Putopisi: HRVATSKA

Nedjelja, 26. studeni 2023.
Otok Cres je smješten u Kvarnerskom zaljevu i najsjeverniji je otok Jadranskog akvatorija, također najveći hrvatski otok s površinom 405,7 km2 (veći za pola četvornog kilometra od otoka Krka) Drugi je po dužini nakon Hvara te drugi najviši nakon Brača. Prosječna širina otoka iznosi 30 km, a najuži dio, kod prijevoja Križić, širok je svega 2 km. Otok Cres uvršten je u Nacionalnu ekološku mrežu, koja predstavlja područja važna za europsku ekološku mrežu »Natura 2000«.

Cres je najrjeđe naseljen otok Jadrana, u tom nenaseljenom dijelu nalazi se više stotina napuštenih kapela, pastirskih stanova i putova, sela i zaselaka te zapuštenih pašnjaka ograđenim tisućljetnim suhozidinama, zbog toga je stvoren za ljude koji vole prirodu, mir, aktivnost, nadahnuće, istraživanje, pješačenje ili penjanje. Svatko prema svojim mogućnostima može zadovoljiti svoje adrenalinske potrebe. U planinarskom smislu ovaj sjeveroistočni dio otoka – predjel Tramuntane za planinare je najatraktivniji i najzanimljiviji ...

Via Ferrata Bat
Subota, 14. listopada 2023.
Osnovne karakteristike via ferrate Bat - Crnopac
Staza posjeduje sve elemente dobre ferrate (u inoks izvedbi) – lak pristup automobilom i brz pristup ferrati. Na putu prema vrhu Veliki Bat, penje se po njegovom zapadnom prozračnom grebenu s kojeg se pružaju nezaboravni pogledi. Prolazi se preko polica, ovalnih, oštrih i nazubljenih vertikalnih atraktivnih stijena, koje se neprekidno izmjenjuju. Ferrata je dobro izvedena sa stajališta sigurnosti, stoga je pogodna i za neiskusne planinare, ali kao i svaka ferrata traži pažnju i koncentraciju.

Subota, 13. svibnja 2023.
Rijeka Bijela i njen kanjon, još uvijek je nedovoljno poznata krška rijeka iako po svojoj ljepoti ne zaslužuje takav status, ali zbog svoje ljepote i atraktivnosti postupno postaje okupljalište mnogobrojnih izletnika, planinara, penjača i ostalih ljubitelja prirode.Gledano uzvodno s lijeve-zapadne strane korita, stijene su vrlo atraktivne, visoke i strme s prevjesima - idealno je mjesto za penjača željnog adrenalina. Ima više označenih smjerova. Kanjon nije dugačak, ali je impresivan i pruža pravi užitak. Duga je 3 km. Svoj tok započinje od špilje od kuda izvire na nadmorskoj visini (180 m), a završava u Karinu na ušću gdje utječe u Karinsko more.

Količina vode ovisi o godišnjem dobu i količini padalina. Duž čitavog svog kratkog toka prepuna je brzaca i slapova koji čine jednu neprekinutu vijugavu bijelu liniju. Upravo iz tog prizora nosi današnji naziv. U ljetnom periodu kada rijeka presuši, njeno korito je bijelo uslijed taloženja ...

Otok Pag,
je peti najveći i najrazvedeniji otok s najduljom obalnom crtom (602,47 km) u Jadranskom moru. Pag je i najgoliji otok, zbog slabe pokrivenosti vegetacijom nekih dijelova, čiji se kameniti krajobraz s aromatičnim biljem često uspoređuje s Mjesečevom površinom ili s Marsom. Pag je prepoznatljiv po Paškoj čipki, Paškom siru, solani i jedinstvenim  „Kamenim dinama“.
Pored toga, Pag ima najatraktivnije trail i planinarske staze kao što su: Druga strana Mjeseca-zajednički je to naziv za tri staze: Sv. Jure-Zaton i Mikula te staza Sv. Vid, a tu je i neizostavna trail staza Life on Mars.

