Kružna tura_Vagabundina koliba-Strilež-Viševica-Vagabundina koliba

MAX
MIN

Nedjelja, 18. listopada 2020.
Strilež
je u naravi greben na Velikoj Kapeli koji se proteže u smjeru istok – zapad u dužini jednog kilometra. Nalazi se na polovici puta između Lišnjakove drage i vrha Viševice.  Greben ima dva vrha istočni (1369 m) i zapadni  15 metara viši (1384 m), koji se nalazi 600 m dalje od istočnog vrha u visokoj bukovoj šumi bez ikakvih vidika. Stoga, je istočni vrh uzet kao vršna točka ovog grebena, zbog lijepih i otvorenih vidika. S ovog vrha i njegova vidikovca pružaju se lijepi panoramski pogledi na Ravne, Ličko polje, Bjelolasicu, Bijele i Samarske stijene, Učku, Velebit te na more i otoke. Od ovog vrha uzdužni greben prema zapadu je kamenit i obrastao u bukovu šumu bez ikakvih vidika.

Potrebno je napomenuti da se naziv ovog grebana Strilež razlikuje od naziva Strinež na službenim kartama TK25 DGU (Hrvatske geodetske uprave), kao i na karti HOK (Hrvatske osnovne karte) na kojoj su detaljno prikazani nazivi i visine po slojnicama (izohipsama). Kod planinara uobičajen je naziv Strilež, pa ću taj naziv u ovom putopisu i koristiti.

Strilež (1369 m)

PRISTUP AUTOMOBILOM (do Ravni - Vagabundine kolibe)
Vrlo je jednostavan. Od Rijeke do Vagabundine kolibe na Ravnima, najbliže se može doći iz 2 pravca: Autocestom do izlaza na čvoru Vrata i dalje do Fužina. Od centra Fužine treba nastaviti vožnju 16 km cestom za Novi Vinodolski preko Liča do Vagabundine kolibe. Druga varijanta - starom Luizijanskom cestom Rijeka – Zagreb, odvojak za Fužine i dalje kao u prethodnoj varijanti.

ISHODIŠTE POHODA – SMJER KRETANJA (s karakterističnim putnim točkama)
Za ovu kružnu turu ishodište pohoda je Ravno-Vagabundina koliba (864 m), Strilež – Istočni vrh (1369 m), Strilež Zapadni vrh (1384 m), vrh Viševica (1428 m), silazak do Vagabundine kolibe (864 m). Dužina staze 12,8 km. Vrijeme gpx traga 4 h i 15 minuta (bez stajanja). Ukupno vrijeme sa stajanjem 4 h i 56 minuta. Minimalna visina 859 m, maksimalna 1128 m. Visinska razlika pri usponu 830 m, pri silasku 802 m. Visina polazišta 864 m. Visina odredišta Strilež Istočni vrh 1369 m. Prosječan nagib 15%.

Izvod iz analize gpx traga

Opis puta
Osnovni cilj ovog planinarskog pohoda je Strilež. Kružna tura osmišljena je na slijedeći način: Vagabundina koliba, Strilež, istočni i zapadni vrh, vrh Viševica te spust do Vagabundine kolibe na Ravnom. Mala peteročlana ekipa DP Knezgrad iz Lovrana (Kristina, Alen, Silvano, Ivica i ja) krenuli smo s parkirališta ispred Vagabundine kolibe u 9 h asfaltnom cestom u smjeru Novog Vinodolskog. Nakon prijeđenih 220 m dolazimo do restorana Vera, gdje skrećemo lijevo na lokalnu usku asfaltnu cestu. S njene lijeve strane postavljen je novi tipski smjerokaz s brojem staze 1102, nazivom vrha Strilež i potrebnim vremenom hoda (2:30 h). Nakon skretanja spomenuta cesta prolazi kroz vikend naselje, nastavlja preko predjela Maševo i nakon prijeđenih 2,1 km od početne točke, napušta se uska asfaltna cesta, sa koje se skreće lijevo na makadamsku cestu.

Nakon skretanja, uspon s blagim nagibom  nastavljamo po makadamu i nakon 10-ak minuta laganog hoda ili prijeđenih 650 m dolazimo do slijedećeg križanja s drugim makadamskim putom, na kojemu skrećemo lijevo i odmah zatim nakon 2 minuta skrećemo desno na drugi makadamski put. Neposredno prije ova dva križanja, lijevo od puta s prostrane livade pruža je lijepi pogled na Strilež.

