Privijak-Sljeme-Grleš-Gornik-Nebesa-Primorski Klek-Jasenovica-Platak (Pl. dom Sušak)

MAX
MIN

Petak, 17. svibnja 2019.
Nakon više tjedne planinarske neaktivnosti, zbog dužeg kišnog razdoblja, čim se ukazao jedan sunčan dan, mala 2 člana ekipa (Jure i ja) odlučili smo 17. svibnja 2019. dan provesti u prirodi i na svježem zraku u neposrednoj blizini Rijeke u Grobničkim Alpama i popeti se na 6 vrhova: Sljeme 1263 m, Grleš 1331 m, Gornik 1318 m, Nebesa 1131 m, Klek (Primorski), 1210 m i Jasenovica 1338 m.
Područje Hahlići ili kako to planinari zovu „Grobničke Alpe“, čini skupina vrhova koji se nižu jedan pored drugoga, a svaki je drugačijeg  izgleda, što tom području daje posebnu slikovitost i ljepotu.. Osim planina tu se isprepliću livade, šume, kamenjari, kanjon Mudna dol, lokve, a centar te predivne oaze i odmor za svakog planinara je planinarski dom Hahlić.

Između istočnog i zapadnog dijela te skupine je udolina kojom vodi stara makadamska cesta Kamenjak (selo) - Kripanj (područje s lovačkom kućom) - Gorničko (lugarnica) - Previjak (križanje) - Trstenik (livada s jakim izvorom i napuštenom zgradom odmarališta) - Gomance (livada uz slovensku granicu). Istočno se od nje uzdižu brda s vrhovima Sljeme (1263 m), Grleš (1331 m), Gornik (1318 m), Nebesa (1131 m), Crni vrh (1335 m), Klek (primorski) (1210 m), a uz njen južni dio je slikoviti Kuk (1082 m). Osobine vrhova tog dijela odlikuju se strmim padinama, a s nekih nema vidika jer su im vrhovi šumoviti (Sljeme, Grleš i Gornik).

Zapadni dio skupine je svakako atraktivniji, jer se vidici sa svih vrhova šire na sve strane. U tom se dijelu nalazi i najviše brdo Obruč (1376 m). Većina vrhova tog neobično lijepog područja su kontrolne točke obilaznice "Planinarski putovi Hahlića kroz Pakleno do Nebesa". 

Pogled sa vrhova Grobničkih Alpa prema jugu seže sve do Velebita i dalmatinskih otoka, prema istoku na vrhove Gorskog Kotara, prema zapadu na Učku i Kvarnerski zaljev, te prema sjeveru na Julijske Alpe i Dolomite.

Gornik s grebena podno vrha Grleš

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Platka i Privijka)
Osobnim automobilom krenuo sam iz Ike u 8 h i 30 minuta. Na čvoru Matulji ulazi se na autocestu i po njoj do naplatnih kućica na Kikovici. Tu treba izaći s autoputa i dalje nastaviti starom cestom Rijeka – Zagreb iznad zaselka Kamenjak do odvojka za Platak, i dalje 9 km do planinarskog doma Sušak. Za ovaj planinarski izlet trebaju 2 automobila. Jedan ostavljamo na parkiralištu ispred pl. doma, s drugim nastavljamo vožnju cestom Platak – Klana do područja Suho, na kojem se nalazi Lovačka kuća Suho s desne strane ceste, na malo većem proplanku. U ovoj točki treba skrenuti lijevo, te proći otvorenu rampu. Potom treba nastaviti makadamskom cestom 3 km do proširenja na području zvanom Previjak na kojem treba parkirati automobil. Ovaj dio makadamske ceste pohodan je za terenska vozila. Ne preporuča  se vozilima s niskim podvozjem i ako je njen najveći dio prohodan za osobne automobile.

ISHODIŠTE POHODA (s karakterističnim putnim točkama)
Početna točka ishodišta je Privijak (1146 m), Sljeme (1263 m), Grleš (1331 m), Gornik (1318 m), Nebesa (1131 m), Klek -Primorski (1210 m), Jasenovica (1338 m) i pl. dom Sušak (1127 m). Dužina staze 12,7 km. Vrijeme gpx traga 5 h i 50 minuta. Minimalna visina 1038 m, maksimalna 1334 m. Visinska razlika pri usponu 1078 m, pri silasku 1096 m. visina polazišta 1146 m. Visina odredišta 1320 m. Prosječan nagib 19%.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta

Poslije dužeg kišnog razdoblja, dan je stvoren  za planinarenje i boravak u prirodi na svježem zraku. Po lijepom sunčanom danu, sa prijevoja Privijak naš pohod započinjemo u 9 h i 50 minuta markiranom stazom br. 14 za vrh Sljeme (40 min). Prvi dio staze vodi nas širokom šumskom vlakom do smjerokaza postavljen na bukvi s lijeve strane, koji upućuje na skretanje desno za vrhove  Sljeme i Grlež. Nakon skretanja nastavak uspona vodi sjevernom stranom do vrha Sljemena gdje stižemo u 10 h i 30 minuta.

Ovaj vrh nema vidikovca – prekriven je visokom bukovom šumom. Od vrha prema nalazi se vidikovac s kojeg se lijepo vide zapadni dio Grobničkih Alpa, Učku i Kvarnerski zaljev.

Na prijevoju Privijak

Na početku uspona po šumskom putu  (vlaki)

Smjerokaz postavljen na bukvi s lijeve strane puta – upućuje na skretanje desno za Sljeme i Grlež

Sa sjeverne strane prema vrhu Sljemena. Dobro markirana i ugažena staza

Vrh Sljeme (1263 m)

S vrha nastavljamo strmi silazak južnom padinom Sljemena po dobro markiranoj stazi do sedla – najniže točke između vrhova Grleša i Sljemena. Nakon toga, od sedla slijedi vrlo oštar uspon po sjevernoj strani grebena prekrivenog bukovom šumom i kamenjarom sve  do samog vrha Grleš. S ovog grebena na nekoliko mjesta otvoren je prekrasan pogled prema sjeverozapadu. S vrha Grleš kao i s prethodnog nema nikakvih vidika.

Pri silasku sa Sljemena kroz šumu bez lišća nazire se vrh Grleš

Zajednička fotografija na vrhu Grleš (1332 m). Od vrha Sljeme do vrha Grleš na dužini 1,2 km trebalo nam je 40 minuta.

Na vrhu se zadržavamo smo toliko koliko nam je bilo potrebno napraviti nekoliko fotografia. Nakon toga, nastavljamo vrlo strmim spustom do sedla – prijevoja između Grleša i Gornika, gdje se izlazi na okretište šumske ceste. Tu je i raskrižje putova: lijevo staza vodi za Platak ( 2 h i 30 min.), ravno prema vrhu Gornik (30 min.) i desno za dom Hahlić (1 h ). U nastavku uslijedio je vrlo oštar uspon po grebenskoj stazi. S njenog središnjeg dijela lijepo se vidi piramida šumovitog  Gornika.  

Sam vrh se nalazi u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Karakteristično je za ova tri vrha (Sljeme, Grleš i Gornik) da nemaju nikakve vidikovce. Njihovi vrhovi su šumoviti, a sa druge strane njihove padine se vrlo strmo spuštaju do podnožja, za razliku od ostalih vrhova Grobničkih Alpa.

Silazak s Grleša na okretište makadamske ceste. To je kraj tog cestovnog puta. Gledano iz pravca dolaska s desne strane na bukvi postavljen je smjerokaz – raskrižje planinarskih putova: lijevo Platak (2,30 '), ravno Gornik (30 ') i desno dom Hahlić (1 h).

Na stazi prilikom silaska s Grleša

Pri silasku s Grleša

Silazak s Grleša na okretište makadamske ceste i raskrižje planinarskih putova

Raskrižje putova

Početak uspona na Gornik

Pogled na vrh Grleš s grebena podno vrha Gornik

Na grebenskoj stazi prema vrhu Gornik

Vrh Gornika je obilježenj imenom i nadmorskom visinom na ovoj kamenoj stijeni, sam najviši vrh udaljen svega nekoliko metara prema jugu

Na vrhu Gornika (1320 m)

Nakon kraćeg zadržavanja s vrha nastavljamo nešto blažim spustom do njegova podnožja. Nakon toga nastavljamo šumskom stazom blagim spustom kroz visoku bukovu šumu  prema četvrtom vrhu Nebesa  (1131 m), gdje dolazimo u 12 h i 50 minuta. Za razliku od prethodna 3 vrha, sa ovog vrha otvara se pogled na sve strane svijeta –prema jugu na masiv Velebit, prema istoku na vrhove Gorskog  Kotara, prema zapadu na Učku, otoke i Kvarnerski zaljev, te prema sjeveru na dio vrhova Grobničkih Alpa. Sam vrh obilježen je imenom i nadmorskom visinom, kao i ostala 3 vrha.

Na stazi prema vrh Nebesa

Pogled prema vrhu Nebesa

Vrh nebesa je manja stjenovita glavica. Najveći dio vrha prekriven je mljevenim kamenom. Označen je jednom željeznom šipkom na vrhu kojeg je ostatak od nekadašnjeg tuljca u kojem se nekada nalazila upisna  knjiga.

Na vrhu Nebesa (1130 m)

Pogled na vrhove Grobničkih Alpa

Prema zapadu vidi se kanjon Mudne dolu, Kvarnerski zaljev s Učkom i Ćićarijom

vrha Nebesa nastavljamo spust po šumskoj vlaki sve do raskrižja s makadamskom cestom Kripanj-Platak. Na tom križanju treba skrenuti lijevo i nastaviti po spomenutoj cesti još 450 metara dok se ne dođe do slijedećeg križanja makadamskih cesta. Tu napuštamo makadamsku cestu Kripanj-Platak, skrećemo desno na šumsku cestu i po njoj nakratko do smjerokaza koji upućuje na skretanje desno  - naziva vrha Klek ispisan je na bukvi s lijeve strane ceste. Tu prema smjerokazu skrećemo desno od kuda nam preostaje 25 minuta oštrog uspona, najprije manjim dijelom kroz šumu, a potom kroz kamenjar. Zadnjih 5 minuta vršni greben je travnat do samog kamenitog vrha Primorski Klek.

S šumske ceste prema smjerokazu skrećemo deno na šumsku vlaku po kojoj nastavljamo do slijedećeg križanja, na kojem se pružaju dvije mogućnosti – Lakšei put nastavlja ravno šumskom vlako desno teži put. Mi smo odabrali uspon.

Na šumskoj vlaki

Na ovom križanju odabrali smo težu stazu

Kroz kamenjar iznad kojeg se izlazi na travnati vršni greben

Pogled na Jasenovicu s vršnog grebena

Vrh Klek (1210 m)

Vrh je označen natpisom imena i visino na kamenoj stijeni. U neposrednoj blizini je i metalni žig i metalni tuljac s upisnom knjigom. Vrh Primorski Klek je razvidna kamenita glavica obrasla šumom s 3 strane, dok se prema sjeverozapadu pruža  vršni travnati greben. Pogled sa ovog vrha je neometan i otvoren je u svim smjerovima. Lijepo se vidi Grobničko polje, Kvarnerski otoci, Učka, Obruč, Fratar, Crni vrh, Guslica, Jasenovica i u daljini masiv Velebita.

Na vrhu Kleka – u pozadini vidi se Crni vrh

Nakon duže pauze za odmora i marendu nastavljamo spust istim putom do raskrižja putova podno njegova grebena, na kojemu skrećemo desno prema našem 6 vrhu Jasenovica. Od ovog raskrižja slijedim planinarsku stazu sve do izlaska na makadamsku cestu na kojoj skrećemo desno i nastavljam po njoj okvirno 0,5 km do križanja s šumskom vlakom s desne strane. Na tom račvanju skrećemo desno  koju slijedio sve od smjerokaza Jasenovica ispisan na stablu bukve s desne strane puta.

Od ovog skretanja započinje vrlo oštar uspon do vrha Jasenovica. Na samom početku uspona nalazimo nekoliko blijedih markacija, nakon toga markacije se gube, tek pri vrhu se ponovo pojavljuju. Na ovom usponu ne može se osloniti na markacije, stoga, biramo proizvoljno najbolji i najlakši smjer uspona.
Od smjerokaza do vrha Jasenovice treba savladati visinsku razliku od 175 m na dužina 550 m, što pokazuje o strmini uspona. Za taj uspon trebalo nam je 37 minuta. Na vrh Jasenovica stižemo u 15 h i 37 minuta.

Raskrižje makadamske ceste i šumske vlake, na kojem treba skrenuti desno prema nacrtanoj slici

Smjerokaz koji upućuje na skretanje desno za uspon na Jasenovicu

Pred sam vrh Jasenovice prolazimo preko polja medveđeg lika

Na vrhu Jasenovica (1338 m)

Šumovit vrh Jasenovica nema otvorene vidike na sve strane. Sa njega se pružaju prekrasni vidikovci samo prema sjeveru, lijepo se  vidi Platak, Risnjak i Snježnik i njihovi domovi, Međuvrh i Guslica sa svojim objektima. Vrh je označen natpisom na jednoj većoj kamenoj ploči. Tuljak sa upisnom knjigom je razbijen.

Pri silasku s vrha Jasenovica

Na polegnutom dijelu šumske ceste

Dolazak do pl. doma Sušak

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Eatrthu, na topo karti, vertikalni profil staze, link albuma fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

Vertikalni profil staze

3D – profil staze

LINK – Album fotografija