Davne 1971. godine, David Bowie se zapitao postoji li život na Marsu u svojoj kultnoj pjesmi „Life on Mars“. Da je znao, možda bi odgovor našao na otoku Pagu na jednoj od spomenutih staza i najljepše trail staze u Hrvatskoj, koja upravo nosi ime po njegovoj pjesmi-„Life on Mars“. To je sada i neizostavna planinarska staza ...

Nedjelja, 02. travnja 2023.
Sveti Vid je najviši vrh na otoku Pagu s nadmorskom visinom (349 m). Ponosno, strši poput širokog stošca iznad Paške uvale. Na vrhu se nalazi kapelica - crkva Sv. Vida izgrađena u 14 stoljeću, po čemu je i vrh dobio istovjetno ime. Sjeveroistočne padine Sv. Vida strmo se uzdižu (liticama i siparima) od mora - Paškog zaljeva do vrha, dok su jugozapadne padine duge i blago se spuštaju do mora na drugu stranu otoka. Na grebenu, neposredno u blizini Sv. Vida nalaze se još dva nešto niža vrha. Prema sjeverozapadu - vrh Bašanić (303 m), a prema jugoistoku - vrh Crna glava (316 m). U sjeveroistočnom podnožju Sv. Vida nalazi se mali travnati pojas s nekoliko livada, iznad kojih raste crni hrast (Quercus ilex), dok u južnom podnožju uz more, nalazi se zeleni pojas (zaštićen od bure), većinom od borova, maslina i drugog mediteranskog raslinja.

Ako ste došli na Pag ...

Subota, 01. travnja 2023.
Otok Pag je peti najveći otok u Jadranskom moru. Otok, koji zaslužuje epitet „4 naj“:
1. Najgoliji otok, zbog slabe pokrivenosti vegetacijom nekih dijelova, čiji se kameniti krajobraz s aromatičnim biljem često uspoređuje s Mjesečevom površinom.
2. Najrazvedeniji otok s najduljom obalnom crtom, (dugačkom 302,47 km).
3. Najljepše i najatraktivnije trail i planinarske staze.
4. Najpoznatiji po Paškoj čipki, Paškom siru, solani i jedinstvenim „kamenim dinama“.
Za ovaj planinarski izlet odabrali smo slijedeću rutu - „Druga strana Mjeseca“- zajednički je to naziv za tri staze u blizini grada Paga, staze poredane po težini od najteže do najlakše: Sveti Jure - Zaton – Mikula.
Za ove tri atraktivne staze treba zahvaliti Alanu Crljenku paškom planinaru i zaljubljeniku u prirodu i u svoj otok, koji je, po svom idejnom projektu izgradio ove staze u suradnji s Turističkom zajednicom Grada Paga i direktoricom Vesnom Karavanić, koja je, prepoznavši vrijednost projekta, financirala ...

Petak, 24. lipnja 2022.
Otok Vis razmjerno je malen i brdovit otok i jedan od najudaljenijih srednjedalmatinskih otoka. Dug je 18, a širok 9 km. Na zapadnoj strani otoka Visa iznad grada Komiže izdiže se polukružni stjenoviti greben s najvišim vrhom Hum s nadmorskom visinom (587 m). Nažalost, vrh nije dostupan jer se na njemu nalazi vojni objekt kojemu je pristup za civile zabranjen. U neposrednoj blizini istog brda je KT kapelica Sv. Duha (585 m).

Pristup vrhu Hum moguć je iz više pravaca: od Komiže, Visa i Podšpije - sela Žena Glava. Za ovaj planinarski izlet Inga i ja, za ishodišnu točku pohoda odabrali smo grad Komižu i slijedeću kružnu rutu:
Komiža – Mali Hum – Titove špilje – Hum - kapela Sv. Duha - Komiža.

 

Subota, 04. lipnja 2022.
Osnovni cilj ovog planinarskog izleta bio je, popeti se na Istočni Babin vrh (1744 m) od Bunovca koji se nalazi na nemarkiranom grebenu (1,5 km) neposredno prije Svetog brda. Naglašeno Istočni, budući da postoji  još jedan Babin vrh koji se nalazi u smjeru zapada od Vaganskog vrha, stoga je isti označen kao Zapadni Babin vrh (1738 m). Na putu po grebenu prema spomenutom vrhu, popeli smo se i na Sveto Brdo (1751 m). 

