Bunovac-Liburnija-Brundo-Vaganski vrh-Bunovac_Južni Velebit

MAX
MIN

Utorak, 03. studenog 2020.
Velebit
je naš najduži gorski lanac koji se proteže  u smjeru sjeverozapad – jugoistok u dužini 145 km od prijevoja Vratnik do rijeke Zrmanje, a Vaganski vrh  je najviši vrh Velebita s nadmorskom visinom od 1757 m. Nalazi se na jugoistočnom dijelu južnog Velebita. Poznati greben u dužini 10 km koji se proteže od Vaganskog vrha do Svetog brda na kojemu se nalaze 10 najviših vrhova koji prelaze visinu iznad 1700 m. Njegova istočna, kontinentalna  strana vrlo je strma a izdiže se nekoliko stotina metara iznad visoravni Like, dok su jugoistočne i sjeverozapadne strane blaže. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita.
Na području južnog Velebita nalazi se Nacionalni park Paklenica, jedan od najatraktivnijih područja Velebita, gotovo neprohodno carstvo ljutog krša, prepunog opasnih, ovalnih, oštrih i nazubljenih vrletnih stijena, jama, vrtača, ponikvi…. S druge strane, istovremeno, njegova pitoma strana obiluje visoravnima, bukovim šumama, prekrasnim livadama i pašnjacima.

Vaganski vrh (1757 m)

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Raduča- odnosno visoravni Bunovac)
Pristup automobilom vrlo je jednostavan. Sa ceste Gospić – Gračac voziti do sela Raduč, od kuda dalje do visoravni Bunovac vodi makadamska cesta u dužini 10,5 km, koja je relativno dobro građena, na mjestima postoje nekoliko manjih oštećenja pa treba biti oprezan. Nije preporučljivo za vozila s niskim podvozjem, već za terenska vozila. Na tom putu nakon prijeđenih 8,4 km kod spomenika- manja drvena skulptura - na križanju s drugom cestom, treba skrenuti lijevo i nastaviti vožnju do parkirališta na početku visoravni Bunovac.
Ukoliko se dolazi autocestom Zagreb-Split, treba izaći na čvoru za Sveti Rok. Od naplatnih kućica nastaviti starom cestom Gospić-Gračac  u smjeru Gospića – skretanje desno i voziti 5 km do sela Raduč u kojem se nalazi smjerokaz za skretanje prema visoravni Bunovac. Ostatak vožnje prethodno opisan.

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Ishodišna točka ovog pohoda je visoravan Bunovac (1233 m), Cesarova dolina - Malovanski stanovi ( 1433 m), prijevoj Malovan (1610 m), Liburnija (1705 m), Brundo ( 1716 m), Vaganski vrh (1757 m), silazak istim putom uspona do Bunovca (1233 m). Ukupna dužina staze 11 km. Vrijeme gpx traga 5 h i 43 minute. Visinska razlika pri usponu 1169 m, pri silasku 1158 m. Minimalna visina 1219 m, maksimalna 1759 m. Visina polazišta 1233 m. Visina odredišta 1757 m. Prosječan nagib 23%.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta
Ishodište pohoda je travnata visoravan Bunovac (1233 m). Dolina Bunovac je sa svih strana omeđena bukovom šumom, a iznad nje izdižu se gotovo okomite stijene Malovana i Segestina. Žitelji Raduča, koji su tu imali definirane parcele za košnju trave, Bunovac su dijelili na Veliki i Mali Bunovac. Od parkirališta - na početku manjeg travnatog uzvišenja koji dijeli visoravan na dva dijela nalazi se putokaz i početak staze prema Malovanu, Vaganskom vrhu i Svetom brdu. Lijevo od staze je udolina Meki dolac s izvorom vode i ponorom. Nažalost, izvor se sada ne koristi, nema uređen pristup.
Od parkirališta najprije prelazimo na drugu stranu visoravni Bunovca preko spomenutog travnatog uzvišenja. Nakon toga nastavljamo uspon oštro uzbrdo, kroz bukovu šumu između strmih obronaka Malovana s lijeve strane i Segestina s desne strane, nekadašnjom pastirskom stazom. Iz visoke bukove šume staza izlazi u područje klekovine i ubrzo nas dovodi do travnate Cesarove doline.

Ovom stazom su dalmatinski pastiri – kako ih Ličani nazivaju vjekovima svake godine krajem srpnja nakon kosidbe u Bunovcu i spremanja sijena u ograđene stogove spuštali  svoja stada na Bunovac radi ispaše. Otuda su oni, odmah poslije Velike Gospe do kraja kolovoza pokretali ovce prema prijevoju Solila ili Malovanskom prijevoju  dalje prema moru kako bi izbjegli nevrijeme u planini. (izvor HPS - Hrvatski planinar, autor Branko Tesla ). Detaljnije na linku:  https://www.hps.hr/hp-arhiva/200710.pdf.

Parkiralište na početku visoravni Bunovac – spremni za pokret

Livada Bunovac prema istoku

Sa parkirališta - lijevo Malovan, desno Segestin

Kroz bukovu šumu oštrijim usponom

Vrh Malovan

Prelazak kraćeg sipara podno padina Segestina

Dolina Cesara

Kada smo došli iznad Cesarove doline, nakratko se spuštamo u nju, prelazimo po sredini i na kraju doline skrećemo lijevo pored ostataka Malovanskih stanova, zatim nastavljamo nešto oštrijim usponom kroz klekovinu do izlaska na prijevoj Malovan – na uzdužnu put velebitskog grebena i raskrižje putova. Lijevo, odvaja se staza prema Ivinim vodicama i Svetom brdu, desno za Vaganski vrh i Marasovac i Struge. 

Dolazak na prijevoj Malovan

Raskrižje putova

Od ovog prijevoja i raskrižja mi skrećemo desno, nastavljamo grebenskom stazom koja vodi kroz klekovinu iz koje izlazi na kamenito - travnatu golet. Na tom dijelu puta staza prolazi iznad Cesarove doline i nakon prijeđenih 1 km dolazimo do raskrižja označenog na kamenu- manjoj stijeni. Od ove točke križanja planinarskih putova, mi skrećemo lijevo za vrhove Liburnija i Brundo. Dobro markirana staza vodi oštro uzbrdo kroz klekovinu do slijedećeg križanja, na kojem se desno odvaja put prema vrhu Brundo, mi nastavljamo lijevo prema vrhu Liburnija. Slijedimo markirani put koji u početku prolazi travnatom padinom, nastavlja kroz klekovinu do samog izlaska na vršni greben kojim se dolazi na sam vrh Liburnija (1705 m).

Pogled na Zir i vrhove Ličkog sredogorja kao na otoke koji izranjaju iz mora

Pogled na dolinu Cesara sa staze koja obilazi dolinu

Raskrižje

Prema vršnom grebenu i vrhu Liburnija

Na vrhu Liburnije

Liburnija se nalazi u skupini najviših vrhova Velebita iznad 1700 metara. To je izduženi kameniti greben s dva vrha. To je najviši vrh smješten ravno iznad gornje strane doline Velike Paklenice i okrenut je izravno moru. Pogled s Liburnije je fantastičan, samo malo ograničen prema sjeveru i jugoistoku višim vrhovima u kontinentalnom nizu. Ali prema moru i Paklenici Liburnija je šampion pogleda ovog dijela Velebita. Ovaj vrh je dio Pakleničke planinarske obilaznice pa se na njemu nalazi planinarski žig i metalni tuljac s upisnom knjigom.

Pogled prema jugoistoku

Greben Liburnije sa strmim kamenim padinama

Pogled prema mori i kanjonu Paklenice

Pogled prema moru ovog puta spriječen je niskom naoblakom

Zajednička fotografija na vrhu Liburnije

Duža pauza za odmor i marendu, a zatim silazak istim putom do raskrižja ne kojemu skrećemo lijevo prema vrhu Brundo. Staza se probija kroz klekovinu, pred vrhom obilazi stjenoviti dio puta, te izlazi na travnatu glavicu vrha Brundo s nadmorskom visinom 1716 m. Vrh je označen manjom gomilom kamenja, iza kojeg se prema sjeverozapadu nekoliko metara nalazi čelični tuljac s upisnom knjigom.

S ovog vrha se otvaraju lijepi pogledi prema jugoistoku, kao i prema sjeverozapadu.

Vrh Brundo (1716 m)

Na vru Brundo - u pozadini Vaganski vrh

S vrha Brundo nastavljamo silazak istim putom uspona do izlaska na Velebitski uzdužnom grebenski put, po kojemu nastavljamo uspon prema Vaganskom vrhu. Planinarska staza u nastavku ide malo gore, malo dolje te nas ubrzo dovodi u podnožje travnatog vršnog grebena i mjesta  gdje se priključuje „Lipa staza“. Uz nekoliko zavoja po travnatoj padini malo oštrijim usponom dolazimo do samog vrha. Sam vrh je manji travnati greben s nekoliko vrhova slične visine, pa se ne doima najvišim vrhom Velebita. 

Po travnatoj padini prema vrhu

Vaganski Vrh (1757 m)

Vdik s Vaganskog vrha

Pogled s Vaganskog vrha prekrasan je širok i sveobuhvatan, jednom riječju fantastičan. Pogled prema moru malo je zaklonjen morskim nizom vrhova iznad doline Paklenice, ali je dovoljno širok da se ionako može smatrati vrlo lijepim. Vaganski Vrh ima najljepši i najširi kontinentalni pogled na cijeli Velebit, kako prema sjeverozapadu, isto tako prema jugoistoku.      

Pogled prema sjeverozapadu pruža se preko Babina vrha (1738 m) koji zauzima velik dio panorame u ovom smjeru. Iza Babinog vrha je ostatak Velebita, viđen sve do početka na sjeverozapadu. Između su vidljivi vrhovi Badanj (1638 m), Visočica (1619 m), Satorina (1624 m), najviši vrh Srednjeg Velebita….

Prema jugoistoku - prvi susjed Vaganskom vrhu je Golić (1723 m). Desno od njega, s oštrim vršnim grebenom, nalazi se Segestin (1715 m), dalje Malovan (1709 m). Odmah iznad Malovana nalazi se još jedan- Babin Vrh (1744 m), dok je desno od njega Sveto Brdo (1757 m).

Prema zapadu lijepo se vidi Ličko Sredogorje i prostrano kraško Ličko polje na kojem dominira Zir.

Vrhovi prema jugoistoku

Ličko polje, Zir i Ličko sredogorje

Pogled na vrhove Velebita prema sjeverozapadu

Zajednička fotografija

Vrijeme nam je lijepo, idealno za uživanje pa ne ubrzavamo povratak, nego se divimo nesvakidašnjoj ljepoti planine i dalekim vidicima. Silazak od Vaganskog vrha nastavljamo istom stazom uspona do Bunovca, gdje i završava naša avantura planinarenja na Južnom Velebitu.

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, vertikalni profil staze te link albuma fotografija koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

Vertikalni profil staze

3D – profil staze

LINK – Album fotografija