Utorak, 11. kolovoza 2015.
Mala skupina od 3 člana PD Knezgrad iz Lovrana - Kristina, Dean i ja, odlučila se na trodnevni izlet i planinarenje u Kamniško-Savinjske Alpe u Sloveniji. Cilj prvog dana: od parkirališta na planini Jezerca popeti se na vrh Krvavca (1853) – veliki Zvoh (1971), vrh Korena (1999), dalje preko Kalškog grebena (2224), i Kalške gore (2047), do Cojzove koče na Kokrskom sedlu (1793). Drugi dan: Cojzova koča (1793) – bivak Pavela Kamperla (2104) – Skuta (2532) – Dolgi hrbet (2473), - Mlinarsko sedlo (2334) – istočnim grebenom na Grintovec (2558) – Cojzova koča (1793). Treči dan: Od Cojzove koče (1793) popeti se na prijevoj između Kalške gore i Kalškog grebena, spust čez Kalce ispod Kalškog grebena – uspon na slijedeće vrhove: Kompotela (1898) - Mokrica (1853) – Vrh Košutna (1974), dalje planina Košutna (1778), planina Koren (1679) i Planšarija – Kriška planina (1515), te do parkinga na planini Jezerca (1428).
KRVAVEC je planina na sjeveru Slovenije –(Kamniške Alpe) visoka (1853 m), zajedno sa planinom Veliki Zvoh (1971 m) služi kao poligon za poznato istoimeno skijalište Krvavec. Od Ljubljane udaljen samo 25 km - (17 km od Kranja ), pa je danas pretvoren u najveće, najuređenije i najposjećenije slovensko skijalište. Krvavec grupa je mala skupina vrhova na južnoj strani glavnog grebena skupine Kamniških Alpa, ima mnogo lijepih planina s najvišom planinom Kalški greben (2224). To je greben (Krvavec skupine) koji se pruža od Grintovca i Kočni preko Kalškog grebena do Krvavca i nižih planina iza njega. Sjeverni greben Krvavec grupe odlikuje se višim vrhovima, dok su prema jugu niži i travnati vrhovi s manje strmim padinama u nižim predjelima prekriveni šumom. Veliki Zvoh je najviši vrh male skupine na južnoj strani Krvavec skupine, to je ujedno i najviša točka skijališta Krvavec. S vrha Veliki Zvoh lijepo se vide ostali vrhovi Kamniških Alpi, Karavanke, te Julijske Alpe. U dobrim uvjetima vidi se i najviša planina u Austriji, Grossglockner. Ovo područje u ljetnoj sezoni je vrlo popularno za obiteljske izlete i planinarenje.
Vrh Kalškog grebena (2224 m) je najviši vrh skupine Krvavec. Pogled sa staze prema Grintovcu – iznad Kokrskog sedla i Cojzove koče
PRISTUP AUTOMOBILOM (do planine Jezerca)
Od Rijeke preko graničnog prijelaza Rupa do Postojne, dalje autocestom Ljubljana – prema Kranju – izlaz s autoceste na čvoru 11 - Vodice i dalje lokalnom cestom 639 prema Cerklje na Gorenjskem i Brniku. Kada se dođe u Spodnji Brnik, na glavnom kružnom toku treba skrenuti na drugom izlazu desno i nastaviti u pravcu Cerklja i Krvavca: Na kraju mjesta Cerklje na Gorenjskem napuštamo glavnu cestu koja skreće lijevo za Velesovo, nastavljamo ravno za Grad. Na izlazu iz sela Grad, tu se ravno odvaja cesta koja vodi do donje postaje Žičare (gondole) za Krvavec i Štefanju Goru. Desno nastaviti vožnju u pravcu sela Ravne i prije ulaska u selo treba skrenuti lijevo i dalje nastaviti vožnju do sela Ambrož pod Krvavcem, gdje skrećemo desno - cesta vodi iznad sela s lijeve strane iznad crkve Sv. Ambrož i OPG-a Pr Ambružarju. U nastavku cesta se dalje strmo diže i vodi kroz šumu do velikog parkirališta na Planini Jezerca i rampe sa znakom zabrane za sav promet vozila.
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Planina Jezerca (1381 m), Planinarski dom na Gospincu (1491 m), Dom Krvavec (1684 m), vrh Krvavec (1853 m). vrh Veli Zvoh (1971 m), vrh Korena (1999 m), vrh Kalški greben (2224 m), vrh Kalška gora (2047 m), Kokrsko sedlo – Cojzova koča (1793 m). Dužina staze 12,2 km. Vrijeme gpx traga 6 h i 32 minute. Minimalna visina 1381, maksimalna 2227 m. Visinska razlika pri usponu 1397 m, pri silasku 981 m. Visina polazišta 1381 m. Visina odredišta 1853 m.
Opis puta
S ovog parkinga lijepo se vidi TV odašiljač i dom pod Krvavcem. Pohod započinjemo s parkinga -Planina Jezerca u 8 h i 15 minuta. Od rampe, dalje pješke po makadamskoj cesti do planinarskog doma na Gospincu (1491 m), koji se smješten pored gornje stanice žičare – (gondole). Laganim hodom trebalo nam je 30 minuta. Na dužini staze od 2,2 km, savladana je visinska razlika svega 63 m, što nam kazuje da se cesta umjereno uspinje. Dobar početak za zagrijavanje. Kraće vrijeme kod doma iskoristili smo za razgledavanje, odmor uz osvježenje. Dok su Kristina i Dean žigosali svoje dnevnike, ( a nije ih malo), ja sam iskoristio tu priliku i nagradio se dobrom marendom, kako bi prikupio više snage za put koji nas čeka do Cojzove koče.
Pogled s parkinga na TV odašiljač i dom pod Krvavcem
Gornja postaja gondolske žičare
Vrijeme marende i žigosanja dnevnika
Nakon odmora i marende, uslijedilo je strmije penjanje po travnatim padinama, stazom koja krivuda prema velikom domu pod Krvavcem, izgrađenom davne 1925 godine na lokaciji - vidikovcu od kuda se pružaju prelijepi panoramski pogledi. Isto tako, 1929 godine iznad doma izgrađena je malena kamena crkvica ( kapelica ) Marije Snježne. Izgradili su je članovi kluba Aljaža iz Ljubljane. U nastavku put prolazi pored visokog TV odašiljača. Nastavljamo i dalje po travnatoj padini prema vrhu nešto strmijim i okomitim usponom s desne strane žičare (sedežnice) i njene zadnje postaje pored samog vrha Krvavca (1853 m), gdje stižemo u 10 h i 5 minuta. Na dužini staze 4 km, trebalo nam je 1 h i 50 minuta laganog hoda sa svim odmorima i marendom.
Na stazi prema domu Krvavec
Planinarski dom – (gostišće) pod Krvavcem. Ovog puta zatvoren
Desetak metara iznad doma - kamena Plečnikova kapela Marije Snježne iz 1929. Godine
Krave na jutarnjoj ispaši. U pozadini vidi se Grintovec s desne i Kočne na lijevoj strani slike
Na vrhu Krvavca (1853 m)
Skijalište Krvavec sa velikim Zvohom prostire se na površini od 94 hektara, ima ukupno 30 km uređenih skijaških staza na nadmorskoj visini od 1450 do 1971 m. Od tog ,7 km otpada na lake, 15 km na srednje, 7 km na teške odnosno crvene i 1 km na najteže - slobodne (potpuno neuređene) skijaške staze. Čak 95 % staza moguće je pokriti umjetnim snijegom, tako da skijalište danas više ne ovisi o vremenskim prilikama odnosno neprilikama.
