PERUN
Petak, 08. travnja 2011.
Sandro, Mladen i ja planiramo pohod na Osorčicu i na Samarske i Bijele stijene 10 dana prije ovog izleta. Nažalost, došlo je do ne predviđenih događanja. Sandro, dobiva poziv da mora na brod, mjesec dana prije nego što je planirao. Došlo je do promjene plana pohoda. Mladen i ja smo odlučili da u našoj neposrednoj blizini na Učki posjetiti: Mitsko-povijesnu i poučnu stazu „TREBIŠĆA_PERUN“. Dogovor je pao da se krene 08. travnja 2011. Istog dana okupljamo se u „cafe baru kod Marije“ u Iki u 8 h na kavi. Pozivamo Sandra da nam se pridruži barem na kavi, što je i učinio. To je bila ujedno i prilika da se sa njim pozdravimo, buduću, da on putuje već slijedeći dan.
Karakteristike staze::
Start pohoda: M. Draga - Naselje Sv. Petar (53 m)
Zahtjevnost staze: Staza nije zahtjevna - turistička staza
Najviši vrh: Perun (881 m)
Dužina staze: 13,2 km
Vrijeme hoda: 4 sata
Vrijeme stajanja (marenda i ručak) 2 h i 30 minuta
Ukupno vrijeme hoda sa pauzama 6 h i 30 minuta
Visinska razlika: 828 m
Dolazimo u Mošćeničku Dragu vozimo kroz naselje Sv. Petar i na samom izlasku iz naselja parkiramo auto i pohod započinjemo u 9 h i 5 minuta (53 m).
Ishodište pohoda – naselje Sv. Petar
MITSKO_POVIJESNA STAZA TREBIŠĆA_PERUN nalazi se iznad Mošćeničke Drage uvučena u duboki kanjon Potoške vode. Kroz 13 poučnih tabela s bogatim tekstualnim i likovnim sadržajima i uz 15 monumentalnih kamenih ploča sa stihovima iz slavenskog folklora staza nas upoznaje s time tko su zapravo Slaveni, što danas znamo o tome odakle su i zašto su došli na ovo područje, te kakva su bila vjerovanja prema kojima su krojili život svoje zajednice. Isto tako, osim povijesno-mitološke dimenzije, ona nas upoznaje sa tradicionalnim životom ovog kraja i kako su ljudi nekada teško živjeli. Laganim hodom po šumskoj cesti, prolazimo kroz gotovo netaknutu prirodu i dolazimo do prvog zaseoka Potoki. Tu nailazimo na prvu od 13 edukacijskih tabli.
Ulazak u selo Potoki
U nastavku put dalje nastavlja planinarskom stazom, koja nas ubrzo dovodi do Trebišća u 9 h i 58 minuta. U zaselku Trebišća, što na slavenskom sugerira da je u davna vremena bilo mjesto žrtvovanja, tu se može uživati u posebnoj nesvakidašnjoj atmosferi.
Zaselak se smjestio duboko u klancu mošćeničkog potoka, na mjestu gdje i po nekoliko mjeseci tijekom zime sunce nikad ne dopire. Je li, prema slavenskim vjerovanjima, to bio prostor Velesa, slavenskog boga mraka, zemlje, plodnosti i stoke, i zbog toga je najvećem vrhu iznad dano ime Perun, što je bio slavenski bog nebesa i gromova? Doznat ćete više u ovoj šetnji i o Jarilu, Perunovu sinu, koji je donosio proljeće i novi život. Na mjestu Trebišća, zadržavamo se nešto više vremena, razgledavamo mjesto. Nekoliko fotografija s ovog mitskog mjesta:
Slikovito selo Trebišća koje je nekad imalo mlinice na Draškom potoku
Raskrižje putova
Zarasle i zapuštene kuće
Na Draškom potoku
Po prekrasno uređenoj i dobro markiranoj stazi put nastavljamo, dalje u smjeru odredišta – vrhu Perun. Nakon jedan sat hoda izlazimo na visoravan, napušteno ljetno selište Potrebišća smješteno je u udolini ispod glavnog hrpta Učke i samog vrha Perun na nadmorskoj visini 700 m. Uz spomeničku važnost za kulturu života na ovom prostoru, ovaj slikoviti lokalitet je nedavnim otvaranjem Mitsko-povijesne staze Trebišća-Perun dobio i turistički značaj kao jedan od njenih punktova.
U suradnji udruge Dragodid i općine Mošćenička Draga pokrenuta je organizacija ljetne studentske radionice “Petrebišća 2010“ kroz koju bi se, praktičnim radom na obnovi selišta, znanja o tradicijskim graditeljskim tehnikama prenijela na novu generaciju mladih profesionalaca.
Studenti arhitekture, etnologije i krajobrazne arhitekture u periodu od 24.7. do 1.8. 2010. obnavljali su selo Potrebišća ispod Učke. Namjera je obnovljene objekte i uređene površine pretvoriti u nove sadržaje. Na suhozidnoj radnoj akciji u trajanju tjedan dana sudjeluje dvadesetak studenata Sveučilišta u Zagrebu. Radionica je bila popraćena gostovanjima istaknutih teoretičara i praktičara zaštite ruralne kulturne baštine. Studenti su sudjelovali u praktičnim zadacima kao što su obnova krova na kamenoj kući, budućem planinarskom skloništu za posjetitelje Parka prirode Učka ,te land art zadatku - gradnji suhozidne zmije kao dijela mitsko-povijesne staze pod mentorstvom kipara Ljube De Karina.