Na tom grebenu još su 3 izrazita bezimena vrha s nešto manjom nadmorskom visinom. Prva kota iznad Čičine Doli (1657 m), druga kota (1688 m), treća kota Istočni Babin kuk (1744 m), iza kojeg se na istom grebenu nalaze još dva bezimena izraženija vrha – kota (1720 m) i kota (1686 m)

Brdo knjiga - Festival knjiga i planina, održan u Samoboru od 12.05. - 15.05. 2022.  Inicijatori festivala su Milan Majerović-Stilinović, novinar i autor knjige kratkih priča - Što sam naučio na planini i Željko Žarak, osnivač izdavačke kuće Libricon. Više o inicijatorima festivala: https://brdoknjiga.com/festival/
Festival je jedinstven i sveobuhvatan, interaktivno objedinjuje i spaja ljubitelje prirode i planina, knjige, pisce, čitatelje, glazbenike i akciju. Program festivala nudi zanimljive i korisne sadržaje za sve ljubitelje knjiga i planina. Iako je ovo prva godina, festival ima regionalni a cilj mu je prerasti u međunarodni. Naime, na festivalu su sudjelovali gosti iz Slovenije, BiH, mnogobrojni domaći pisaci, kreativaci i ljudi od planine te glazbenici.

Imao sam čast i zadovoljstvo da pored ostalih uzvanika sudjelujem na otvaranju festivala Brdo knjiga kao gost okruglog stola „Planina kao inspiracija“  

Kakav bi to bio festival o planinama, a da nema  planinarenja i planinarskih izleta. Da ...

Subota, 18. prosinca 2021.
Novačka pećina sa nadmorskom visinom 630 m je poznati arheološki lokalitet i nalazište u Općini Lanišće na Ćićariji. Nalazi se sjeverozapadno od sela Dane ispod stare ceste koja povezuje sela Dane i Jelovice, u području zvano Novaština i jedna je od najvećih pećina na  području Ćićarije. Ime je dobila po napuštenom selu Novaki, koje se nalazilo između sela Dane i Jelovice. U povijesnim zapisima prvi put se pećina spominje na topografskim kartama u izdanju Austro-mađarskog vojnog geografskog instituta i na karti talijanskog militarskog geografskog instituta pod imenom “ Grotta D'inferno ” što u prijevodu znači  "paklena špilja", zbog svog pomalo zastrašujećeg izgleda.

Pećina se sastoji od 3 dijela - središnji nenatkrivini dio koji služi kao ulaz, s desne strane, gledano pri ulasku u pećinu - prema sjeveru  prostrana nadsvođena pećina duga je 50 m, dok je sa lijeve strane natkriveni jugoistočni dio pećine znatno dublji i veće površine i dužine 90 ...

Subota, 27. studeni 2021.
PD Opatija povodom 70 obljetnice društva  te 145. obljetnice organiziranog planinarstva u Istri, danas je u vizitor Centru na Poklonu za posjetitelje otvorena planinarska obilaznica „po vrhovima Učke i Ćićarije“. Predsjednica PD Opatija Ivana Eterović, obratila se prigodnim riječima planinarima i uzvanicima. Prigodne čestitke uputili su uzvanici. Čast službenog otvaranja pripala je idejnom začetniku nove obilaznice, voditelju Markacističke sekcije PD Opatija, Borisu Petriću.
Svečanost je zaključena obraćanjem Igora Eterovića iz PD Opatija koji je prisutne upoznao s programom planinarskih tura, prilagođene vremenskim uvjetima. Detalje o otvaranju obilaznice možete pročitati na portalu podučkun.net i na stranici PD Opatija, kao i na mnogim društvenim mrežama.
Mala četveročlana ekipa u sastavu: Dragica i Matija Perić, Gojko Petković i moja malenkost, zbog loših vremenskih uvjeta nismo imali namjeru priključiti se jednoj od organiziranih grupa koje su vodili službeni vodiči PD Opatija. Odlučili smo se provozati do Male Učke i ...

