Subota, 24 lipnja 2017.
VELIKA PLANINA je naziv za kraški planinski plato u Kamniško-Savinjskim Alpama sjeveroistočno iznad Kamnika - površine 5,8 km². Nalazi se na prosječnoj nadmorskoj visini od 1500 m, s najvišim vrhom Gradišče 1666 m. Površina Velike planine obuhvaća više manjih planina: Mala planina, Gojška planina, planina Dovja ravan, planina Marjanine njive, planina Konjščina… .Granice Velike planine protežu se od planine Dol na sjeveru do planine Kisovac na jugu. Od vrha Ušivec na istoku iznad planine Raven do vrha Rigalj na zapadu.
To je najveća planina i pastirsko naselje u Sloveniji. Naselje posebice oživi u lipnju, kada pastiri izvode stoku na ispašu i drže je do rujna. Pastiri su planinu naselili u srednjem vijeku, što dokazuje najstariji arheološki nalaz iz 16 stoljeća. Pronađena je bajta, dimenzija i oblika gotovo identična trenutnoj „Preskar bajti – kolibi“. Andrej Preskar, 1945. sagradio je bajtu na zgarištu postojeće na isti tradicionalni način. Ta bajta je, sada, jedini sačuvani oblik autohtone arhitekture. Potomci Preskara sagradili su kasnije modernu kolibu, staru na upravljanje 2005. preuzeo je grad Kamnik, i od nje napravio „Pastirski muzej Preskar“.
Pastirsko naselje na Velikoj planini
PRISTUP AUTOMOBILOM (do parkirališta Srednji pot /Mačkin kot)
Od Kamnika treba nastaviti vožnju cestom 225 u smjeru Podvolovljeka i Luče do sela Podloma, gdje završava cesta 225. Od Podloma treba nastaviti cestom 924 za Kalše. Od sela Kalše voziti još 4,1 km do prijevoja Podvolovljek. Ovaj prijevoj je prirodna granica između Gorenjske i Štajerske. Sa ovog prijevoja treba nastaviti vožnju makadamskom cestom do parkiralište zvano Srednji pot (Mačkin kot), koje se nalazi sa sjeveroistočne strane Velike planine. Na kraju parkirališta uz smjerokaz postavljena je oznaka zabrane za daljnju vožnju. Makadamska cesta koja vodi dalje dozvoljena je samo za vlasnike vikendica i pastirskih stanova. Ovo parkiralište je naša ishodišna točka pohoda na Veliku planinu.
Smjerokaz na kraju parkirališta
ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Parkiralište Srednji pot- Mačkin kot (1445 m), vrh Gradišče 1666 m), Pastirski stan Gradišekovih (1572 m), Preskarjeva bajta (1550 m), Kapelica Gospe Snježne (1554 m). Dužina staze 6,3 km. Vrijeme gpx traga 2 h i 20 minuta(bez stajanja). Minimalna visina 1438 m, maksimalna 1670 m. Visinska razlika pri usponu 305 m, pri silasku 3012 m. Visina polazišta 1445 m. Visina odredišta 1666 m. Prosječan nagib 11%.
Opis puta
Sa parkirališta Srednji pot- Mačkin kot krenuli smo u 10 h i 15 minuta u obilazak karakterističnih punktova i uspon na najviši vrh Velike planine Gradišče (1666 m). Prema smjerokazu slijedimo široki makadamski put (planinarska staza) kojom za desetak minuta dolazimo do raskrižja na kojemu skrećemo desno u smjeru Zelena rob. Nastavljamo slijediti široku stazu koja vodi uz područje Zelenog roba na kojem se nalaze brojne novoizgrađene kuće za odmor izgrađene u identičnom "pastirskom stilu", kao i sve ostale pastirske kuće Velike planine. Dalje nakon 20-ak minuta laganog hoda dolazimo do slijedećeg raskrižja putova: desno vrh Gradišče, lijevo Kapelica Gospe Snježne, Preskarjeva bajta i Pastirski stan Gradišekovih.
Većina grupe odlučila se popeti do obližnjeg najvišeg vrha Gradišče (1666 m) do kojeg vodi široka staza uz područje Zelenog roba.
Na početku staze po makadamskoj cesti
Raskrižje na kojemu skrećemo desno u smjeru Zelena rob
Na stazi prema pastirskom naselju - Velike planine
Prolazak kroz vikendaško naselje – kuće za odmor
Po širokoj stazi laganim usponom dolazimo do visoravni iz koje strši niskim raslinjem obrasla vršna glavica - vrh Gradišče (1666 m). Do ovog vrha može se stići iz doline Kamniške Bistrice gondolom do Šimnovec-a, dalje sedežnicom koja vozi do ove visoravni podno vrha.
Dolazak na visoravan podno vrha Gradišče
Dolazak na vrh
Sa vrha nastoji se snimiti pokoja lijepa fotografija
Zajednička fotografija na vrhu Gradišče (1666 m)
Vrh je označen stupom na kojem je postavljena ploča sa smjerokazima prema okolnim vrhovima i kutija sa žigom. Vidici su lijepi na sve strane, osobito prema lancu Kamniško - Savinjskih Alpi, ali ipak najzanimljiviji su pogledi prema zelenim travnjacima Velike planine prošaranim drvenim pastirskim kućicama i ponekom lokvom s vodom. Na vrhu se kratko zadržavamo, obzirom da nas još čeka obilazak pastirskog naselja i znamenitosti Velike planine (kapelica Snježne Gospe, Preskarjeva bajta – Pastirski muzej. S vrha smo se spustili do pastirskog doma "pri Gradišekovih", gdje smo uživali u njihovom kiselom mlijeku, ali i drugim mliječnim delicijama.
Pri silasku s vrha Gradišče
Na stazi prema pastirskom stanu Gradišekovih
Pogled prema dijelu pastirskog naselja
Vrijeme kušanja specijaliteta - pastirski stan Gradišekovih
Nakon okrijepe nastavili smo ugodnu šetnju, uz mnoge pastirske stanove do Preskarjeva pastirskog muzeja i crkve Marije Snježne, a dio ekipe uputio se do Domžalskog doma na Maloj planini.
Velika planina je bajkoviti svijet očuvane prirodne baštine. Mnogi pastiri drže blago na planini, ne zbog puke potrebe, već zbog održavanja, čuvanja tradicije i izvorne autentičnosti. Tako dolazimo i do čuvene Preskarjeve bajte (detaljniji opis Velike planine dat je u uvodu na početku putopisa).
Preskarjeve bajte - „Pastirski muzej“
Preskar bajta stoji na rubu visoravni planinskog pašnjaka Velike planine sa svojim prepoznatljivim ovalnim krovom koji se spušta vrlo nisko - prekriven borovom šindrom, bez prozora i dimnjaka, s otvorenim ognjištem. Izvana se razlikuje od susjednih modernijih vikend bajti i apartmana, koje su sagrađene poslije 2. Svjetskog rata, obzirom da je pastirsko naselje bilo u cijelosti spaljeno, uključujući i kapelu Gospe Snježne prvobitno podignute 1938.– obnovljena 1988. godine.
Pastirsko naselje je jedan od rijetkih sačuvanih naselja ove veličine u Europi, te privlači mnoge posjetitelje tijekom cijele godine. Prepoznatljivo je po svojoj autohtonoj arhitekturi, što predstavlja svojevrsni simbol Velike planine. Bajta je danas pretvorena u „Pastirski muzej“.
Nacrt tradicionalne pastirske bajte
Unutrašnjost bajte
Pogled s vrata na unutrašnjost bajte, gdje se vidi otvoreno ognjište bez dimnjaka
Obilazak pastirskog naselja nastavljamo u smjeru do kapelice Gospe Snježne, prvobitno podignute 1938. Porušena u 2. Sv. ratu – na zahtjev pastira obnovljena 1988. godine. Ona je posvećena Sv. Mariji i tako svake godine 15. kolovoza poseban je blagdan za pastire.
Šetnja kroz pastirsko naselje pored lokve u smjeru kapelice
Dolazak do kapelice Gospe sniježne
Ispred kapelice odmor i uživanje u prekrasnom sunčanom danu na pastirsko naselje Velike planine
Od kapelice - šetnjom do ishodišta - parkirališta
Nakon obilaska bajkovitog i skladnog pastirskog naselja na Velikoj planini, puni pozitivnih dojmova, prošetali smo natrag do parkirališta, gdje i završava ova prekrasna planinarska avantura planinarenje na Velikoj planini.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, verikalni profil staze te link na album fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti
Vertikalni profil staze
3D – profil staze