Na putu prema Petrebišćima
Obnovljeni krov kamenim pločama - Petrebišća
Ostaci napuštenog sela Petrebišća
Lokva na Petrebišćima, služi kao pojilište za životinje
U razgledavanju i fotografiranju na Petrebišću se zadržavamo nekih 15 minuta, zatim smo odlučili da marendamo.
Vrijeme marende
U 11 h 35 minuta napuštamo Petrebišće i krećemo u pravcu Peruna. Tako, laganim hodom, nakon 10 minuta dolazimo na šumsku cestu i raskrižje putova sa koje putokaz upućuje za Perun.
Raskrižje planinarskih putova
Od ove točke započinje uspon prema vrhu Perun. Na samom početku uspona nalazimo prvu od 15 kamenih ploča sa stihovima slavenskog folklora. Staza se umjereno uspinje polukružno sa zapadne strane i nastavlja prema istočnoj strani Peruna, od kuda se i stiže na sam vrh. Neposredno prije samog vrha u gusto borovoj šumi nalazimo nepresušno prirodno pojilište za divlje životinje.
Na stazi prema vrhu – na kamenoj ploči je ispisano: „Zmijo… on tebe ubiti, munjom spaliti, vjetrom raznjeti pepeo“
Pojilište za divlje životinje
Od pojilišta nakon 10 minuta hoda dolazimo na vrh Peruna točno u 12 h i 5 minuta (881 m).
Vrh Perun dio je povijesno-mitološke staze Trebišća-Perun, koja je otvorena i uređena 2009, a 1. srpnja 2013. „Udruga Perunova Svetinja“ postavila je Perunov kip autora Marka Vrbana. Zanimljivo, da je vrh Peruna obrastao u gustu i prelijepu borovu šumu, stoga vidici su ograničeni. Sa vrha vidi se Suhi vrh (1333 m) i Vojak (1401 m), a na zapad prema sedlu lijepo se vidi Bodaj. Ne žurimo nigdje, odlažemo naprtnjače, mali odmor koji je poslužio za fotografiranje.
Podno vrha Perun se nalazi stol s klupama za odmor
Vidikovac i odmorište podno vrha Perun
Preko puta Peruna na Bodaju gledamo krdo konja na ispaši
Konji na ispaši na Bodaju
U 12 h i 15 minuta započinjemo spust. Ovog puta smo odlučili, da se ne vraćano istom stazom prema Mošćeničkoj Dragi, već idemo do Mošćenica. Sa Peruna se spuštamo nemarkiranom stazom (skraćivanje puta) i na samom podnožju brda dolazimo na markiranu planinarsku stazu koja vodi do Mošćenica. Ova staza je također nedavno uređena i dobro markirana, za svaku pohvalu.
Na stazi prema Mošćenicama
Nakon 45 minuta hoda dolazimo do zavjetne kapelice Srca Isusova, sagrađene 1947, a obnovljena 1995. godine.
kapelica Srca Isusovog
Šumskom stazom nastavljamo put do sela Marasi, od tu se spuštamo asfaltnom cestom do slijedećeg sela ispred kog je još kapelica.
Kapelica na Kalvariji, još su tri do Mošćenica. Ispod kapelice stoji putokaz za Mošćenice. Sa asfaltne ceste ponovo ulazimo na planinarsku stazu. Negdje na polovici puta do Mošćenica nailazimo na ruševine stare zapuštene kuće oko koje ima dosta šparožine. Tu se zaustavljamo da uberemo šparoge, u čemu smo i uspjeli nabrati za jednu dobru fritaju.
Ostatak ruševine - tornice
Zadovoljni ubranom količinom šparoga, nastavljamo povratak prema Mošćenicama. Tako, dolazimo do asfaltne ceste. Stotinjak metara spuštamo se po asfaltnoj cesti i dolazimo do sela Rovini. Tu susrećemo prijatelja Josipa Lazarića, poznatijeg pod nadimkom Koromač. Kao pravi domaćin poziva nas na piće. Žedni kao suha graja, ja se odlučujem za hladnu pivu, a Mladen bira vino. Pivo je tako dobro sjelo, da smo morali ponoviti gradivo.
Ispred Jožine kuće
Htjedoh napraviti još nekoliko fotografija ali baterija je riknula i tu je kraj fotografiranju. Dobro osvježeni, napuštamo Jožu i krećemo planinarskom putem prema Mošćenicama, te za 5 minuta spusta dolazimo točno u 14 h 20 minuta u centar Mošćenica. Po starom i dobrom običaju, poslije svakog uspješnog pohoda, potrebno je nešto dobro popiti i pojesti. Restoran Perun u Mošćenicama je stvoren za to, poznat je po dobroj klopi. Stoga, smo odlučili da naš pohod uz riblji menu završimo u Perunu. Kakve li podudarnosti sa brda Perun gdje su stoljećima bogovi stolovali završimo u restoranu Perun. Moram reći da je hrana bila za Bogove, ali i za nas.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te link albuma fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze