutrašnjost ispresijecana je brojnim stazama pogodnim za šetnje, planinarenje i biciklističke ture. Na otoku Krku je uređeno i obilježeno 300 kilometara pješačkih i biciklističkih staza.
Zahvaljujući Turističkoj zajednici otoka Krka, koja je u suradnji s turističkim zajednicama svih lokalnih samouprava na otoku realizirala je projekt 2010 godine pod nazivom "Pješačke staze otoka Krka" u sklopu kojeg su prvi puta povezane i označene pješačke staze na cijelom otoku. Cilj tog projekta je proširenje i poboljšanje turističke ponude te produljenje sezone na otoku. U sklopu projekta izrađene su karte pješačkih staza, objašnjenja i njihov opis, te fotografije atraktivnih lokacija, što će turistima uz vidikovce omogućiti upoznavanje prirode otoka Krka.
Pješačke staze podijeljene su u tri kategorije: šetnice, pješačke lagane i planinarske teže staze. Šetnice su obalne staze (prate obalu otoka i namijenjene su najširem krugu šetača), lagane (presijecaju unutrašnjost otoka), te teže i zahtjevnije (uključuju strmije dijelove i namijenjene su više planinarima). Iako je staza mnogo i sve su zanimljive, spomenimo Krčku obilaznicu kao „stazu svih staza“ koja povezuje sve označene pješačke staze. Povezane u cjelinu, one vode iz jednog otočnog mjesta u drugo, te tako omogućuju zanimljivo istraživanje Krka pješice. Većinu pješačkih staza na otoku Krku moguće je koristiti i kao biciklističke. Koju god kategoriju staza pripadate zajamčeno je upoznavanje novih krajeva, lijepe prirode i kulturnih znamenitosti, te vrhunski užitak.
Otok krk – vrhovi: Veli vrh, Brestovice, Obzova, Zmina i Veli Hlam
PRISTUP AUTOMOBILOM (do prijevoja Treskavac otoku Krku)
Pristup automobilom je vrlo jednostavan. Iz Ike preko Rijeke na Krčki most. Nakon prelaska Krčkog mosta nastaviti lokalnom cestom 102 u pravcu Punat – Baška. Od Punta, cesta se uspinje do najvišeg prijevoja na Krku „Treskavac (300 m), od kuda je i početna točka ovog uspona na Obzovu. Dužina puta 80 km. Vrijeme vožnje 1 h i 35 minuta.
ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Cestovni prijevoj Treskavac (315 m), Veli Vrh (541 m), Brestovica (555 m), Vrh Obzova (569 m), Vrh Zmina (537 m), Veli Hlam (482 m), te spust u Staru Bašku do kampa Škrila (46 m). Dužina staze 13,1 km. Visinska razlika pri usponu 675 m, pri spustu 872 m. Vrijeme gpx traga 4 h i 21 minuta. Minimalna visina 21, a maksimalna 572 m. Visina odredišta 569 m. Prosječan nagib 14%.
Obzova (n/v 569 m) najviši vrh na otoku Krku - po visini šesti vrh hrvatskog otočja. Obzova je dio zapadnog masiva Krka, nalazi se na jugoistoku otoka i dijeli Bašćansku dolinu od Puntarske drage.
Uspon na Obzovu moguće je dosegnuti s nekoliko odredišta: iz Baške, Stare Baške, Punta, te sa prijevoja Treskavac (ili Malmašute). Sa bilo kojeg odredišta krenete, staze su dobro markirane i svaka je na svoj način zanimljiva, i svaka od njih skriva posebne čari i otkriva njihovu ljepotu. Najlakša staza uspona na Obzovu je ona koja vodi od prijevoja Treskavac (ili Malmašute) najviše točke na cestovnom pravcu Krk – Baška s nadmorskom visinom 315 m. Obzova je zaobljeni vrh - humak na velikoj kraškoj zaravni, koju je pod vremenskim utjecajem tisućljetna bura i kiša oblikovala i ogolila, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika prošaran travom i niskim raslinjem, uz nekoliko manjih travnatih zaravni okružene suhozidom.
Sa prijevoja Treskavac krenuli smo u 8 h i 50 minuta. Na proširenju pored rampe postavljene su info ploče i smjerokazi s natpisom odredišta i potrebnim vremenom hoda. Ovo je najzanimljiviji i najatraktivniji pristup Obzovi i spust do Baške ili Stare Baške, obzirom, da je trasa isplanirana tako - kako bi se vidio najljepši krajolik otoka oko Obzove. Staza najprije vodi kroz borovu šumu - slijedi asfaltnu cestu u dužini 1,5 km. Nakon toga skreće desno i nastavlja po oštrom kamenjaru prošaranom travom, te nas dovodi do raskrižja „Žičevo“. Polu desno staza vodi za Veli Vrh 0,30 min., desno za Prgon 1 h i 40 min. Od ovog križanja desetak minuta laganog hoda dolazimo do slijedećeg raskrižja označenog kao „Kaljužina“. Desno, odvaja se staza za Veli Vrh i Obzovu, lijevo za Velu Lokvu, Obzovu i Bašćansku Dragu. Cijelo vrijeme puta pred nama je vidljiv Veli Vrh. Od ovog raskrižja staza se strmije uspinje po oštroj kamenoj goleti i niskom mediteranskom raslinju sve do vrha – Veli Vrh (n/v 541 m), gdje dolazimo u 9 h i 50 minuta.
Smjerokazi na početku staze
Na početku staze
Napušta se asfaltna cesta i borova šuma – staza dalje vodi kroz oštri kamenjar, prošaran travom i niskim mediteranskim raslinjem
Raskrižje „Žičevo“. Ravno Veli Vrh i desno Prgon
Pogled sa raskrižja Žičevo na Veli Vrh
Na stazi prema Velom Vrhu po ugodnom travnatom terenu
Pogled na Veli Vrh na kojem je postavljen geodetski stup
Pogled u nazad prema Velebitu
Pogled sa Velog Vrha na grad Krk i otok Košljun
Zajednička fotka na Velom Vrhu (n/v 541 m)
Sam Veli Vrh označen je gomilom kamenja u obliku piramide na kojemu je postavljen geodetski stup, kao stalna točka geodetske osnove 541 m. Nakon kraće pauze nastavljamo put prema slijedećem vrhu Brestovica (n/v 555 m). Spuštamo se okvirno desetak minuta do raskrižja „Na Hramčići“, gdje se nalazi istoimena lokva. Lijevo, se odvaja staza za Velu lokvu, desno za Pod Brestovicu, ravno za vrh Brestovica. Sam vrh Brestovica nije posebno zanimljiv i upečatljiv, prolazimo preko njega budući je na putu prema Obzovi. Stoga, ne gubeći vrijeme nastavljamo put slijedeći markacije prema vrhu Obzova. Nakon pet minuta spusta sa Brestovice dolazimo do još jedne lokve i raskrižja zvanog „Lokvić“. Gledano iz pravca dolaska: lijevo se odvaja staza koja vodi za Plakaru i Bašćansku Dragu, desno za Malu Brestovicu, te ravno za Obzovu. Od ovog raskrižja (20 min.) staza se strmije uspinje prema vrhu Obzova prolazeći pored i preko suhozida (gromača). Na vrh Obzove (n/v 569 m) stižemo u 11 h.
Dolazak na lokvu „Na Hramčici“
Lokva – pojilište na „Na Hramčici“ smješteno između Velog Vrha i Vrha Brestovica
Pogled u nazad prema Lokvi i Velom Vrhu
Vrh Obzova (569 m)
Ovaj vrh, kao i ostali vrhovi oko Obzove označeni su gomilom kamenja u obliku piramide. U podnožju kamene piramide postavljena je mramorna ploča na kojoj je ispisan naziv vrha sa nadmorskom visinom. Na istoj ploči ugrađen je i žig. Sa vrha pruža se lijep pogled na sve strane. Lijepo se vidi najveći dio otoka Krka, Riječki zaljev i Učka, otoci Cres i Lošinj i njihovi najviši vrhovi (Sis i Televrin). Također se lijepo vidi Velebit i naselja ispod njega.
Pogled na suhozid (gromače), Novi Vinodolski i Velebit
Pogled na grad Krk
Na vrhu Obzove
Pogled prema istoku – na kopno, more i otoke
Pauzu od 30 minuta iskoristili smo za odmor i marendu. Nakon toga nastavljamo put prema slijedećem vrhu – Zmina (n/v 537 m), za što nam je bilo potrebno 20 minuta. Sa vrha Zmina pogled puca na zelenu i plodnu Bašćansku dolinu koju obrubljuju dvije krševite i gole vapnenačke zaravni što se uzdižu do visine od 350 do 500 metara nad morem. Sa jugozapadne visoravni, kao zaobljenje glavice, izdižu se najviši vrhovi otoka: Obzova (569 m), Brestovica (555 m), Veli vrh (541 m), Zmina (537 m), te Veli Hlam ( 482 m). Sjeveroistočna je visoravan prema Velebitskom kanalu nešto niža i ravnija s najvišim vrhovima Trike (475 m), Diviska (471 m) i Kozlja (463 m).
Na spustu s Obzove prema vrhu Zmina
Na spustu s Obzove prema vrhu Zmina
Na spustu s Obzove prema vrhu Zmina
Pogled na Bašćansku dolinu s vrha Zmine
Pogled na Bašku i masiv Velebita
U 12 sati napuštamo vrh Zmina i nastavljamo još 1 h i 10 minuta hoda po težem i zahtjevnijem kamenitom putu preko grebena, koji svojom trasom pruža pravi doživljaj prolazeći netaknutom prirodom sve do vrha Veli Hlam. Na putu prije vrha Veli Hlam je lokva „Lipica“, nešto više iznad nje je istoimeno raskrižje putova. Gledano iz pravca dolaska: desno odvaja se put za Spuhotinu i Staru Bašku – (kratica u koliko se želi izbjeći vrh Veli Hlam), lijevo Bašku, a ravno za Veli Hlam. Na cijeloj dužini puta susrećemo interesantne suhozide (gromače) i slikovite lokve – pojilišta za stoku. Značajno je napomenuti jednu zanimljivost i Posebnost krčkog krajolika a to su terasasti suhozidi (gromače) i pastirski mrgari sačuvani na krševitim zaravnima iznad Bašćanske doline. Gromače su prastara građevinska tehnika suhozida, tj. gradnja - slaganje kamena bez ikakvog vezivnog materijala, još uvijek očuvana u pučkoj tradicijskoj arhitekturi otoka Krka. Njen najdojmljiviji - jedinstveni i najrjeđi primjer su „Mrgari“.
Mrgari su više prostorne građevine u obliku cvijeta - rožice. Služe za prikupljanje i razvrstavanje ovaca. Pastiri ih par puta godišnje utjeruju kroz središnji prostor koji se naziva "sala" nakon toga se odvajaju u "mrgare" -svaki vlasnik ima svoj. Tamo ih obilježavaju, strižu vunu, pregledavaju i slično, a nakon toga opet ih ispuštaju kroz salu na zajedničke pašnjake. Ti ogromni suhozidni cvjetovi, desecima metara u promjeru, ukrašavaju općinska pasišta (komunade) svega triju mjesta (Baška, Jurandvor i Batomalj) na najjužnijem dijelu otoka Krka, u kojima se još zadržao tradicijski običaj kolektivnog čuvanja i spravljanja ovaca. Na Krku ima deset mrgara, od čega su tri napuštena, a sedam se još koriste, dok ih na susjednom nenastanjenom otoku Prviću ima još pet. Najveći od njih mogu primiti i do 1500 ovaca.
Na ravnom i udobnom dijelu staze
Suhozid – (gromača)
Lokva Lipica
Lijepi primjer gradnje Mrgara
Matija i Darko na vrhu Veli Hlam (n/v 482 m)
Od vrha Veli Hlam preko Spuhotina i Jasenova po vrlo lijepom i ugodnom putu umjerenim spustom dolazimo za 40 minuta do Stupina. Odavde se lijepo građena staza strmoglavo spušta kroz kanjon Stare Baške ispod vrha i vidikovca Stupno Čelo (251 m) sve do naselja i lokalne ceste koja povezuje Staru Bašku i Punat. Nastavak puta po asfaltnoj cesti prema kampu Škrila, gdje nas čeka autobus i gdje završava naša današnja avantura.
Smjerokaz na vrhi Veli Hlam
Na stazi prema lokvi i raskrižju „Spuhotina“
Na stazi pri spustu prema raskrižju „Jasenova“
Pogled na kanjon od Stupina
Na ravnom i lijepo uređenom dijelu staze
U kanjonu po oblutcima
Silazak na cestu, gdje započinje uspon na Veli Hlam i Obzovu. Nastavak puta dalje cestom do kampa Škrila, gdje nas čeka autobus i ostala ekipa
Pogled na Staru Bašku
Po starom planinarskom običaju, poslije svakog uspješno završenog planinarenja kao nagrada – slijedi dobra večera, a nakon večere pala je i pjesma. U nastavku slijedi Gpx tragovi na Google earthu i na topo karti, vertikalni profil staze, link - albuma fotografija.
Gpx tragovi na Google earthu
Ucrtana staza na topografskoj karti
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D - profil staze