Brgudac – Korita – Suhu vrh - Brgudac

MAX
MIN

Srijeda, 23. veljače 2011.
Poslije uspješnog prvog pohoda na Risnjak, Sandro želi, da organiziram jedan manje zahtjevan pohod, nego što je to bio Risnjak. Zbog jake bure koja puše nekoliko dana za redom, odlučio sam poći sa Istarske strane i odabrao sam rutu Brgudac_Korita. Sa tom idejom Sandro se odmah složio, a i Mladen. Ovog puta napravio sam virtualnu rutu iz koje se vidjelo vertikalni presjek, dužina staze sa povratkom 4 km, te visinska razlika od starta do najvišeg vrha kod planinarskog doma Korita 283 m. Okupljanje  cafe bar Marija u Iki u 8 h i 30 min. Bez puno zadržavanja popili smo kavu i krenuli ka odredištu.

Cafe bar Marija - na kavi nam se pridružila i Lorena moja susjeda

PRISTUP AUTOMOBILOM (do sela Brgudac)
Pristup je vrlo jednostavan. Od Ike preko tunela Učka, skretanje za Lupoglav, i odmah desno prema Lanišću i Brgudcu, od kuda i započinje uspon do Korita.

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodišna točka ovoh polaninarskog izleta je selo Brgudac (722 m), Korita i planinarski dom (1010 m), podnožje - Suhi vrh ( 975 m). Povratak istim putom uspona do Brgudca (722 m). Dužina gpx traga 9,9 km. Vrijeme hoda 3 h i 45 minuta. Minimalna visina 729 m, maksimalna 1026 m. Visinska razlika pri usponu 565 m, pri silasku 566 m. Visina polazišta 737 m. Visina odredišta 1010 m). Prosječan nagib 12%.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta
U Brgudac dolazimo u 9 h i 30 min. Parkiramo auto ispred doma i spomen obilježja poginulim partizanima. Brgudac je selo smješteno na (722 m) nadmorske visine, to je ujedno i početna točka uspona do izvorišta Korita bisera Ćićarije. Uzimamo naprtnjače i krećemo u pravcu Korita.  Staza je lijepo uređena i dobro obilježena. Nakon stotinjak metara hoda po šumskoj cesti skrećemo lijevo na kameniti planinarski put koji na samom početku započinje strmim usponom.

Ispred Spomen doma Prvog partijskog savjetovanja za Istru

Na početku staze po kolnom putu

Na početku planinarske staze

Početni dio staze je kamenit - lijepo uređena staza vodi kroz gustu bjelogoričnu šumu. Sve što se više uspinjemo šuma je sve rjeđa, gdje bjelogorična šuma prelazi u crnogoričnu.

Na putu prema Koritima

Kamenit, ali ugodan put za hodanje, vodi nas kroz lijepu borovu šumu. Dan je lijep i sunčan, samo bura kvari potpuni ugođaj. Bura snažno puše a mi smo zaštićeni gustom borovom šumom, samo se čuje kako huči i mlati po borovim granama. Tako laganim hodom stižemo do Korita u 10 h 30 minuta.

Korita su smještena na livadi (1010 m) podno Brajkove stijene (1091 m), a ovaj izvor pitke vode prelijeva se u 10 masivnih drvenih korita u čijem je podnožju poveća lokva – malo jezerce bogato biljnim i životinjskim životom. Pored izvora uređeno je lijepo odmorište s kojega se pruža prekrasan pogled na planinski masiv Učke. Nedaleko od izvorišta smješten je planinarski dom “Na Koritima” u kojemu se preko vikenda nudi smještaj, hrana i piće. Na ovom travnatom proplanku postavljeni su edukativni panoi koji govore o kulturnim vrijednostima ovog kraja i značaju ovog mjesta, te o biljnom i životinjskom svijetu.

Kratak odmor

Izvor nije zaleđen, bez obzira na hladnoću  pili smo izvorsku hladnu vodu

Korita - sve je zaleđeno, a i mi smo prilično smrznuti

Dolaskom na Korita bura snažno puše, nemamo više zaštitu šume, ova hladnoća podsjetila me na Bodaj i pohod na Malu Učku. Otprilike, osjećaj hladnoće bio je isti. Spuštamo se od Korita 50 m niže do zaleđenog jezerca, okupanog sunčanim zrakama, ljepota kojoj nismo mogli odoljeti. 

Zaleđeno jezerce - lokva

Na zaleđenom jezercu iznad kojeg se vidi Brajkova stijena (1091 m)                                                                    

Nastavljamo put do doma, na našu žalost, dom je zatvoren. Tu smo malo počinuli i konstatirali da je staza kratka i da bi mogli još koju uru prošetati. Uz suglasnost Sandra odlučimo put nastaviti prema Suhom vrhu do Vodičke Griže. Put nastavljamo po šumskoj vlaci koja nije zahtjevna i nema velikih uspona.      

Ispred doma zajednička fotografija                      

Šumska vlaka

Nakon 15 minuta hoda dolazimo do raskrižja putova. Ravno put vodi za Lisinu, lijevo Županj Vrh, desno put vodi za Vodičku Grižu i Veliki Planik. 

Raskrižje putova

Tu skrećemo desno prema Planiku i Vodičkoj griži. U nastavku nešto više od 15 minuta hoda, nailazimo na snijeg visine 2 do 3 centimetra. 

Sjeverozapadna strana u snijegu

Sve što idemo dalje snijega je sve više

Raskrižje putova

Dolaskom do ovog raskrižja i na sve veći snijeg i hladnoću, odlučili smo se vratiti. Povratak započinjemo točno u 12 h. Nakon 30 minuta hoda, zaustavljamo se, pravimo malu pauzu uz laganu voćnu okrepu. Potom, ubrzanim korakom nastavljamo put povratka bez pauze, do Brgudca, gdje stižemo u 13 h i 30 minuta. Razgledavamo spomen obilježja.

Pri silaskuboraova šuma štiti nas od jake bure  

Spomen obilježje poginulim partizanima

Dolazimo do auta, slijedi presvlačenje i zatim, zna se, poslije pohoda slijedi ručak. Mladen daje preporuku da se dobro jede u restoranu ALBA u Lupoglavu. Nije nas trebalo puno uvjeravati, prihvatili smo preporuku i nismo se razočarali. 

Vrijeme ručka

Bez žurbe, dobro raspoloženi i veseli, put nastavljamo do Ike, gdje se završava uspješna avantura i pohod na Korita u Pub_u Archies u Iki.

Na kraju, ova slika sve govori

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze te link – album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

Vertikalni profil staze

3D - profil staze

LINK – Album fotografija