Subota, 22. svibnja 2021.
Usamljena planina Kozjak ili Veliki Kozjak sa svojim najvišim vrhom Bat (1206 m) nadmorske visine smjestio se nasuprot Dinare našeg najvišeg vrha Sinjal 1831 m iznad Kijeva u dalmatinskoj Zagori u trokutu između Vrlike, Knina i Drniša, za razliku od planinarski poznatijega ali znatno nižega primorskog ili Malog Kozjaka iznad Kaštela (779 m). Ovaj vrh planinari najčešće nazivaju Kijevski Bat, iz razloga što se selo Kijevo smjestilo ispod samog vrha. Kozjak nije toliko ogoljen ni surov kao Dinara, naročito sa Kijevske strane izgleda pitomo pa je to jedan od razloga što je i selo smješteno znatno bliže njemu. Po izgledu njegova vrha Bata selo je i dobilo ime. „Kijevo“ je  supstantivirani pridjev (izvedeni oblik) od „Kijevo selo“, što je u vezi sa starohrvatskom imenicom ''kij'' (bat, malj, čekić). Veliki Kozjak je donedavna u hrvatskoj javnosti bio zamalo nepoznat i uglavnom zanemaren u planinarstvu, jer leži između ...

Petak, 21. svibnja 2021.
Dinara u užem smislu je planina istočno od Knina, a sjeverno od Peručkog jezera s vrhom Dinara (Sinjal) (1831 m) koji  je najviši vrh u Hrvatskoj. Pruža se u dužini 20 i širini 10 km između planina Vilice i Troglava, tj. na sjeverozapadu od sedla Derala (965 m) na cesti Knin-Grahovo, pa do sedla Privija (1230 m) iznad Uništa na jugoistoku,  od kuda se nastavlja najviši središnji greben Troglava. Stoga se Dinara u užem smislu uzdiže između Kninskoga i Grahovskog polja, a najbliže gradsko naselje je Knin.  Iako nije najviša planina Dinarskog gorja, Dinara je postala simbolom najvećeg planinskog lanca Dinarida i dala mu svoje ime.

Dinara nije samo najviša nego je jedna osobito lijepa planina. U davnini ta je planina nosila naziv Adrion oros i pod tim neobičnim nazivom može se pronaći u najstarijim sačuvanim zemljovidima.  Pretpostavlja se da ime Dinara potječe od ilirskog ...

Nedjelja, 9. svibnja 2021.
Vaclavov grebenski put  - je dobio ime po češkom turističkom vodiču Vaclavu Tupyju, koji je osmislio ovaj grebenski put i mnoge druge planinarske staze i šetnice na otoku Krku. Stoga, hodajući ovim stazama susrećemo se s mnogobrojnim specifičnim markacijama u raznim bojama. Naime, zbog nezainteresiranosti ili zbog nedostatka ljudi, nekoć uprava Grada Krka i Turističke zajednice pojedinih mjesta dale su pravo Česima da obilježe i održavaju staze na Krku te su šarene markacije i danas prisutne.
Ovaj grebenski put, kao i drugi dijelovi otoka, pod vremenskim utjecajem - tisućljetna bura i kiša oblikovala je i ogolila otok, stvarajući tako nazubljeni i oštri kamenjar različitih oblika i veličina prošaran travom i niskim raslinjem, uz nekoliko lokvi (kalića) i manjih travnatih zaravni okružene suhozidom.

 

Subota, 24.travnja 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Mnogobrojna sela smještene podno obronaka Ćićarije su oduvijek bila važni punktovi – ishodišta pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Ovog puta, Jure i ja, odlučili smo provesti lijepi i sunčani dan na svježem zraku u Istri na grebenu Ćićarije i popeti se na četri vrha slijedećom kružnom rutom: Brest pod Učkom-Veliki Planik-Mali Planik-Županj vrh-Brajkov Vrh-Korita-Brgudac.