Pogled na naš slijedeći cilj – vrh Veliki Zvoh (n/v 1971 m). Skupina Krvavca puna je pašnjaka i u tom kraju je jako razvijeno stočarstvo
Spuštamo se travnatom padinom do makadamske ceste (prijevoja između vrha Krvavec i Velikog Zvoha), koja dalje vodi prema gornjoj postaji žičare i vrhu Veliki Zvoh. Makadamska cesta pri vrhu je popločana betonskim ulošcima. Iznad samog vrha izgrađeno je umjetno jezerce koje služi zimi za pravljenje umjetnog snijega. Sam vrh Veliki Zvoh označen je manjim drvenim križem. Petnaestak metara niže nalazi se limena kutija s upisnom knjigom i žigom, gdje se Kristina i Dean zabavljaju udarajući žigove u svoje dnevnike. Na jugozapadnoj strani V. Zvoha su travnate padine na kojima je izgrađeno skijalište. Prema sjeverozapadu pruža se pogled na dolinu i livade Dolga njiva (1688 m). Prema istoku pruža se dolina i livade Koren (1675m). Prema sjeveru pruža se kameniti greben s najvišim vrhom skupine vrh Kalški greben (2224 m).
Pogled prema vrhu Veliki Zvoh i gornjoj postaji žičare i najviše točke skijališta Krvavec
Prema vrhu Veliki Zvoh – u pozadini vrh Storžiča
Umjetno izgrađeno jezerce za zimske potrebe pravljenje umjetnog snijega
Vrh Veliki Zvoh (n/v 1971 m) – iznad jezerca, označen manjim drvenim križem
Na radnom zadatku
Mali leptirić na Garmin gpx-u uređaju provjerava nadmorsku visinu
Od vrha Veliki Zvoh nastavljamo dalje dobro vidljivom i markiranom stazom prema slijedećem vrhu Korena (staza naziva čez Jež). Nakon kraćeg spusta slijedi umjereni uspon stazom koja vodi nakratko po travnatom terenu prošaran sitnim kamenjem, potom prolazi kroz nisku klekovinu (rušje). S ovog grebena lijepo se vidi s naše desne strane dolina i livade na planini Koren, a s druge (lijeve ) strane livada s pastirskom kućom na planini Dolga njiva. Put po grebenu prilično je jednostavan i ugodan za planinarenje. Neprekidno se izmjenjuju što veći, što manji brežuljci (hrpti), na taj način neprekidno spuštanje i dizanje. Nakon dvadesetak minuta laganog hoda dolazimo do tehnički zahtjevnijeg dijela staze. Naime, radi se o manjem usjeku (škrbini) kroz koji se treba spustiti, zatim dignuti uz pomoć čeličnih sajli, ali po vrlo krhkom – krušljivom prolazu, koji je izložen padu i odronjavanju kamenja. Nakon toga, nastavljamo grebenskom ugodnom stazom po hrptu, koja nas uskoro dovodi do križanja – smjerokazi ispisani na kamenu. Iz pravca dolaska: desno odvaja se staza za Mokrice, ravno u nastavku Cojzova koča (4 h). Dva minuta dalje dolazimo do još jednog križanja, gdje se desno odvaja staza za vrh Korena (2 min.).
Od vrha Veliki Zvoh - pogled na dobro vidljivu i ugaženu stazu kojom moramo nastaviti put
Pogled na livade na planini Koren
Pastirska kuća i livade na planini Dolga njiva
Na stazi po hrptu
Na nešto zahtjevnijem usponu uz pomoć sajli po krušljivom terenu
Po hrptu
Raskrižje putova: desno Mokrice, lijevo Cojzova koča (4 h)
Na vrhu Korena (n/v 1999 m) – na radnom zadatku priprema za štembiljanje dnevnika
Na vrhu Korena. U pozadini se lijepo vidi: Kamniško sedlo, Brana, Ojstrica, Planjava
Pogled unazad na grebensku stazu i vrhove Veliki Zvoh i Krvavec
Pogled na naš sutrašnji cilj najviši vrh Kamniških Alpi - Grintovec
Spuštamo se s vrha Korena i nastavljamo prema Kalškom grebenu i Cojzovoj koči. Nastavak staze vodi po travnatom terenu – pašnjacima, te nas nakon 15 minuta dovodi do križanja puteva: lijevo odvojak za planinu Dolga njiva (25 min.) – ravno Kalški greben (1h i 20 min,), Kalška gora (2 h i 10 min.), Kokrsko sedlo čez Kalce (2 h i 40 min.). 150 metara dalje nalazi se još jedno raskrižje: lijevo odvaja se staza za Kalški greben (1 h i 15 min), Kokrško sedlo – grebenski put ( 3 h i 20 min.). Desno vodi staza također za Kokrško sedlo čez Kalce 2 h i 45 min.) i za Kalšku goru (2h i 5 min). Nastavljamo lijevo prema Kalškom grebenu. Staza se umjereno uspinje prolazeći u prvom dijelu preko pašnjaka, zatim kroz nisku borovinu i klekovinu. Nakon toga izlazimo iz klekovine (rušja) na manji greben i po njegovoj lijevoj strani nastavljamo travnjacima prošaranim sitnim kamenjem. Ugodna šetnja stazom po travnjaku se sužava i prelazi u kamenjar i pomalo dovodi do glavnog grebena po kojemu nastavljamo do vrha, gdje stižemo u 14 h i 5 minuta.
Na stazi kroz nisku borovinu i klekovinu
Izlazak iz klekovine na manji travnati greben. Staza nastavlja s lijeve strane grebena
Na stazi laganom šetnjom prema grebenu
S travnatog dijela staze prelazi se na kamenjar i glavni Kalški greben
Kratka stanka pred samim vrhom. U pozadini Grintovec i Kočne
Odmor i marenda na vrhu Kalškog grebena (2224 m)
S Kristinom na vrhu Kalškog grebena. U pozadini s lijeve strane Kočne, s desne Grintovec
Poslije duže stanke i odmora nastavljamo strmim spustom po vrlo rahlom i krušljivom grebenu, gdje pažnju moramo usmjeriti kako ne bi došlo do odronjavanja kamenja. Najzahtjevniji je dio staze po ovom grebenu do škrbine, gdje trebamo preći na drugu stanu grebena. Na tom mjestu postavljena je čelična sajla, ali potpuno okomiti uspon po njoj je doista težak. Uspjeli smo to savladati i nastaviti dalje. U produžetku dolazimo do još jednog ispostavljenog mjesta, gdje staza prolazi po vrlo uskom grebenu po kojem se prolazi uz pomoć čeličnih sajli. Nakon toga ubrzo stižemo do raskrižja putova na prijevoju između Kalškog grebena i Kalške gore: desno staza vodi čez Kalce prema vrhovima Kompotela i Mokrice, ravno na vrh Kalške gore i lijevo do Cojzove koče na Kokrskom sedlu.
Na početku spusta s vrha
Pri spustu po krušljivom terenu
Prelazak škrbine i uspon uz pomoć sajli na drugu stranu grebena
Dean uz pomoć sajli prelazi na drugu stranu grebena
Na uskom i ispostavljenom dijelu grebena zaštićen sajlom.
Nakon dolaska do raskrižja na prijevoju, nastavljamo (15 min) do vrha Kalške gore (n/v 2047 m). Staza do vrha je gotovo polegnuta i nije nimalo teška. S ovog vrha kao i sa cijelog grebena pružaju se prekrasni vidici na sve strane. Posebice lijepo se vidi Cojzova koča na Kokrškem sedlu. Nakon žigosanja dnevnika i fotkanja vraćamo se istim putom do prijevoja, od kuda započinje strmi spust do Cojzove koče. Na tom spustu na nekoliko ispostavljenih mjesta postavljeno je osiguranje (čelične sajle). I ovaj dio puta dosta je krušljiv, gdje također treba paziti gdje stati kako ne bi došlo do odronjavanja kamenja i ugrožavanja onih ispred sebe. Nakon strmog spusta staza priječi ispod grebena po siparu, potom po manjem grebenu se spušta do Cojzove koče, gdje dolazimo u 17 h i 48 minuta.
Pogled na stazu koja vodi do vrha Kalške gore (2047 m)
Pogled s vrha Kalške gore na Cojzovu koču
Zajednička fotka na vrhu
Pogled u nazad s vrha prema Kalškom grebenu
Spust po sjevernoj strani Kalškog grebena uz pomoć sajli
Prečenje po siparu u podnožju grebena
Spust po manjem grebenu prema domu. U pozadini se vidi vrh Kalške gore
Cojzova koča na Kokrskom sedlu
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te slideshow albuma fotografija koje nisu obuhvaćene blogom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D – profil staze