Petak, 28. Kolovoza 2015.
Brdo Srđ dobilo je svoje ime po najranijem dubrovačkom zaštitniku „Svetom Srđu“ još prije Svetog Vlahe. Brdo Srđ nalazi se iznad grada Dubrovnika s njegove sjeverne strane. S južne strane padine Srđa spuštaju se do mora i grada Dubrovnika, sa sjeverozapa do Rijeke Dubrovačke, na sjeveru do Šumeta. S istočne strane padine se spuštaju do Župe Dubrovačke. Brdo Srđ nekad je obilovalo hrastovom šumom koju su Dubrovčani zvali dubrava, a po kojoj je grad Dubrovnik dobio ime. Južna padina je bila bogata borovom šumom, ali je drugom polovicom 20. stoljeća i tijekom Domovinskog rata u mnogobrojnim požarima, šuma skoro u potpunosti izgorjela. Danas na južnim padinama raste nisko raslinje i makija, te mediteransko bilje. Na sjevernim padinama rastu rijetki šumarci hrasta, a na zapadnim padinama prorijeđena borova šuma.
Brdo Srđ od davnina je bilo prirodni zaklon grada Dubrovnika od bure, ali i najezdi raznih osvajača koji su kroz povijest u više navrata pokušavali osvojiti tadašnju Dubrovačku republiku. Nakon što je Napoleonova vojska na prevaru osvojila grad Dubrovnik 1806. godine, gradnja utvrde Imperijal izravno je vezana za razdoblje francuske vlasti koju je dovršila Austro-Ugarska. Naime, nakon poraza Francuza i pada Napoleona, ta nakon Bečkog kongresa 1815., Dubrovnik i Dalmacija, kao i čitava Hrvatska, potpadaju pod Austrougarsku vlast. Tada Austrijanci dograđuju i proširuju utvrdu do izgleda kako je vidimo danas. U gradnji utvrde sudjelovali su stanovnici šireg dubrovačkog područja i klesari s Korčule jer se odatle donosio kamen. Utvrda nije napadana od svoje izgradnje pa sve do 1991. godine i Domovinskog rata i opsade Dubrovnika. U utvrdi je danas smješten muzej posvećen obrani Dubrovnika tijekom Domovinskog rata.
Nakon 3-dnevnog planinarenja u Sloveniji na području Kamniško-Savinjskih Alpa i njihova najvišeg vrha – Grintovec 2558 m, došlo je vrijeme odmora i uspona na brda s manjim nadmorskim visinama. Naime, za vrijeme godišnjeg odmora u Dubrovniku, iskoristio sam jedno popodne i odlučio se popeti na brdo Srđ s nadmorskom visinom 415 m.
ISHODIŠTE POHODA(s karakterističnim putnim točkama)
Nuncijata (142 m), tvrđava Strinčjera (511 m), vrh Srđ (415 m). Silazak na Jadransku magistralu (130 m). Dužina staze 5,4 km. Vrijeme gpx traga 1 h i 44 minuta. Minimalna visina 130 m, maksimalna 411 m. Visinska razlika pri usponu 322 m, pri silasku 327 m. Visina polazišta 135 m. Visina odredišta 415 m. Prosječan nagib 14%.
Izvod iz analize gpx traga
Crkva Gospe od Nuncijate (142 m)
Dobro markirana i uređena staza, kao početna točka pohoda počinje s parkinga ispred crkve Gospe od Nuncijate (Koordinate: 42°39'45" N 18°5'20"E). Nuncijata dolazi od latinske riječi annuntiare (čita se: anuncijare) = navijestiti. Prva - početna markacija se nalazi na stupu od struje. Staza vodi stotinjak metara iznad zadnjih kuća – naselja koje je još u izgradnji, nakon toga skreće oštro lijevo i vodi dobro ugaženom i vidljivom planinarskom stazom kroz nisko mediteransko raslinje. Staza nije zahtjevna, umjereno se uspinje i laka je za orijentaciju i snalaženje. Cijelim putem sa staze se pruža prekrasan pogled na Dubrovnik, Elafitske otoke, Mljet, Lastovo, Korčulu i Pelješac. Nakon prijeđenih 20 minuta hoda dolazim da prijevoja, od kuda se vidi sa sjeverne strane greben i naselje Mokošica. Nakon kraćeg prolaska kroz nisku borovinu, staza, izlazi na široki pašnjak prošaran kamenjem i niskim mediteranskim raslinjem, na kojem je izgrađena farma krava „Buša“. Bio sam vrlo iznenađen s brojnosti krava. Ispod ograđene farme staza ulazi na šumsku cestu, koja ubrzo dovodi do spomen obilježja podignuto palim braniteljima Dubrovnika. Od tu staza nastavlja širokom šumskom cestom do tvrđave Strinčjera (411 m).
Pogled od crkve na drveni električni stup na kojem je postavljena prva markacija
Ulaz na stazu na kraju naselja (100 m od crkve)
Na početku staze
Pogled na kruzer vezan u luci Gruž (zumirano)
Na stazi kroz nisko mediteransko raslinje
Pogled na Gruž, Grušku luku i na otoke Elafite
Pogled na greben iznad Mokošice
Staza kroz nisku borovinu
Kravice Buše na ispaši
Krave pored staze na ispaši
Na šumskoj cesti prema spomen obilježju – Hrvatskim braniteljima Dubrovnika
Spomen obilježje Hrvatskim braniteljima
Prema sjeverozapadu, desetak minuta dalje nalazi se tvrđava Strinjčera. Strinčjera je naziv za staru i ruševnu utvrdu koja je dio fortifikacijskog sustava platoa brda Srđ iznad Dubrovnika. U istom sustavu se nalaze i utvrde Imperial, Gradci i Žarkovica. Strinčjera se nalazi na istoimenom vrhu na nadmorskoj visini 411 m., na položaju s kojeg je vidljiva cijela sjeverna, istočna i dio jugoistočne padine brda Srđ, pa je zahvaljujući takvom položaju za vrijeme austrijske vladavine na tom mjestu izgrađena utvrda. Namjena joj je bila čuvati prilaze gradu Dubrovniku iz spomenutih pravaca. Tijekom Domovinskog rata utvrda Strinčjera je prvotno bila položaj Hrvatske vojske, no nakon žestokih napada i pogibije desetorice hrvatskih branitelja u studenom 1991. Strinčjeru zauzimaju postrojbe JNA koje tu ostaju do 26. svibnja 1992. godine. Danas je Strinčjera zapuštena, zarasla u grmlje i draču, a okrugle obrambene kule na uglovima te dva objekta unutar utvrde su u ruševnom stanju.
Tvrđava Strinčjera (411 m) - obrambena kula
Ulazak u tvrđavu
Pogled sa Strinčjere na Srđ
Prema sjeveru
Pogled kroz otvore tvrđave na more i otoke
Od utvrde Strinčjera umjerenim spustom staza – (makadamska cesta) vodi do spomen obilježja, tu je neobilježeno križanje putova: desno, planinarska staza vodi do Nuncijate, ravno do tvrđave Imperijal i vrha Srđ. Od tu preostaje još 15-tak minuta laganog hoda širokom makadamskom cestom, koja prolazi u prvom dijelu pored ograde farme krava, nakon toga nastavlja do vrha Srđ (n/v 415 m). Na vrhu se nalazi tvrđava Imperijal u kojoj je smješten muzej Domovinskog rata, nadaleko vidljiv veliki TV odašiljač, te veliki Kameni križ. Tu je i gornja postaja žičare (gondole). Do Domovinskog rata do samog vrha Srđa vozila je žičara, koja je u ratu devastirana. Žičara je obnovljena i svečano otvorena 10. srpnja, 2010 godine i vozi od Ploča do vrha utvrde Imperijal. Pored žičare na vrh se može doći uskom asfaltnom cestom, koja je obnovljena i nanovo asfaltirana, pa je na taj način omogućen dolazak automobilom ili autobusom, te najlakšim putom pješice serpentinama (Križnim putom) od Jadranske magistrale D8, kao i drugim planinarskim stazama.
Cijelim putem sa staze se pruža prekrasan pogled na Dubrovnik, Rijeku Dubrovačku, Elafitske otoke, Mljet, Lastovo, Korčulu, Pelješac, a prema sjeveru i istoku prema Žarkovici, Malaštici, Sniježnici, Orjenu, Župi Dubrovačkoj i Konavlima.
Ne označeno raskrižje putova
Staza prolazi pored ograđene farme
Na putu prema vrhu Srđ
Na grebenu ispred tvrđave Imperijal
Veliki parking ispred, sa sjeverne strane tvrđave Imperijal
Uređeni prostor muzeja Domovinskog rata u tvrđavi Imperijal
Zgrada gornje postaje žičare u kojoj se nalazi trgovina suvenira i restoran
Pogled na stari grad Dubrovnik i gondolu u dolasku na gornju postaju žičare
Veliki kameni križ smješten ispod utvrde Imperijal
Nakon duže pauze i uživanja u prekrasnom vidikovcu, napuštam tvrđavu Imperijal i nastavljam spust lijepo građenom stazom koja vodi po serpentinama – „Križni put“ na kojemu je postavljeno 14 postaja. Nakon 40-tak minuta hoda na dužini od 2,1 km dolazim na Jadransku magistralu, gdje i završava moja današnja avantura pohoda na Srđ.
Pogled sa staze na zidine starog grada Dubrovnika
Pogled unazad na tvrđavu Imperijal i TV odašiljač
Na stazi po serpentinama
Druga postaja Križnog puta
Na stazi prije izlaska na Jadransku magistralu
Jadranska magistrala – mjesto spusta ili uspona na brdo Srđ, označeno s obje strane natpisnom tablom, koje upućuju na Križni put i tvrđavu Imperijal – Srđ.
U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze, te lin albuma fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putoposom.
Gpx tragovi na Google Earthu
Gpx tragovi na topo karti.
Vertikalni profil staze
3D - profil staze