Srijeda, 21. travnja 2021.
Još jedan lijepi dan proveden sa prijateljem Mladenom, na manjim vrhovima u zaleđu Matulja i Veprinca. Tom prilikom odabrali smo slijedeću rutu: Željeznička postaja Rukavac – Beljač – Vedež - Majkovac – Zvončev vrh. Povratak istim putom do Vedeža i  nastavak do Veprinca.

Ovo su vrhovi koje se ne ističu po svojoj visini i nemaju posebno lijepih vidika, ali imaju odliku lakog pristupa, nisu zahtjevni i ugodni su za ležerno planinarenje i održavanje kondicije, koje se odvija istočnim padinama Ćićarije u zaleđu između Veprinca i Matulja kroz lijepe predjele prekrivene bukovom šumom.

Petak, 16. travnja 2021.
U planiranju ovog izleta predvidio sam (planinarski neopravdano) manji posjet selima i napuštenim zaselcima u zaleđu Medveje. Kružna tura osmišljena je na slijedeći način i obuhvaća posjet slijedećim naseljima: Medveja-Lovranska Draga-napušteni zaselak Visoče i napušteni zaselak Kalić-Marceli-Sv. Anton-Kraj-Medveja. Na kraju kad se sve sumira, u svim ovim selima i zaselcima osjeti se spoj čovjeka i planine, spoj prošlosti, tradicije i netaknute prirode.

Ponedjeljak, 05. travnja 2021.
Ćićarija je brdovita visoravan  smještena u sjevernom i sjeveroistočnom kopnenom dijelu poluotoka Istre, pruža se u smjeru dinarskog gorja od sjeverozapada, od slovenske granice prema jugoistoku do prijevoja na Poklonu i Veprinca. Duga je oko 45 km, a široka 10 do 15 km.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Stoga, za ishodišnu točku pohoda odabrali smo mjesto Veprinac, budući da je Veprinac oduvijek predstavljao važan punkt – ishodište  pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Ovog puta odlučili smo se popeti na pet vrhova Ćićarije - slijedećom kružnom rutom: Veprinac-Zvončev vrh-Budišinac-lovačka kuća Brdo-Brložnik-Orlove stijene-Vetve

Utorak, 30. travnja 2021.
Za ovaj planinarski izlet za ishodišnu točku pohoda odabrali smo  Račju Vas, selo smješteno u sredini, podno obronaka grebena Ćićarije na nadmorskoj visini 690 m. U središtu sela nalazi se crkva Blažene Djevice Marije, pored koje je uređen izvor pitke vode. Ruta ovog izleta osmišljena je na slijedeći način: Račja Vas-Orljak-Korita-Županj vrh-Veliki Planik-Veprinac. Za ovu osmišljenu rutu trebala su nam 2 automobila. Jedan smo ostavili na Veprincu, a sa drugim smo se dovezli do Račje Vasi.

Orljak je prvi vrh u nizu ove planirane rute. Na sjeverozapadnom dijelu Ćićarije, Orljak je najviši vrh s nadmorskom visinom (1106 m).To je obla travnata glavica s nekoliko stijena. Na južnoj strani vrh je strmo odsječen stijenama koje se obrušavaju prema Lanišću. Vrh je obilježen velikim metalnim križem, postavljen 2013 godine, natpisom imena vrha i nadmorskom visinom, tu je i metalna kutija s upisnom knjigom i žigom IPP-a. Metalni ...

Četvrtak, 25. ožujka 2021.
Velika prostranstva i očuvana priroda brdovite Ćićarije nude brojne mogućnosti za planinarenje i uživanje u prirodi. Brgudac (722 m) je oduvijek predstavljao važan punkt – ishodište  pohoda za brojne planinarske izlete i uspone po vrhovima Ćićarije. Stoga, ova mala četveročlana ekipa u sastavu (Dragica, Matija, Gojko i ja), odlučili smo provesti lijep i sunčan dan na svježem zraku u Istri na grebenu Ćićarije i popeti se na dva manja vrha slijedećom kružnom rutom: Brgudac-Korita-Brajkov vrh-Županj vrh-Brgudac.