Na parkiralištu ispred Vagabundine kolibe – pripreme za pohod

S parkirališta ispred Vagabundine kolibe -  točno u 9 h započinjemo pohod

Kada se dođe asfaltnom cestom do restorana Vera, tu treba skrenuti lijevo na usku asfaltnu cestu na kojoj se sa lijeve strane nalazi smjerokaz koji upućuje na Strilež.

Po asfaltnoj cesti kroz vikend naselje

Raskrižje na kojem se napušta asfaltna cesta i skreće lijevo na makadamski put. Tu s desne strane makadamskog puta postavljen je smjerokaz – Strilež (2:00 h)

Po makadamskom putu 650 m do slijedećeg križanja, na kojemu treba skrenuti lijevo

Neposredno prije križanja makadamskih putova, s ove prostrane livade otvara se lijepi vidik na Strilež

Raskrižje makadamskih putova na kojemu treba skrenuti lijevo i stotinjak metara dalje do drugog križanja na kojem treba skrenuti desno. Oba križanja dobro su označena, pa se ne može pogriješiti.

Cijela dionica ove kružne ture je  dobro markirana, može se reći pravi školski primjer kako treba markirati i održavati stazu. Sve pohvale PD Strilež, koje markira i održava ovu stazu.

Nakon prvog križanja nastavljamo stotinjak metara dalje po nešto lošijem makadamu do skretanja desno na drugi makadamski put. U nastavku nakon skretanja staza vodi nakratko po makadamu, zatim uspon se nastavlja po planinarskom putu nešto oštrije uzbrdo te dolazi do većeg proplanka od kuda se lijepo vidi Strilež. Na ovom dijelu staza prolazi između Lišnjakove drage s lijeve strane i Solareve drage s desne strane, zatim nastavlja preko Bukove kose. Nakon što smo prešli 4,8 km od ishodišta ili 1 h i 30 minuta laganog hoda dolazimo na makadamsku cestu koju staza presijeca i  nastavlja šumskom vlakom nekih 130 m, zatim skreće lijevo na planinarski put koji nas dovodi na greben i po njemu izravno nešto oštrijim usponom dolazimo do istočnog vrha Strilež (1369 m).

S razvidnog proplanka otvara se lijepi pogled na Strilež

Preko proplanaka s kojeg se lijepo vid vrh Strilež

Kroz bukovu šumu, staza je prekrivena lišćem i vrlo je ugodna za hodanje (kao po tepihu)

Nakon što smo prošli 4,8 km od početne točke, staza presijeca ovu makadamsku cestu, ulazi na šumsku vlaku  stotinjak metara po njoj, zatim ulazi na planinarski put kojim se ubrzo izlazi na greben  i po njemu uz oštriji uspon do vrha Strilež – Južni vrh.                                                   

Izlazak na greben

Strilež – istočni vrh (1369 m)

Neposredno prije vrha desetak metara nalazi se lijepi vidikovac s kojeg se otvaraju ničim neometani panoramski vidici na more i otoke (Rab, Krk, Cres) na Ravne i Zagradski vrh te na sjeverni masiv Velebita. Istočni dio vrha Strilež (1369 m) obilježen je nazivom imena i nadmorskom visinom ispisan na povećoj stijeni na kojoj je pričvršćen čelični tuljac s upisnom knjigom i žigom. S ovog vrha pružaju se pogledi na Bijele i Samarske stijene te na Bjelolasicu.

Prema moru – otoci Krk i Cres

More i masiv sjevernog Velebita

Zajednička fotografija na vrhu Strilež

Nakon kraće pauze za odmor i uživanje u lijepim panoramskim vidicima, nastavljamo uspon po vršnom stjenovitom grebenu obrastao u bukovu šumu bez ikakvih vidika. Nakon prijeđenih 600 m dolazimo da najviše točke ovog grebena Strilež do zapadnog vrha s nadmorskom visinom 1384 m. Visina ove točke na raznim kartama je različita, ja koristim visine sa službene karte Državne geodetske uprave RH - HOK.

Hrvatska osnovna karta (HOK) je osnovna službena državna karta i izrađuje se u mjerilu 1:5000. HOK se koristi u poslovima detaljnog prostornog planiranja, idejnog planiranja i projektiranja infrastrukturnih objekata, stručnoj uporabi u javnom i privatnom upravljanju, planiranju i održavanju, akcijama spašavanja te za turističke i rekreativne aktivnosti i sl.

Od 2011. godine listovi HOK-a se izrađuju u novoj podjeli na listove te u novoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM na elipsoidu GRS80.

Na vršnom grebenu od istočnog do Zapadnog vrha

Izvadak iz HOK-a – nadmorska visina 1383,6 m – (zaokružuje se na 1384 m)

Zapadni vrh Strilež je najviša točka ovog grebena i nije obilježen nikakvim znakom. Tu smo napravili dužu pauzu za odmor i marendu, a nakon toga uspon nastavljamo prema slijedećem zadanom cilju vrhu Viševica. Od ovog Zapadnog vrha planinarska staza započinje spustom preko nekoliko lijepih proplanaka s kojih se otvaraju lijepi vidici na vrh Viševicu, zatim nastavlja kroz bukovu šumu do raskrižja planinarskih putova i prijevoja između Strileža i Viševice.

S travnatog proplanka lijepo se vidi vrh Viševica

Spust niz travnati proplanak – vrh Viševica i dalje u fokusu

Na prijevoju između Strileža i Viševice. Tu je i značajno raskrižje planinarskih putova. Tu nam se pružaju dvije mogućnosti uspona na Viševicu: duža varijanta (40 min.) prema Bitoraju odvaja se desno, mi smo odabrali kraću varijantu koja vodi ravno (20 min). Lijevo Zagradski vrh (2:40 h) i Vagabundina koliba (1:40 h). Od prijevoja nastavljano ugodnom i dobro označeno planinarskom stazom kroz visoku bukovu šumu, do izlaska na grebenu i po njemu nešto oštrijim usponom do samog vrha Viševica. Neposredno prije vrha nalazi se raskrižje putova: s desne strane ubada se staza koja dolazi od prijevoja – duža varijanta (40 min).

Na stazi od prijevoja prema vrhu Viševica

S vršnog grebena izlazimo na vrh na kojem je nekoliko planinara

Viševica sa svojom nadmorskom visinom 1428 m predstavlja središnji vrh podjednako udaljen od Velebita, Bjelolasice, Risnjaka, Snježnika, Učke i otočnih vrhova sjevernog Jadrana, s vrha promatrač ima osjećaj da se nalazi u središtu golemog prirodnog amfiteatra. Pogledi su fenomenalni neometani na sve strane. Posebno je lijep pogled na Lič-polje, Fužine, Rijeku, greben Učke i Ćićarije, posebice prema priobalju, moru i otocima sjevernog Jadrana. Zimi po lijepom vremenu, vide se Kamničko-Savinjske i Julijske Alpe s prepoznatljivim vrhovima. S pravom se ubraja među najljepše vidikovce u Gorskom Kotaru, kako opsegom tako i ljepotom vidika.
Vrh je označen metalnom šipkom zataknuta u gomilu kamenja. Nekoliko metara prema zapadu je i betonski stup na kojem je pričvršćena metalna kutija s upisnom knjigom i metalni tuljac, a tu je i neizostavni metalni žig.

Pogled na Lič i greben Učke i Ćićarije

Pogled na more i sjeverni masiv Velebita

Zajednička fotografija na vrhu Viševica

Grupa planinara iz Zagreba

S vrha nastavljamo silazak istim putom uspona do prijevoja između Strileža i Viševica, zatim silazak do Vagabundine kolibe. Na tom putu potrebno je savladati nadmorsku visinu pri silasku 564 m, za što nam je trebalo 1 h i 40 minuta. Na stazi se nalaze dva odvojka (raskrižja). Na grebenskom putu - prvom raskrižju udaljeno 250 m  od vrha, lijevo se odvaja staza za Bitoraj, isto tako, tom se stazom može doći do prijevoja između Strileža i Viševica – (duža varijanta 40 min do prijevoja).

Pri silasku s vrha Viševice

Na drugom križanju koje se nalazi na spomenutom prijevoju: lijevo prema sjeveru odvaja se put za Bitoraj, polu lijevo prema istoku odvaja se put za Vagabundinu kolibu preko Strileža, desno  također za Vagabundinu kolibu našim odabranim putom, kojim ćemo završit kružnu turu.  U nastavku planinarska staza nastavlja umjerenim spustom prolazeći u kombinaciju planinarskih staza, vlakama i šumarijskim i makadamskim cestama bez vidika do izlaska na Ravno i asfaltnu cestu, od kuda nam preostaje još 800 m asfaltom da Vagabundine kolibe. Tu i završava naša današnja avantura uz dobru ponudu poznatih Vagabundinh specijaliteta.

Po šumskoj vlaki

Na makadamskoj cesti

Izlazak na asfaltnu cestu – nastavak lijevo 800 m do Vagabundine kolibe

Ravno – Vagabundina koliba

U nastavku slijedi: gpx tragovi na Google Earthu, na topo karti, Vertikalni profil staze, link na album fotografija, koje nisu obuhvaćene ovim putopisom.

Gpx tragovi na Google Earthu

Gpx tragovi na topo karti

Vertikalni profil staze

3D – profil staze

LINK – Album fotografija: